U početku rak, dok je još mala nakupina stanica, često ne uzrokuje simptome. (Vidi također O raku.) Kako raste, može zahvatiti ili pritiskati okolna tkiva i izazvati različite tegobe. (Vidi također Upozoravajući znakovi raka.) Neke vrste raka izlučuju tvari ili potiču imunološke reakcije koje uzrokuju simptome u dijelovima tijela udaljenima od tumora. Takvi se poremećaji nazivaju paraneoplastičnim sindromima.
Ponekad je prvi znak raka neočekivan rezultat laboratorijske pretrage učinjene zbog drugog razloga. Primjerice, anemija otkrivena rutinskom kompletnom krvnom slikom može biti posljedica neprimjetnog krvarenja iz raka debelog crijeva.
Rak zahvaća okolna tkiva tako što u njih urasta, razara ih ili ih pritišće. Oštećenje i pritisak mogu uzrokovati bol te ometati normalnu funkciju organa.
Primjerice, rak mokraćnog mjehura ili metastaza u limfnom čvoru u trbuhu može pritisnuti mokraćovod, cijev koja odvodi mokraću iz bubrega u mokraćni mjehur, te zapriječiti otjecanje mokraće. Rak pluća može začepiti dišni put i uzrokovati djelomičan kolaps dijela pluća te povećati sklonost infekciji.
Rak koji raste u prostranom organu ili tjelesnoj šupljini, primjerice u plućima ili trbušnoj šupljini, može dugo ostati bez simptoma. Nasuprot tome, tumor koji raste u ograničenom prostoru, primjerice na glasnici, može uzrokovati promuklost dok je još malen.
Kada se rak proširi, odnosno metastazira, na druge dijelove tijela, na novom mjestu može izazvati iste lokalne učinke pritiska i oštećenja. Zbog toga simptomi mogu biti vrlo različiti od simptoma primarnog tumora.
Rak koji zahvati plućnu ovojnicu (pleuru) ili srčanu ovojnicu (perikard) može uzrokovati nakupljanje tekućine oko pluća ili srca. Veća količina tekućine može otežati disanje ili poremetiti rad srca.
Neke komplikacije raka
|
Komplikacija
|
Opis
|
|---|
|
Srčana tamponada
|
Tekućina se nakuplja u srčanoj ovojnici, odnosno perikardu, i pritišće srce. Zbog toga se srce ne može normalno puniti krvlju i pumpati je. Tekućina se može nakupiti kada rak zahvati ili ošteti perikard.
|
|
Pleuralni izljev
|
Tekućina se nakuplja između listova plućne ovojnice i može uzrokovati zaduhu, kašalj i bol u prsima.
|
|
Sindrom gornje šuplje vene
|
Rak djelomično ili potpuno blokira gornju šuplju venu, koja vraća krv iz glave, vrata, ruku i gornjeg dijela prsnog koša u srce. Zbog toga se mogu proširiti vene na vratu i prsima te oteći lice, vrat i ruke. Mogu se pojaviti i glavobolja, zaduha i osjećaj punoće u glavi.
|
|
Kompresija kralježnične moždine
|
Rak pritišće kralježničnu moždinu ili živčane korijene, što može uzrokovati bol u leđima, slabost, poremećaj osjeta te gubitak kontrole mokrenja i stolice. Što pritisak dulje traje, manja je vjerojatnost potpunog oporavka živčane funkcije nakon liječenja.
|
|
Poremećaj funkcije mozga
|
Primarni tumor mozga ili metastaze u mozgu mogu poremetiti moždane funkcije. Mogu se pojaviti glavobolja, smetenost, pospanost, promjene ponašanja, poremećaji vida i osjeta, slabost, mučnina, povraćanje i epileptički napadaji.
|
|
Krvarenje
|
Krvarenje može nastati kada tumor ošteti normalno tkivo i krvne žile ili kada krhke krvne žile unutar tumora puknu.
|
Bol
Mnoge vrste raka u početku ne uzrokuju bol. Ipak, bol može biti rani simptom pojedinih tumora, primjerice tumora mozga koji uzrokuju glavobolju ili raka glave, vrata i jednjaka koji uzrokuje bol pri gutanju.
