Kronični bolovi u trbuhu i ponavljajući bolovi u trbuhu

Autor: Jonathan Gotfried, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Luka Vranić, dr. med.
                  Alojzije Lacković, dr. med.

Kronična bol u trbuhu je bol koja je prisutna više od 3 mjeseca. Može biti prisutna cijelo vrijeme (kronična) ili se može javljati u povremenim epizodama (rekurentna). Kronična bol u trbuhu obično se javlja kod djece nakon 5. godine života. Oko 10 do 15% djece u dobi od 5 do 16 godina, osobito u dobi od 8 do 12 godina, imaju kroničnu ili ponavljajuću bol u trbuhu. Češće se javlja kod djevojčica. Kronična bol u trbuhu također je česta među odraslima i također se češće javlja kod žena.

Osobe s kroničnom boli u trbuhu također mogu imati i druge simptome, ovisno o uzroku.

Etiologija

Obično do trenutka kada je bol u trbuhu prisutna 3 mjeseca ili dulje, lveć je započeta dijagnostička obrada sa svrhom otkrivanja uzroka iste. ( vidi: Akutni bolovi u trbuhu) Ako se unutar tri mjeseca ne okrije etiologija bolova, kod samo 10% osoba se otkrije fizički uzrok bolova.j (vidi tablicu). Preostalih 90% pacijenata ima funkcionalnu bol u trbuhu.

Funkcionalna bol je bol koja traje dulje od 6 mjeseci, a uzrok bolova nema fiziološku podlogu (kao npr. peptički ulkus). Također nije povezan s uzimanjem lijekova ili toksinima. Kad se funkcionalna bol u trbuhu verificira kod ljudi koji imaju promjene crijevnih navika, to se naziva sindromom iritabilnog crijeva (IBS). Funkcionalna bol može biti ozbiljna i obično ometa život osobe. Uzrok pojave bolova je nepoznat. Živčani sustav probavnog trakta može postati preosjetljiv na senzacije (kao što su normalni pokreti probavnog trakta), koji većini ljudi ne smetaju. Genetski čimbenici, životni stresovi, osobnost, društvene situacije i mentalni poremećaji (poput depresije ili tjeskobe) mogu doprinijeti funkcionalnoj boli. Kronična bol u trbuhu u djece može biti povezana sa željom za povećanom pažnjom, stresom s početkom škole, intolerancijom laktoze ili ponekad zadirkivanjem djece.

Uobičajeni fizički uzroci

Mnogi poremećaji uzrokuju kroničnu bol u trbuhu (vidi tablicu). Najčešći uzroci ovise o dobi.

U djece, najčešći uzroci su

  • Intolerancija laktoze (laktoza je šećer u mliječnim proizvodima)

  • Zatvor

  • Gastroezofagealna refluksna bolest

U mlađih odraslih, najčešći uzroci uključuju

U starijih osoba, zloćudne novotvorine (npr. karcinom želuca, gušterače, debelog crijeva, ili jajnika) postaju sve češći uzroci.

Procjena

Liječnici se prvo usredotoče na to je li bol funkcionalna ili je uzrokovana poremećajem, lijekom ili toksinom. Razlikovanje može biti teško. Međutim, ako su prisutni znakovi upozorenja, manje je vjerojatna dijagnoza funkcionalne boli.

Znakovi upozorenja

Sljedeći simptomi uzrokuju zabrinutost:

  • Groznica

  • Gubitak apetita i težina

  • Bol koja budi osobu tijekom noći

  • Krv u bljuvotini, stolici ili mokraći

  • Teško ili često povraćanje ili proljev

  • Žutica (žutilo kože i bijeloočnice)

  • Oticanje trbuha i / ili nogu

  • Otežano gutanje

Kada posjetiti liječnika

Ukoliko osobe s kroničnom boli u trbuhu razviju znakove upozorenja, odmah se trebaju obratiti liječniku, osim ako su jedini znakovi upozorenja gubitak apetita, žutica i / ili oticanje nogu, odnosno trbuha. Osobe s gubitkom apetita, žuticom i / ili oticanjem ili stalnim pogoršavanjem bolova, trebaju posjetiti liječnika u roku od nekoliko dana do tjedan dana. Kada su prisutni ovi znakovi upozorenja, vrlo je vjerojatan fizički uzrok tegoba.. Osobe koje nemaju znakove upozorenja također trebaju posjetiti liječnika.

