Liječnik obično učini temeljit fizikani pregled novorođenčeta unutar prvih 24 sata života. Ispitivanje započinje nizom mjerenja, uključujući masu, duljinu, i opseg glave. Prosječna tjelesna masa pri rođenju je 3,2 kilograma, a prosječna tjelesna duljina je 52 centimetra iako treba uzeti u obzir širok raspon mjera koje se smatraju normalnim za dob. Zatim liječnik pregledava kožu novorođenčeta, glavu i vrat, srce i pluća, trbuh i genitalije te procjenjuje živčani sustav i reflekse novorođenčeta. Liječnici također provode novorođenački probir kako bi otkrili probleme koji se ne mogu vidjeti tijekom fizikalnog pregleda ( vidi: Testovi novorođenačkog probira).
Koža
Liječnici pregledavaju kožu i bilježe njezinu boju. Koža je obično ružičasta, ali prsti na rukama i nogama često imaju plavkastu nijansu zbog slabije cirkulacije krvi tijekom prvih nekoliko sati. Ponekad je na tijelu prisutan sitan, crvenkasti osip (tzv. petehije), koji nastaje na mjestu najintenzivnijeg pritiska tijekom porođaja. Međutim, petehije prisutne po cijelom tijelu mogu biti znak određenih hematoloških poremećaja i zahtijevaju detaljan liječnički pregled. Suhoća i ljuštenje kože često se razvija unutar nekoliko dana po rođenju, najčešće u području zapešća i gležnjeva.
Mnoga novorođenčad razvijaju osip oko 24 sata nakon rođenja. Ovaj osip, nazvan toksični eritem, sastoji se od ravnih, crvenih mrlja i centralno smještenog bijelog čvorića nalik akni. Bezopasan je i nestaje za 7 do 14 dana.
Glava i vrat
Liječnici pregledavaju glavu, lice i vrat novorođenčeta radi uočavanja bilo kakvih abnormalnosti. Neke se abnormalnosti javljaju tijekom porođaja. Ostale abnormalnosti mogu biti prirođene.
Porođaj u stavu glavicom dovodi do blaže deformacije glave nekoliko dana nakon porođaja. Kosti koje tvore lubanju se preklapaju, što omogućuje da glavica poprimi specifičan oblik prilikom porođaja. Blaže otekline i hematomi se često viđaju u području glavice djeteta. Ponekad krvarenje iznad razine kostiju lubanje koje je okruženo koštanom vezivnom opnom uzrokuje malu kvrgu na glavi koja nestaje za nekoliko mjeseci (tzv. kefalhematom). Kod porođaja u stavu stražnjicom, spolovilom ili nožicama (porođaj u stavu zatkom), glava obično nije izobličena. Međutim, stražnjica, spolovilo ili stopala mogu biti otečeni uz prisutne hematome. Vaginalni porođaj u stavu zatkom se obično izbjegava. Kada je dijete u stavu zatkom, liječnici obično preporučuju porođaj dovršiti carskim rezom (kirurški način dovršetka porođaja djeteta rezom kroz trbuh i maternicu žene), što smanjuje opasnost za dijete.
Pritisak tijekom vaginalnog porođaja može dovesti do pojave modrica u području lica novorođenčeta. Osim toga, pritisak kroz porođajni kanal može učiniti da lice u početku izgledati asimetrično. Ta asimetrija se ponekad javlja kada je jedan od živaca koji opskrbljuju mišiće lica oštećen tijekom porođaja. Oporavak je postupan tijekom sljedećih nekoliko tjedana.
Porođaj također može uzrokovati subkonjunktivalnu hemoragiju (oštećenje krvnih žila na površini oka) u području očiju novorođenčeta. Ova krvarenja su uobičajena pojava, ne trebaju liječenje i obično nestaju unutar 2 tjedna.
