Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.
Prijevod: Jelena Forgač, dr. med.
Mnogi stariji ljudi koji su zlostavljani ne traže pomoć iz različitih razloga. Možda osjećaju sram i nevoljko govore drugima o zlostavljanju. Možda neće moći reći drugima, jer počinitelj ograničava telefonske pozive ili pristup posjetiteljima i zdravstvenim radnicima. Ako je počinitelj njegovatelj, a često je ujedno i odraslo dijete starije osobe, stariji se ljudi mogu osjećati previše ovisni o njemu ili ga žele zaštititi počinitelja. Mogu se bojati da će im se još više naškoditi, da će ih napuštanti ili prisiliti na odlazak u starački dom.
Stariji ljudi nikada ne smiju misliti da je zlostavljanje dio starenja ili ovisnosti o nekome. Zlostavljanje ugrožava njihovo osobno dostojanstvo i zadovoljstvo i može ih čak koštati njihovog života. Članovi obitelji i prijatelji mogu pomoći održavanjem bliskih veza sa starijom osobom.
Stariji ljudi koji su zabrinuti zbog zlostavljanja mogu poduzeti korake kako bi se smanjili taj rizik, kao što su:
-
Ne živjeti s nekim tko ima povijest nasilnog ponašanja ili zlouporabe droga
-
Ostati u kontaktu s prijateljima i bivšim susjedima, osobito ako se moraju preseliti u kuću njegovatelja
-
Ostati u vezi sa socijalnim organizacijama (povećavajući šanse da se zabilježi zlostavljanje, ako se to dogodi)
-
Inzistirati na pravnom savjetu prije potpisivanja bilo kakvih dokumenata vezanih za stanovanje ili kontrolu financija (lokalna Agencija za starenje može uputiti ljude na pravnu pomoć)
Ako starije osobe vjeruju da su u opasnosti, mogu nazvati telefonsku liniju za zlostavljanje starijih osoba za hitnu pomoć. Takvi telefonski brojevi navedeni su u lokalnom telefonskom imeniku, obično na Plavim stranicama, ili ih može dobiti od telefonskog operatera. Popis svih državnih zakona o zlostavljanju starijih osoba i telefonskih brojeva za prijavu zlostavljanja dostupan je u Nacionalnom centru za zlostavljanje starijih osoba (855-500-3537 ili www.ncea.acl.gov). Nacionalna udruga područnih agencija za starenje (202-872-0888 ili www.n4a.org) je još jedan dobar izvor informacija i upućivanje. Ako se stariji ljudi ne osjećaju ugroženi, ali i dalje žele pomoć, oni mogu o tome pokušati razgovarati sa svojim liječnikom, socijalnim radnikom ili drugim zdravstvenim radnikom.
Rođaci, prijatelji i poznanici, kao i zdravstveni radnici, imaju obvezu ponuditi pomoć ako znaju ili sumnjaju da je netko žrtva zlostavljanja Ne preporučuje se izravno suočavanje s počiniteljem jer može pogoršati zlostavljanje. Umjesto toga, situacija bi se trebala prijaviti. Prijavljivanje sumnje o zlostavljanju ili potvrđenog zlostavljanja ili zanemarivanju obvezno je u svim državama ako se zlostavljanje događa u nekoj ustanovi i u većini država ako se dogodi u domu. Svaka država ima zakone koji štite i pružaju usluge za ugrožene, onesposobljene ili osobe s invaliditetom. Svaka država ima i zakone koji štite osobe koje prijavljuju sumnju na zlostavljanje, Kako bi prijavile zlostavljanje, osobe mogu kontaktirati sljedeće:
-
U većini država: Državna služba socijalne zaštite (Usluge zaštite odraslih)
-
U nekoliko država: Državna jedinica za starenje
-
Za zlostavljanje unutar ustanove: Ured lokalnog pravobranitelja za dugotrajnu skrb ili državni odjel za zdravstvo
Telefonski brojevi ovih agencija i ureda u svim dijelovima SAD-a mogu se doznati zvanjem Eldercare Locator (800-677-1116 ili www.eldercare.gov) ili Nacionalnog centra za zlostavljanje starijihir (855-500-3537 ili www.ncea.acl.gov) uz davanje informacija o okrugu, poštanskom broju ili gradu u kojem zlostavljana osoba živi.
Budući da se zlostavljanje i njegovi učinci mogu uvelike razlikovati, intervencije treba prilagoditi svakoj pojedinačnoj situaciji. Intervencije mogu uključivati sljedeće:
-
Medicinska pomoć
-
Obrazovanje, kao što su informacije o zlostavljanju i dostupnim opcijama, kao i pomoć u izradi planova sigurnosti
-
Psihološka podrška, kao što su psihoterapija i grupe za podršku
-
Uključivanje policije i pravna intervencija, poput uhićenja počinitelja, izdavanja naloga za zaštitu i pravnog zastupanja
-
Dogovor o alternativnom smještaju, kao što je stanovanje koje osigurava sigurno sklonište uz zaštitu od počinitelja
Više informacija