Što liječnik radi

Liječnici prvo uzimaju anamnezu pacijenta. Nakon toga se učini fizikalni pregled. Anamneza i fizikalni pregled često sugeriraju uzrok boli te indiciraju daljnju dijagnostičku obradu. (vidi tablicu).

Liječnici posebno traže informacije o aktivnostima (kao što su jelo, mokrenje ili crijevni pokreti) koje ublažavaju ili pogoršavaju bol. Važan anamnestički podatak je da li se bol ili drugi probavni poremećaj javlja nakon jela ili pijenja mliječnih proizvoda, budući da je intolerancija na laktozu česta, posebno kod osoba crne rase, Azijaca, hispanaca te Indijanaca.. Liječnici se također raspituju o drugim simptomima (kao što su povraćanje, proljev ili konstipacija), o prehrani, ranijoj operaciji abdomena, korištenim lijekovima te prethodnoj učinjenoj dijagnostičkoj obradi kao i terapiji korištenoj za ublažavanje simptoma. Važan je i podatak da li netko od članova obitelji ima abdominalne tegobe.

Liječnici se također raspituju o prehrambenim navikama pacijenta jer konzumiranje velike količine gaziranog pića, voćnih sokova (koji mogu sadržavati značajne količine šećera fruktoze i sorbitola) ili hrane koja proizvodi plinove (poput graha, luka, kupusa i karfiola) mogu biti uzroci bolova u trbuhu.

Fizikalni pregled posebno je usredotočen na trbuh kako bi se verificirale moguće palpabilne mase ili povećanje organa. Najčešće se učini i digitorektalni pregled kako bi se isključila mogućnostkrvave stolice. Pregled zdjelice se učini u žena. Potrebno je verificirati žuticu, osip ili oticanje nogu, ukoliko postoji.

Između prvog posjeta liječniku te naknadnih posjeta, od pacijenta se često traži da zabilježe podatke o boli, kretanju crijeva, prehrani, bilo kakvim aktivnostima za koje se čini da izazivaju bol, lijekovima koje su kozumirali kao i o učinku istih.

Fizički uzroci i značajke kronične boli u trbuhu

Uzrok*

Zajedničke značajke†

Testovi‡

* Fizički uzroci su odgovorni za samo oko 10% slučajeva kronične boli u trbuhu. Većina slučajeva su funkcionalni bolovi u trbuhu. Ova tablica ne uključuje sve fizičke uzroke kronične boli u trbuhu.

†Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne.

‡Za većinu ljudi s kroničnim bolovima u trbuhu, liječnici obično obavljaju osnovne pretrage krvi i urina, kao što je kompletna krvna slika, testovi za procjenu jetrene funkciije te funkcije gušterače i analiza urina. Ostali testovi se provode na temelju rezultata ovih testova i pregleda.

CT = kompjuterska tomografija; MRCP = magnetno-rezonantna kolangiopankreatografija; NSAID = nesteroidni upalni lijekovi.

Poremećaji probavnog trakta

Celijakija

Zaostajanje u rastu kod djece

Nadutost u trbuhu i proljev ili svjetlo obojena, obilata i neugodno smrdljiva stolica

Simptomi koji se pogoršavaju kada ljudi jedu hranu koja sadrži gluten

Krvne pretrage za mjerenje razine antitijela specifičnoh za celijakiju

Biopsija gornjeg dijela tankog crijeva

Kronični kolecistitis (upala žučnog mjehura)

Ponavljajući grčeviti bolovi u gornjem desnom dijelu trbuha

Ultrazvuk trbuha radi verifikacije žučnih kamenaca

Kolorektalni karcinom

Obično bez grčevitih senzacija, ali ako je debelo crijevo djelomično začepljeno, mogu se pojaviti grčeviti bolovi

Ponekad krv u stolici (krv može biti vidljiva ili otkrivena tijekom pregleda liječnika)

Gubitak težine

Kolonoskopija

Slikovna obrada u vidu CT-a debelog crijeva nakon uzimanja peroralnog kontrastnog sredstva (CT kolonografija)

Zatvor

Tvrde, rjeđe pokretanje crijeva koje je teško proći

Crampy bol u donjem abdomen koji smanjuje nakon utroba pokret

Ponekad bol tijekom crijeva

Pregled liječnika, uključujući temeljitu povijest prehrane

Crohnova bolest

Ponavljajuće epizode jake boli s vrućicom, gubitkom apetita, gubitkom težine i proljevom

