Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Povijest bolesti (anamneza)
Liječnika prvo zanimaju simptomi na koje se pacijent tuži. Stezanje (pritisak) ili bol u prsima, zaduha (dispneja) bilo u mirovanju ili u naporu, kašalj, iskašljavanje sputuma ili krvi (hemoptiza) i piskanje (zviždanje) u plućima može ukazivati na bolest pluća ili dišnih putova. Drugi, općenitiji simptomi, kao što su vrućica, slabost, umor ili osjećaj bolesti ili malaksalosti, ponekad su također odraz bolesti pluća ili dišnih putova.
Zatim liječnik pacijentu postavlja pitanja o:
-
ranijim bolestima i infekcijama pluća
-
ostalim sadašnjim i ranijim zdravstvenim problemima i liječenjima
-
ranijem izlaganju kemikalijama, prašini, plijesnima ili životinjama
-
uzimanju lijekova, droga, alkohola i duhana
-
kućnom i radnom okruženju
-
putovanjima
-
rekreacijskim aktivnostima
Liječnik pita jesu li članovi obitelji imali bolesti pluća ili dišnih puteva ili bilo koju drugu bolest koja može zahvatiti pluća ili dišne putove (kao što su poremećaji zgrušavanja i generalizirane upalne bolesti). Liječnik također pita o drugim čestim simptomima i drugim bolestima, čak i onima koje se ne čine povezane s dišnim sustavom.
Fizikalni pregled
Prilikom fizikalnog (tjelesnog) pregleda, liječnik mjeri tjelesnu težinu bolesnika i obraća pažnju na njegov opći izgled. Utvrđuje se kakvo je opće raspoloženje i kako se pacijent osjeća, jer bolesti pluća ili dišnih putova mogu utjecati i na te aspekte. Liječnik može od osobe zatražiti da se malo prošeta ili se popne uz stepenice kako bi provjerio uzrokuje li neka od tih aktivnosti zaduhu. Ove se aktivnosti mogu izvoditi s pulsnim oksimetrom postavljenim na pacijentov prst, što je način za određivanje količine kisika u krvi. Pulsna oksimetrija omogućuje liječniku da utvrdi je li razina kisika u krvi niska ili se smanjuje u naporu.
Procjena boje kože je važna jer koža plavkaste boje (cijanoza) može ukazivati na smanjenu količinu kisika u krvi. Prilikom pregleda prstiju treba utvrditi postoje li batićasti prsti (uvećanje područja oko vrhova prstiju).
Liječnik promatra prsni koš kako bi utvrdio jesu li brzina disanja i širenje prsnog koša pri disanju normalni. Pomoću stetoskopa liječnik sluša šum disanja kako bi utvrdio je li protok zraka normalan ili ometan, ima li u plućima tekućine ili čuju li se u plućima bilo kakvi nenormalni zvukovi. Laganim lupkanjem (perkutiranjem) prsnog koša i/ili osjećajući kako se vibracije nastale govorom prenose na zid prsnog koša, liječnik često može utvrditi jesu li pluća ispunjena zrakom ili kolabirana (ispuhana) i ima li u prostoru oko pluća tekućine.
Osim pregleda prsnog koša, možda će biti potreban i kompletan fizikalni (tjelesni) pregled, jer bolesti pluća mogu utjecati i na druge dijelove tijela. Osim toga, neki simptomi za koje se čini da ukazuju na bolest pluća mogu biti posljedica bolesti drugih organa. Na primjer, zaduha može biti posljedica bolesti bubrega ili srca.