Liječnici pregledavaju uši i bilježe jesu li pravilno oblikovane i pozicionirane. Na primjer, nisko pozicionirane ili nepravilno oblikovane uši mogu ukazivati na genetski poremećaj i / ili gubitak sluha.
Pregled usta također je dio fizikalnog pregleda novorođenčeta. Neka se novorođenčad rađaju sa zubima, koje je ponekad potrebno ukloniti, ili s rascjepom usne ili rascjepom nepca. Liječnici provjeravaju imaju li novorođenčad epulis (nekancerozni rast na desni) jer takve izrasline mogu uzrokovati probleme s hranjenjem i mogu blokirati diši put.
Prilikom pregleda vrata potrebno je uočiti otekline, izrasline, asimetriju položaja glave ili spazam.
Srce i pluća
(Vidi također Prirođeni poremećaji građe srca.)
Liječnik sluša srce i pluća stetoskopom kako bi otkrio bilo kakve abnormalnosti. Liječnici mogu čuti patološke zvukove poput srčanog šuma. Liječnik pregledava boju kože novorođenčeta. Plava boja lica i trupa može biti znak prirođene bolesti srca ili pluća. Provjerava se brzina i jačina pulsa. Liječnici gledaju kako novorođenče diše i broje koliko puta udahne u minuti. Stenjanje i / ili širenje nosnica s ubrzanim ili usporenim disanjem može ukazivati na probleme.
Trbuh i spolovilo
(Vidi također Prirođeni poremećaji probavnog trakta i Prirođeni poremećaji mokraćnog i spolnog sustava.)
Prilikom pregleda abdomena bilježi se oblik i veličina trbuha te veličina, oblik i pozicija unutarnjih organa dostupnih fizikalnom pregledu poput jetre, slezene i bubrega. Povećani bubrezi mogu ukazivati na poremećaj u protoku urina.
Liječnik pregledava spolovilo radi utvrđivanja pozicije vanjskog otvora mokraćne cijevi. Liječnik također provjerava je li vanjsko spolovilo muško ili žensko. U dječaka testisi trebaju biti prisutni u skrotumu. Kod djevojčica su stidne usne izražene zbog izloženosti majčinim hormonima i ostaju otečene prvih nekoliko tjedana. Vaginalna sekrecija sluzi i krvi kod novorođenčadi je normalna. Važno je pregledati analni otvor kako bi se utvrdila pozicija i prohodnost.
Živčani sustav
(Vidi također Prirođeni poremećaji mozga i kralježnične moždine.)
Liječnik promatra razinu budnosti, tonus mišića i spontanu motoriku ekstremiteta koja mora biti simetrična. Svaku asimetriju je potrebno pratiti jer može ukazivati na poremećaje živčanog sustava (npr. paraliza očnog živca).
Liječnici ispituju novorođenačke reflekse različitim manevrima. Najbitniji novorođenački refleksi su Moro, refleks traženja usnama i refleks sisanja.
Tri zajednička novorođenačka refleksaMoro refleks se javlja kada se novorođenče prepadne i plače te tada široko raširi ruke i prste uz naknadno savijanje ruku u području lakta. Refleks traženja usnama se izaziva laganim dodirom kuta usne nakon čega novorođenče okreće glavu u tom smjeru i otvara usta. Ovaj refleks omogućuje novorođenčetu da pronađe bradavicu. Refleks sisanja se aktivira kada se novorođenčetu stavi neki predmet u usta (poput dude) i ono tada odmah počne sisati. |
Mišići i kosti
(Vidi također Prirođeni deformiteti lica, kostiju, zglobova i mišića.)
Liječnik ispituje tonus mišića i pokretljivost ekstremiteta te prati kontinuitet kostiju da se utvrde eventualni prijelomi nastali prilikom porođaja (najčešće ključne kosti) te malformacije ekstremiteta ili dislokacije zglobnih tijela (npr. zglob kuka).
Pregled kralježnice se bazira na traženju nedostatka ili deformacija (kao što je spina bifida).