CT i / ili kolonoskopija

Rentgenska snimka tankog crijeva

Gastroezofagealna refluksna bolest (ponekad u viduhijatalne hernije)

Žgaravica (goruća bol koja počinje u gornjem abdomenu i širi se u područje grla, ponekad s osjećajem kiselosti u ustima)

Ponekad bolovi u prsima

Ponekad kašalj, promuklost ili oboje

Simptomi se ponekad pogoršavaju prilikom ležanja

Olakšanje simptoma primjenom antacida

Često samo liječnički pregled i pokušaj liječenja lijekovima za suzbijanje proizvodnje kiseline (ako su simptomi ublaženi, uzrok je vjerojatno gastroezofagealna refluksna bolest)

Endoskopski pregled gornjeg dijela probavnog trakta, rentgenska snimka gornjeg dijela probavnog trakta s uzimanjem kontrastnog sredstva (pasaža crijeva) ili analiza pH jednjaka i želuca

Kronični hepatitis

Nelagoda u gornjem desnom dijelu trbuha

Opća slabost (malaksalost)

Gubitak apetita

Žutica (neuobičajeno)

Ponekad u pacijenata za koje se zna da su imali akutni hepatitis

Krvni testovi jetrene funkcije te identifikacija moguće virusne, autoimune ili metaboličke etiologije hepatitisa

Intolerancija na laktozu

Nadutost, grčevi i proljev nakon konzumiranja mliječnih proizvoda

Ponekad se učini izdisajni test za otkrivanje vodika, što ukazuje na neprobavljenu laktozu

Dijeta kojom se eliminira hrana koja sadrži laktozu (eliminacijska dijeta) kako bi se utvrdilo da li ta hrana izaziva simptome

Karcinom gušterače

Kontinuirana bol u gornjem dijelu trbuha, koja se često širi u leđa

Gubitak težine

Ponekad žutica

CT

MRCP

Endoskopski ultrazvuk

Kronični pankreatitis, pseudocista pankreasa

Epizode jake boli u gornjem dijelu trbuha

Ponekad proljev i masna stolica

Obično u pacijenata za koje se zna da su imali akutni pankreatitis

Krvni testovi za mjerenje razine enzima koji proizvodi pankreas

Slikovna obrada u vidu CT-a ili MRCP-a

Analiza stolice

Parazitske infekcije (osobito giardijaza)

Nedavna putovanja u zemlje u razvoju, pijenje vode iz potoka ili jezera ili kontakt s ljudima s infekcijom

Grčevi, nadutost i proljev

Pregled stolice za analizu parazita ili njihovih jajašca

Peptični ulkusi

Bolovi u trbuhu koji se smanjuju kozumiranjem hrane i uzimanjem antacida

Mogu probuditi ljude noću

Može biti uzrokovan uporabom NSAR

Endoskopija i biopsija te test na Helicobacter (H.) pylori (bakterija koja može izazvati peptični ulkus)

Ponekad urea izdisajni test za verifikaciju H. pylori

Ožiljno tkivo koje se razvija oko crijeva (priraslice), kod ljudi koji su imali operaciju u području abdomena

Grčevi u trbuhu uz mučninu i ponekad povraćanje

Analiza gornjeg dijela probavnog trakta (rentgensko snimanje želuca i tankog crijeva)

CT

Rak želuca

Otežana probava ili blaga bol

Često male količine krvi u stolici (otkrivaju se samo tijekom pregleda liječnika)

Obično u starijih osoba

Endoskopija jednjaka i želuca

Ulcerozni kolitis

Grčevita bol s nekoliko odvojenih epizoda krvavih proljeva

Obično u mladih odraslih osoba

Sigmoidoskopija ili kolonoskopija

Biopsija rektuma ili debelog crijeva

Poremećaji bubrega i urinarnog trakta

Urođeni defekti mokraćnog sustava

Učestale infekcije mokraćnog sustava

Obično kod djece

Intravenska urografija ili CT

Ultrazvuk

Bubrežni kamenci

Bol u lumbalnome dijelu koja se javlja i spontano prolazi, a često se javlja kod ljudi za koje se zna da imaju bubrežne kamence

Ponekad groznica

Tamni ili krvavi urin

Analiza mokraće

CT ili intravenska urografija

Poremećaji reproduktivnog sustava (u žena)

