Bolnička upala pluća (hospitalna pneumonija) je infekcija pluća koja se razvija u ljudi koji su hospitalizirani, obično nakon 2 ili više dana od hospitalizacije.
-
Brojne bakterije, virusi, pa čak i gljivice mogu izazvati upalu pluća u ljudi koji su hospitalizirani.
-
Najčešći simptom upale pluća je kašalj s iskašljavanjem sputuma, ali česti simptomi su i bol u prsima, zimica, vrućica i otežano disanje (zaduha).
-
Dijagnoza se temelji na simptomima i nalazima rendgenskog snimanja ili kompjutorizirane tomografije (CT) prsnog koša.
-
Ovisno o tome koji je mikroorganizam najvjerojatniji uzročnik upale pluća, daju se antibiotici, antivirusni ili protugljivični lijekovi.
Bolnička upala pluća obično je teža od izvanbolničke upale pluća jer su uzročnici agresivniji. Također je manja vjerojatnost da će odgovoriti na antibiotike (što se naziva rezistencijom) i stoga ih je teže liječiti. Osim toga, ljudi su u bolnicama skloniji bolesti čak i bez upale pluća od onih koji žive izvan bolnice, pa stoga nisu toliko sposobni za borbu protiv infekcije.
(Vidi također Pregled upala pluća.)
Čimbenici rizika
Ljudi koji su hospitalizirani i teško bolesni, osobito ako imaju drugu bolest koja zahtijeva priključivanje na aparat za disanje (strojnu ventilaciju) imaju najveći rizik za upalu pluća. Ostali čimbenici rizika su:
-
prethodno liječenje antibioticima
-
druge bolesti kao što su disfunkcija srca, pluća, jetre ili bubrega
-
životna dob veća od 70 godina
-
nedavna operacija trbuha ili prsnog koša
-
moguća primjena inhibitora protonske pumpe (omeprazol, esomeprazol, lansoprazol ili pantoprazol) za liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB)
-
iscrpljenost
Mikroorganizmi koji obično ne uzrokuju upalu pluća kod zdravih ljudi mogu uzrokovati upalu pluća kod ljudi koji su hospitalizirani ili iscrpljeni jer mnogi od tih ljudi imaju imunološki sustav čija je sposobnost odupiranja infekciji smanjena. Koji su uzročnici najvjerojatniji ovisi o tome koji mikroorganizmi prevladavaju u bolnici, a ponekad to ovisi o drugim bolestima koje osoba ima.
Uzroci
Bolničku upalu pluća najčešće uzrokuju sljedeće bakterije:
-
Streptococcus pneumoniae
-
Staphylococcus aureus (uključujući Staphylococcus aureus otporan na meticilin [MRSA])
-
gram-negativne bakterije kao što su Pseudomonas aeruginosa i Haemophilus influenzae
-
druge gram-negativne crijevne bakterije
MRSA, P. aeruginosa, i druge gram-negativne crijevne bakterije često su otporne na određene antibiotike.
Simptomi
Simptomi su uglavnom isti kao kod izvanbolničkih upala pluća:
Liječnici će možda teže prepoznati bolničku upalu pluća nego izvanbolničku upalu pluća. Na primjer, brojne hospitalizirane osobe koje dobiju upalu pluća, kao što su stariji ljudi, oni s cijevima za disanje na strojnoj ventilaciji, dementni i oni u kritičnom stanju, možda neće biti u stanju opisati simptome kao što su bol u prsima, otežano disanje i slabost. U tim se slučajevima često posumnja na upalu pluća na temelju vrućice i porasta brzine disanja i otkucaja srca.
U starijih ljudi s upalom pluća može se javiti smetenost, gubitak apetita, nemir i uznemirenost, mogući su padovi i inkontinencija (nekontrolirano mokrenje).
Dijagnoza
-
liječnički pregled i procjena simptoma
-
rendgenski snimak ili kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša
-
ponekad kulture krvi (hemokulture)
-
katkad bronhoskopija ili torakocenteza (pleuralna punkcija)
Dijagnoza bolničke upale pluća postavlja se na temelju simptoma i nalaza rendgenskih snimaka pluća i srca ili CT-a prsnog koša. Liječnici obično uzimaju uzorak krvi kako bi pokušali uzgojiti (kultivirati) bakterije u laboratoriju i identificirati ih.
