-
Korištenje lijekova za spavanje ili ublažavanje tjeskobe može uzrokovati ovisnost.
-
Predoziranje može uzrokovati pospanost, zbunjenost i usporeno disanje.
-
Prestanak uzimanja lijeka nakon duljeg korištenja uzrokuje tjeskobu, razdražljivost i probleme sa spavanjem.
-
Ako ljudi postanu ovisni o lijeku, postupno se odvikavaju od lijeka smanjenjem doze.
Lijekovi na recept koji se koriste za liječenje anksioznosti (anksiolitici) i potiču spavanje (hipnotici ili tablete za spavanje) mogu uzrokovati ovisnost. Ovi lijekovi uključuju benzodiazepine (kao što su diazepam i lorazepam), barbiturate, zolpidem, eszopiklon i druge. Djeluju na različitei načina te svaki od njih ima različit potencijal za stvaranje ovisnost i tolerancije. Smatra se da, ljudi koji razviju simptome kada prestanu uzimati neku tvar, su ovisni o njoj. Smatra se da osobe koje i dalje koriste tvar, iako imaju probleme uzrokovane njezinom uporabom, imaju poremećaj uporabe tvari.
Teški ili po život opasni simptomi su manje vjerojatni kod benzodiazepina nego kod barbiturata jer je za benzodiazepine razlika između propisanih doza i opasnih doza (nazvana margina sigurnosti) velika. Ljudi mogu uzeti relativno velike količine benzodiazepina, a da ne umru.
Većina ljudi ovisnih o anksioliticima i sedativima počeli su ih uzimati iz medicinskih razloga. Ovisnost se može razviti u samo 2 tjedna kontinuirane uporabe.
Simptomi
Neposredni učinci
Anksiolitici i sedativi smanjuju budnost i mogu rezultirati
-
Nerazgovjetanim govorom
-
Lošom koordinacijom
-
Zbunjenošću
Ti se učinci pojačavaju kada ljudi uzimaju alkohol. Ovi lijekovi mogu učiniti ljude naizmjence depresivnima i tjeskobnima.
Kod starijih osoba simptomi mogu biti ozbiljniji i mogu uključivati vrtoglavicu, dezorijentiranost, delirij i gubitak ravnoteže. Može doći do pada, što dovodi do lomova kostiju, osobito kuka.
Predoziranje
Više doze uzrokuju ozbiljnije simptome, uključujući
-
Stupor (ljudi se razbuđuju teško i samo kratkotrajno)
-
Vrlo sporo i plitko disanje
-
Može dovesti do smrti (uglavnom s barbituratima)
Dugoročni učinci
Neki ljudi doživljavaju gubitak pamćenja, poremećeno rasuđivanje, suženje raspona pažnje i zastrašujuće pomake u emocijama. Ljudi mogu govoriti polako i teško im je razmišljati i razumjeti druge. Ljudi mogu imati nevoljne pokrete očiju (nistagmus).
Simptomi ustezanja
Opseg simptoma ustezanja varira od lijeka do lijeka i ovisi o dozi lijeka. Simptomi mogu započeti unutar 12 do 24 sata.
Osobe koje su koristile sedative, kao što su benzodiazepini, više od nekoliko dana, često imaju osjećaj da ne mogu spavati bez njih. Kada prekinu korištenje lijekova, mogu imati blage simptome ustezanja, kao što su
Ozbiljniji simptomi ustezanja od benzodiazepina mogu uključivati ubrzani rad srca, ubrzano disanje, zbunjenost, a ponekad i konvulzije.
Kod barbiturata mogu se pojaviti ozbiljni simptomi ustezanja. Ako se uzmu velike doze, naglo ustezanje može izazvati tešku i potencijalno opasnu reakciju, slično kao kod ustezanja od alkohola. Ostali učinci uključuju dehidraciju, delirij, nesanicu, zubnjenost i zastrašujuće vidne i slušne halucinacije (gledanje i slušanje stvari koje nisu prisutne). Ljudi se obično hospitaliziraju tijekom ustezanja, jer je moguća teška reakcija.
Dijagnoza
Liječnici obično postavljaju dijagnozu na temelju onoga što kažu ljudi ili njihovi prijatelji. Ako nije jasno zašto se osoba ponaša pospano ili zbunjeno, liječnici mogu napraviti testove kako bi isključili druge moguće uzroke simptoma, kao što su niska razina šećera u krvi ili ozljeda glave. Iako se benzodiazepini i barbiturati mogu detektirati određenim vrstama testova probira na droge, njihovo otkrivanje ne znači da su lijekovi uzrok simptoma osobe. Uglavnom bolnički laboratoriji ne mogu mjeriti razine u krvi većine sedativa.
Liječenje
-
Pomoć pri disanju kod teškog predoziranja
-
Ponekad benzodiazepinski protuotrov
-
Detoksikacija i rehabilitacija
Hitno liječenje
Osobe koje su se predozirale zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Predoziranje barbituratima je jednako opasno kao i predoziranje benzodiazepinima. Ako ljudi koji uzimaju preveliku dozu anksiolitika ili sedativa imaju značajne probleme s disanjem, srcem ili krvnim tlakom, trebali bi biti hospitalizirani negdje gdje ih se može nadzirati (kao što je jedinica za intenzivnu njegu).
Potporna njega može uključivati intravenske tekućine, lijekove ako padne krvni tlak i respirator ako je disanje slabo.
Benzodiazepini imaju protuotrov, flumazenil, koji može poništiti ozbiljno predoziranje. Međutim, flumazenil može izazvati ustezanje od benzodiazepina i uzrokovati konvulzije kod osoba koje su dugo uzimale benzodiazepine. Stoga liječnici ne daju rutinski flumazenil za predoziranje.
U slučaju predoziranja barbituratima, liječnici mogu intravenski dati natrijev bikarbonat kako bi se potpomoglo izlučivanje barbiturata u urinu.
Detoksikacija i rehabilitacija
Osobe s blagim simptomima ustezanja zahtijevaju socijalnu i psihološku podršku kako bi im se pomoglo prevladati snažan nagon da ponovno počnu koristiti lijek kako bi si zaustavili osjećaj anksioznosti.
Osobe s teškim simptomima ustezanja obično treba liječiti u bolnici, ponekad u jedinici intenzivne njege te ih se mora pomno nadzirati. Njima se daju niske doze lijeka intravenski. Doza se postupno smanjuje kroz nekoliko dana ili tjedana, a zatim se ukida. Ponekad se zamjenjuje sličnim lijekom kojeg je lakše postupno ukinuti. Čak i uz najbolji tretman, ljudi se možda neće osjećati normalno mjesec dana ili više.
Više informacija