Endometrioza

Neudobnost uglavnom prije ili za vrijeme menstruacije

Laparoskopija

Cista jajnika

Nejasna nelagoda u donjem dijelu trbuha

Ultrazvuk zdjelice

Rak jajnika

Nadutost

Ponekad se tijekom liječničkog pregleda otkrije masa u zdjelici

Ultrazvuk zdjelice

Sistemski poremećaji

Akutna porfirija

Ponavljajući napadi teških bolova u trbuhu i povraćanja

Ponekad slabost mišića, epileptični napadaji i mentalni poremećaji (kao što je iritacija ili uznemirenost)

Kod nekih vrsta porfirije, mjehurići kože koji se javljaju kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti

Analiza urina i krvi za verifikaciju tvari (porfirina) proizvedenih tijekom napada

Obiteljska mediteranska groznica

Članovi obitelji koji imaju poremećaj

Epizode bolova u trbuhu koje traju 48 do 72 sata i često se praćene temperaturom

Početak u djetinjstvu ili adolescenciji

Genetsko testiranje

Alergija na hranu

Simptomi koji se razvijaju tek nakon konzumiranja određenih namirnica kao što su plodovi mora

Eliminacijska dijeta

Vaskulitis povezan s imunoglobulinom A (Henoch-Schönlein purpura)

Crvenkasto-ljubičasti osip u obliku manjih točkica (petehije) ili većih mrlja (purpura) na rukama, nogama, stražnjici i vrhu stopala

Bolni, napeti i otečeni zglobovi

Mučnina, povraćanje i proljev

Krv u stolici verificirana fizikalnim pegledom

Biopsija zahvaćene kože

Trovanje olovom

Grčeviti bolovi u trbuhu

Mentalne promjene poput smanjenja koncentracije, konfuzije i promijenjenog ponašanja

Gubitak apetita, povraćanje i zatvor

Achy zglobovi

Obično samo kod radnika izloženih olovu

Češće kod male djece koja žive u kućama starijim od 30 godina, u kojima je možda korištena boja na bazi olova (zabranjena 1978.)

Krvne pretrage za mjerenje razine olova

Bolest srpastih stanica

Teške epizode boli u trbuhu koja traju više od jednog dana

Ponavljajuća bol u drugim dijelovima tijela, osim trbuha, kao što su leđa, prsa, ruke i / ili noge

Kod djece crnaca s pozitivnom obiteljskom anamnezom

Krvne pretrage za verifikaciju srpastih erotrocita, kao i za abnormalni hemoglobin koji karakterizira bolest srpastih stanica

Testiranje

Obično liječnici rade određene testove. Ti testovi uključuju analizu urina, kompletnu krvnu sliku te testove za procjenu funkcioniranja jetre i gušterače. Obično ako su ljudi stariji od 50 godina ili imaju čimbenike rizika za rak debelog crijeva (kao što je obiteljska povijest bolesti), kolonoskopija se preporučuje. Neki liječnici preporučuju kompjutoriziranu tomografiju (CT) trbuha ako su ljudi mlađi od 50 godina, dok drugi liječnici čekaju da se razviju određeni simptomi. Ostali dijagnostički testovi se provode ovisno o rezultatima anamneze te fizikalnog pregleda (vidi tablicu).

Dodatni testovi se obavljaju ako su rezultati testa abnormalni, ako se kod ljudi razviju novi simptomi ili ako se tijekom pregleda otkriju nove abnormalnosti.

Liječenje

Liječenje bolova u trbuhu ovisi o uzroku te simptomima. Na primjer, ako ljudi imaju intoleranciju na laktozu, dijeta bez laktoze (uklanjanje mlijeka i drugih mliječnih proizvoda) može pomoći. Kod ljudi s opstipacijom, primjena laksativa te prehrane bogate vlaknima može pomoći.

Funkcionalna bol

Liječenje funkcionalne boli usredotočuje se na pomaganje ljudima da se vrate u normalne dnevne aktivnosti i ublažavanje nelagode. Obično liječenje uključuje kombinaciju strategija. Potrebno je nekoliko posjeta liječniku kako bi se razvila najbolja terapijska strategija. Liječnici često naručuju pacijente na kontrolne preglede, ovisno o potrebama pacijenata. Kontrole se nastavljaju sve dok se problem ne riješi.