Kako tumor raste, može uzrokovati nelagodu koja postupno prelazi u jaču i trajniju bol. Bol može nastati zbog pritiska na živce, kosti, organe ili druga tkiva, zbog upale ili zbog oštećenja uzrokovanog samim tumorom.
Ne uzrokuje svaki rak jaku bol. Odsutnost boli ne znači da tumor ne raste ili se ne širi.
Krvarenje
U ranom stadiju tumor može blago krvariti jer njegove krvne žile mogu biti krhke. U kasnijem stadiju može urasti u okolna tkiva i krvne žile te izazvati izraženije krvarenje.
Krvarenje može biti toliko malo da nije vidljivo i otkrije se samo laboratorijskim pretragama. To se, primjerice, može dogoditi pri raku debelog crijeva. U uznapredovaloj bolesti krvarenje može biti obilno, pa čak i životno ugrožavajuće.
Mjesto tumora određuje način na koji se krvarenje očituje. Rak probavnog sustava može uzrokovati krv u stolici ili crnu stolicu. Rak mokraćnog sustava može uzrokovati krv u mokraći. Rak pluća može uzrokovati iskašljavanje krvi, a tumori u tjelesnim šupljinama unutarnje krvarenje.
Krvni ugrušci
Određene vrste raka povećavaju sklonost zgrušavanju krvi. Ugrušci se najčešće stvaraju u dubokim venama nogu, što se naziva dubokom venskom trombozom.
Ugrušak se može odvojiti, krvotokom otputovati u pluća i uzrokovati plućnu emboliju, koja može biti smrtonosna.
Povećan rizik od tromboze osobito je izražen pri nekim rakovima gušterače, pluća, želuca i mozga te pri uznapredovalim solidnim tumorima. Rizik dodatno povećavaju operacije, nepokretnost, kemoterapija i određeni lijekovi.
Gubitak tjelesne mase i umor
Gubitak tjelesne mase i umor česti su pri raku i mogu se pogoršavati kako bolest napreduje.
Neke osobe gube na težini unatoč očuvanom apetitu zbog promjena metabolizma koje uzrokuje tumor. Druge gube apetit, osjećaju mučninu, brzo se zasite ili imaju poteškoće pri žvakanju i gutanju.
U uznapredovaloj bolesti može nastati kaheksija, stanje obilježeno gubitkom mišićne mase, slabošću i smanjenom sposobnošću obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Umor može biti posljedica samoga raka, anemije, infekcije, poremećaja spavanja, boli, nedovoljne prehrane ili liječenja. Anemija može uzrokovati i zaduhu pri manjem naporu, lupanje srca i omaglicu.
Povećani limfni čvorovi
Rak se često najprije širi u obližnje limfne čvorove, koji se zbog toga mogu povećati.
Zloćudno promijenjeni limfni čvorovi često su bezbolni, tvrdi ili gumasti na dodir. Mogu biti pomični, ali se s vremenom mogu pričvrstiti za okolna tkiva ili spojiti u veće nakupine.
Povećani limfni čvorovi mnogo su češće posljedica infekcije nego raka, ali svaki čvor koji je tvrd, bezbolan, postupno raste ili traje dulje vrijeme zahtijeva liječničku procjenu.
Neurološki i mišićni simptomi
Rak može urastati u živce, pritiskati ih ili zahvatiti kralježničnu moždinu. Zbog toga se mogu pojaviti bol, slabost mišića, utrnulost, trnci, promjene refleksa i gubitak osjeta.
Tumor u mozgu ili metastaze u mozgu mogu uzrokovati glavobolju, smetenost, promjene ponašanja, vrtoglavicu, mučninu, poremećaje vida, slabost jednoga dijela tijela i epileptičke napadaje.
Neurološki simptomi mogu biti i dio paraneoplastičnog sindroma, kada imunološka reakcija na rak oštećuje živčani sustav iako se tumor nije izravno proširio u njega.
Respiratorni simptomi
Rak može pritisnuti ili začepiti dišne putove te uzrokovati zaduhu, kašalj, piskanje ili ponavljane upale pluća.
Zaduha može nastati i zbog pleuralnog izljeva, krvarenja u plućima, plućne embolije, anemije, infekcije ili slabosti dišnih mišića.
Iskašljavanje krvi, nagla zaduha, jaka bol u prsima ili brzo pogoršanje disanja zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.