Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.
Kardiovaskularne bolesti skupina su poremećaja koji zahvaćaju srce i krvne žile. Mogu se podijeliti na:
-
Srčane poremećaje: zahvaćaju srčani mišić, srčane zaliske i krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić (koronarne arterije).
-
Poremećaje perifernih krvnih žila: zahvaćaju krvne žile ruku, nogu i trupa, odnosno sve krvne žile osim onih koje opskrbljuju srce.
Poremećaji koji zahvaćaju krvne žile koje opskrbljuju mozak nazivaju se cerebrovaskularnim poremećajima, primjerice moždani udar.
Nijedan simptom sam po sebi nije dokaz srčane bolesti, ali određeni simptomi čine dijagnozu vjerojatnijom, a njihova kombinacija može učiniti dijagnozu srčane bolesti gotovo sigurnom. Liječnici utvrđuju simptome tijekom razgovora s bolesnikom, pri čemu uzimaju anamnezu, te tijekom fizikalnog pregleda. Za potvrdu dijagnoze često su potrebni različiti dijagnostički postupci. Međutim, čak ni teške srčane bolesti ponekad ne uzrokuju simptome sve do uznapredovalog stadija (vidi Ograničenje tjelesne aktivnosti). Rutinski zdravstveni pregledi ili posjet liječniku zbog drugog razloga mogu otkriti srčanu bolest u bolesnika koji nemaju nikakve simptome. Ponekad se dijagnostički postupci provode radi otkrivanja srčane bolesti i kada nema znakova koji bi upućivali na njezino postojanje.
Simptomi srčanih bolesti uključuju:
Međutim, ti simptomi ne upućuju nužno na srčanu bolest. Primjerice, bol u prsima može biti posljedica bolesti dišnog ili probavnog sustava, a ne srčane bolesti. Nedostatak zraka često se javlja kod bolesti dišnog sustava, dok umor mogu uzrokovati brojni različiti poremećaji.
Simptomi bolesti perifernih krvnih žila razlikuju se ovisno o tome koje su krvne žile zahvaćene. Mogu uključivati:
Ti simptomi ne upućuju nužno na poremećaj krvnih žila. Primjerice, grčevi i zamor mišića mogu biti posljedica poremećaja mišićno-koštanog ili živčanog sustava.