Nakon dijagnosticiranja funkcionalne boli, liječnici naglašavaju da bol, iako stvarna, nema fizički uzrok i da emocionalni faktori (npr. stres, tjeskoba, depresija) mogu izazvati ili pogoršati epizodu boli. Liječnici pokušavaju izbjeći ponavljanje dijagnostičkih pretraga nakon što temeljitom obradom nije dokazan fizički uzrok simptoma.

Iako ne postoje tretmani za liječenje funkcionalne kronične boli u trbuhu, dostupne su mnoge korisne mjere. Te mjere ovise o odnosu povjerenja i razumijevanja između liječnika, osobe i članova obitelji. Liječnici objašnjavaju kako laboratorijske i druge dijagnostičke pretrage pokazuju da osoba nije u životnoj opasnosti. Liječnici potiču ljude na sudjelovanje u radu, školi i društvenim aktivnostima. Takvo sudjelovanje ne pogoršava stanje, već potiče neovisnost i samopouzdanje. Ljudi koji se povuku iz svojih svakodnevnih aktivnosti riskiraju da simptomi kontroliraju njihov život umjesto da njihov život kontrolira simptome.

Ishrana bogata vlaknima i dodaci prehrani također mogu pomoći. Pacijenti moraju izbjegavati konzumaciju hrane koja im pogoršava tegobe. Na primjer, neki ljudi trebaju izbjegavati jesti veliku količinu hrane koju je teško probaviti i uzrokuje nadutost, kao i pića s visokim sadržajem šećera.

Isprobano je više skupina lijekova s različitim učinkom. Oni uključuju lijekove koji smanjuju ili zaustavljaju grčeve mišića u probavnom traktu (spazmolitici) i ulje paprene metvice.

Izvore stresa ili anksioznosti potrebno je smanjiti što je više moguće. Roditelji i drugi članovi obitelji trebaju izbjegavati posvećivati previše pozornosti tegobama, jer na taj način mogu dovesti do pogoršanja bolova. Ako se ljudi i dalje osjećaju tjeskobno ili depresivno i čini se da je to povezano s boli, liječnici mogu propisati antidepresive ili lijekove za smanjenje tjeskobe. Terapije koje pomažu ljudima da modificiraju svoje ponašanje, kao što su trening opuštanja, biofeedback i hipnoza, također mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i pomoći ljudima da bolje podnose bol.

Kod djece, ključna je pomoć roditelja. Roditeljima se savjetuje da ohrabruju dijete da postane neovisno i da ispuni normalne odgovornosti, posebno pohađajući školu. Dopuštanje djetetu da izbjegava aktivnosti može zapravo povećati tjeskobu djeteta. Roditelji mogu pomoći djetetu da se nosi s boli tijekom svakodnevnih aktivnosti hvaleći i nagrađujući neovisno i odgovorno ponašanje djeteta. Primjerice, roditelji mogu nagraditi dijete tako što će provesti dodatno vrijeme s djetetom ili organizirati izlet. Uključivanje školskog osoblja može pomoći. Mogu se dogovoriti da se dijete nakratko odmori u uredu medicinske sestre tijekom školskog dana, a zatim se vrati u razred nakon 15 do 30 minuta. Sestra ponekad može dopustiti djetetu da nazove roditelja, koji bi trebao potaknuti dijete da ostane u školi.

Ključne točke

  • Obično je kronična ili ponavljajuća bol u trbuhu funkcionalna bol (to jest, ljudi imaju bol, ali nemaju specifičan fizički poremećaj i nemaju neki drugi gastrointestinalni problem).

  • Simptomi koji zahtijevaju neposrednu pozornost liječnika uključuju visoku temperaturu, gubitak apetita ili tjelesne mase, bol koja budi osobu iz sna, krv u stolici ili urinu, žuticu, tešku mučninu i povraćanje, poteškoće pri gutanju i oticanje nogu i / ili trbuha.

  • Testovi krvi i urina se obično provode kako bi se provjerilo postoji li poremećaj koji može biti uzrokom bolova.

  • Dodatne pretrage su potrebne samo ukoliko ljudi imaju abnormalne rezultate krvnih pretraga, alarmantne znakove ili simptome određenog poremećaja.

  • Za funkcionalnu bol, liječenje uključuje učenje smanjivanja razine stresa ili anksioznosti, sudjelovanje u normalnim dnevnim aktivnostima, ublažavanje boli primjenom spazmolitika, dodatkom vlakana u prehranu te ponekad uzimanje lijekova za liječenje anksioznosti ili promjene u dijetetskim navikama.