Pacijenti koji imaju bolničku upalu pluća mogu biti vrlo bolesni, pa će liječnici možda trebati identificirati uzročnika upale pluća kako bi odredili najbolju terapiju. Iz tih razloga liječnici ponekad rade bronhoskopiju kako bi uzeli uzorke iz samih pluća i pokušali identificirati mikroorganizam. Bronhoskopija je postupak kojim se u dušnik i pluća uvede savitljiva cijev s optičkim vlaknima koja na vrhu ima videokameru (omogućava slikovni prikaz unutrašnjosti bronha). Uzorci gnoja, sekreta ili čak plućnog tkiva mogu se uzeti za pregled. Ako nema vidljivog sekreta, dotično područje pluća može se isprati tekućinom, koja se zatim može uzeti za analizu (tzv. bronhoalveolarno ispiranje). Ako se tekućina nakupila između dva lista poplućnice (to se naziva pleuralni izljev), liječnici mogu uvesti iglu u prsni koš kako bi odstranili tekućinu iz tog prostora i uzeli uzorke tekućine za kulturu (tzv. torakocenteza ili pleuralna punkcija).
Prognoza
Unatoč izvrsnom liječenju, visok postotak ljudi koji dobiju bolničku upalu pluća umire. Međutim, smrt je često povezana sa osnovnim zdravstvenim problemima koji su omogućili razvoj upale pluća (npr. rašireni rak).
U središtu pozornosti kod starenja: upala pluća
|
Upala pluća češće se javlja u starijih nego u mlađih ljudi, a ujedno je i ozbiljnija. Puno starijih pacijenata ima infekciju koja se širi izvan pluća.
U starijih osoba obrana od infekcije je oslabljena. Mehanizmi za uklanjanje mikroorganizama iz dišnih putova nisu tako učinkoviti u starijih ljudi kao u mlađih osoba. Zbog nemoći (slabosti) kašalj može postati manje snažan (energičan). Starenje također slabi imunološki sustav. Starije osobe s većim rizikom od razvoja upale pluća uključuju i one:
-
Čija je pluća oštetilo pušenje (pušenje iritira plućne ovojnice, tj. poplućnice i paralizira stanice koje normalno čiste dišne putove) ili kronična opstruktivna plućna bolest.
-
Čija je pluća nedavno iritirala blaga infekcija, kao što je obična prehlada ili, osobito, gripa.
-
Koji imaju slab refleks kašlja, primjerice uslijed preboljenog moždanog udara, ili bolesnike koji su preslabi (ili im kašalj izaziva jaku bol zbog nedavne operacije ili povrede) pa nisu u stanju snažno kašljati.
-
Čija je sposobnost borbe protiv infekcija manja, uključujući bolesnike koji su pothranjeni.
-
Koji uzimaju određene lijekove, npr. kortikosteroide.
-
Koji imaju neke bolesti, kao što su zatajenje srca ili šećerna bolest.
-
Koji imaju rak u bronhima ili u blizini bronha i dušnika (rak može začepiti dišne putove i zarobiti sve mikroorganizme koji se nalaze u zračnim vrećicama, tj. alveolama).
-
Koji su paralizirani (npr. zbog ozljede kralježnice ili moždanog udara).
-
Koji nisu pri punoj svijesti (dijelom i zato što nisu u stanju kašljati).
Infekcija nekim mikroorganizmima koji uzrokuju upalu pluća može se spriječiti cijepljenjem. Stoga liječnici preporučuju osobama koje imaju 65 ili više godina da prime pneumokokno cjepivo. Cjepivo bi trebale primiti i osobe mlađe od 65 godina koje imaju zdravstvene probleme zbog kojih imaju veći rizik za razvoj upale pluća. Liječnici također preporučuju posebno starijim osobama da prime godišnje cjepivo protiv gripe jer virus gripe također može uzrokovati ili pridonijeti razvoju upale pluća.
Većina starijih osoba koje obole od upale pluća liječi se u bolnici intravenskim antibioticima. Upala pluća može u starijih osoba vrlo brzo dovesti do teškog stanja, a starije osobe slabije reagiraju na antibiotike koji se uzimaju na usta.
|
Liječenje
Bolničke upale pluća liječe se antibioticima koji se biraju na temelju toga koji su mikroorganizmi najvjerojatniji uzročnici i na temelju specifičnih čimbenika rizika koje bolesnik ima. Pacijenti koji su u teškom stanju mogu se smjestiti na odjel intenzivnog liječenja i ponekad staviti na respirator. Liječenje uključuje intravenske antibiotike, kisik i intravenske tekućine.
Mogu se koristiti brojni antibiotici, uključujući sljedeće:
Navedeni se lijekovi daju sami ili u kombinaciji.
Problemi umirućih bolesnika u slučaju teške upale pluća
Neki ljudi s bolničkom upalom pluća vrlo su bolesni. Upala pluća često se liječi jakim antibioticima i, ako je potrebno, strojnom ventilacijom (respiratorom). Osobe za koje se očekuje da će uskoro umrijeti možda neće htjeti primiti takvu agresivnu terapiju. Osobe s teškim ili terminalnim bolestima trebaju razgovarati sa svojim liječnicima i članovima obitelji o svojim željama za liječenjem upale pluća ili drugih ozbiljnih komplikacija kad uđu u bolnicu.