Silikoza je trajno stvaranje ožiljaka u plućima uzrokovano udisanjem silicijeve (kremene) prašine.
-
Ljudi otežano dišu u naporu (prilikom fizičkog opterećenja) što ponekad prelazi u zaduhu čak i u mirovanju, a neki ljudi imaju i kašalj koji može, ali ne mora, biti produktivan (iskašljavaju).
-
Dijagnoza se postavlja rendgenskim snimanjem pluća ili kompjutorskom tomografijom (CT) prsnog koša.
-
Ponekad liječnici mogu davati lijekove koji pomažu u održavanju čistoće dišnih puteva.
Silikoza je najstarija poznata bolest pluća izazvana vanjskim čimbenicima. Nastaje udisanjem sitnih čestica silicija (obično kvarca) ili, rjeđe, udisanjem silikata, npr. talka.
Najugroženiji radnici su oni koji vade ili miniraju stijene i pijesak (rudari, radnici u kamenolomima, kamenoklesari) ili koji koriste kamen koji sadrži silicij ili abrazivni pijesak (pjeskari, staklari, ljevači, draguljari i keramičari; lončari). Nedavno je otkrivena silikoza kod radnika koji izrađuju ili ugrađuju radne ploče proizvedene od inženjerskih silikata (silicijev konglomerat). Kopačima ugljena prijeti miješana bolest, silikoza i pneumokonioza kopača ugljena.
Silikoza može biti:
Akutna silikoza može se razviti nakon intenzivnog izlaganja koje traje nekoliko godina ili mjeseci.
Kronična silikoza je najčešći oblik i uglavnom se razvija tek nakon nekoliko desetljeća od izlaganja.
Ubrzana silikoza, koja je rijetka, može se razviti nakon intenzivnijeg izlaganja koje traje nekoliko godina ili mjeseci (kao akutna silikoza). Silicij također uzrokuje i rak pluća.
Udahnuta silicijska prašina ulazi u pluća gdje je stanice čistačice kao što su makrofagi okruže i progutaju (vidi Pregled imunološkog sustava). Enzimi koje otpuštaju stanice čistačice dovode do stvaranja ožiljaka u plućnom tkivu.
Jednostavna kronična silikoza prvi je stadij kronične silikoze. U ovom početnom stadiju, ožiljno promijenjena područja tvore sitne okrugle čvorove.
Na kraju, složena kronična silikoza nastaje kada se ožiljno promijenjena područja spoje u veće mase. Ponekad se te veće mase spoje u još veće mase (progresivna masivna fibroza). Takva ožiljno promijenjena područja ne mogu normalno prenositi kisik u krv. Pluća postaju slabije elastična, a disanje zahtijeva veći napor (rad).
Simptomi
Akutna silikoza brzo dovodi do pogoršanja zaduhe. Bolesnici također mršave i tuže se na umor. Često se unutar 2 godine razvije zatajenje disanja (respiratorna insuficijencija).
Kronična silikoza godinama ne izaziva simptome, ali mnogi ljudi s vremenom razviju zaduhu u naporu (pri fizičkom opterećenju). Ponekad otežano disanje prelazi u zaduhu, čak i u mirovanju. Neki ljudi imaju kašalj koji može biti produktivan (stvara se sekret koji iskašljavaju). Disanje se može pogoršati godinama nakon što osoba prestane raditi sa silicijem. Oštećenje pluća može dovesti do niže koncentracije kisika u krvi i također može opteretiti desnu stranu srca. Takvo opterećenje može dovesti do zatajenja srca zvanog cor pulmonale (plućno srce), što može biti kobno.
Osobe s ubrzanom silikozom imaju iste simptome kao i osobe koje imaju kroničnu silikozu, ali simptomi se razvijaju i pogoršavaju u kraćem vremenskom razdoblju.
Ljudi sa silikozom imaju mnogo više izgleda da će oboliti od tuberkuloze ili nokardioze ako su izloženi mikroorganizmima koji uzrokuju ove bolesti, nego ljudi koji nemaju silikozu. Njima također prijeti progresivna sistemska skleroza, kronična bolest bubrega i rak pluća.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja kada netko tko je radio sa silicijem ima na CT-u (kompjutorizirana tomografija) prsnog koša promjene karakteristične za silikozu. Može se napraviti i rendgenski snimak prsnog koša kako bi se lakše dijagnosticirala silikoza. Ako su radiološki nalazi nejasni, dijagnoza se može potvrditi uzimanjem uzoraka plućnog tkiva (biopsija pluća). Provode se dodatne pretrage kako bi se silikoza razlučila od drugih bolesti.
Prevencija
Kontrola silicijske prašine na radnom mjestu ključna je za sprječavanje silikoze. Ako se prašina ne može kontrolirati, kao što je to slučaj u industriji pjeskarenja, radnici trebaju nositi zaštitnu opremu, kao što su kapuljače koje isporučuju čisti vanjski zrak ili posebne maske koje učinkovito filtriraju sitne čestice. Takva zaštita možda neće biti dostupna svima koji rade u prašnjavom okruženju (npr. slikari i zavarivači), zato kad god je to moguće treba koristiti druge abrazive, a ne pijesak.
Radnici izloženi silicijskoj prašini moraju redovito ići na rendgensko snimanje prsnog koša kako bi se patološke promjene mogle rano otkriti. Radnike koji puše treba poticati da prestanu s pušenjem. Druge preventivne mjere obuhvaćaju pneumokokno cjepivo i godišnje cijepljenje protiv gripe radi zaštite od infekcija na koje radnici mogu biti osjetljiviji.
Liječenje
-
ispiranje cijelih pluća
-
kortikosteroidi za akutnu ili ubrzanu silikozu
-
liječenje simptoma i komplikacija, npr. lijekovi koji šire dišne putove i ponekad transplantacija pluća
Silikoza se ne može izliječiti, ali njeno napredovanje može se usporiti ako se izbjegne izlaganje siliciju, posebno u ranom stadiju bolesti.
Ispiranje cijelog pluća (lavaža) može se koristiti za liječenje akutne i kronične silikoze. Kod ovog postupka, liječnici napune pluća slanom (fiziološkom) otopinom, a zatim je isisavaju van kako bi odstranili štetne tvari iz dišnih putova.
Nekim bolesnicima s akutnom ili ubrzanom silikozom pomažu kortikosteroidi.
Osobama koje imaju poteškoće s disanjem mogu koristiti lijekovi koji šire dišne putove i sprječavaju stvaranje sluzi (bronhodilatatori—). Transplantacija pluća je posljednje rješenje.
Budući da ljudi sa silikozom imaju veliki rizik obolijevanja od tuberkuloze, moraju ići na redovne preglede što uključuje i kožno testiranje na tuberkulozu.
Ljude treba kontrolirati i liječiti zbog niske koncentracije kisika u krvi. Plućna rehabilitacija može pomoći ljudima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.