Bolničke infekcije novorođenčadi su infekcije koje se razvijaju nakon što je novorođenčad primljena u babinjače. Ove infekcije ne potječu od majke u maternici i ne javljaju se pri porodu.
-
Ove infekcije mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima ili gljivicama.
-
Simptomi se razlikuju, ali mogu uključivati povraćanje, vrućicu i osip.
-
Dijagnoza se obično temelji na fizičkom pregledu.
-
Različite mjere, kao što je pranje ruku, mogu spriječiti širenje infekcija.
-
Infekcije se liječe ovisno o uzročniku.
(Vidi također Pregled infekcija u novorođenčadi.)
Neke se infekcije stječu nakon prijema novorođenčeta na odjel, a ne od majke u maternici (in utero) ili tijekom poroda. Ponekad nije jasno je li izvor majka ili bolničko okruženje. Infekcije stečene u bolnici uglavnom su problem za novorođenčad koja mora ostati u bolnici dulje vrijeme, na primjer nedonoščad i novorođenčad koja ima ozbiljne zdravstvene probleme.
Najčešća infekcija stečena u bolnici je upala pluća (infekcija pluća) i infekcije krvi (bakterijemija) koja proizlazi iz IV katetera.
U donošene novorođenčadi, najčešća infekcija stečena u bolnici je infekcija kože uzrokovana bakterijama Staphylococcus aureus. Često se infekcije ne otkriju dok se novorođenčad ne vrati kući.
U novorođenčadi s vrlo niskom porođajnom težinom, većinu bolničkih infekcija isto uzrokuju stafilokoki. Ali neke druge bakterije i gljivice su također uzročnici. Što je niža porođajna težina, to je veći rizik od infekcije, osobito kod novorođenčadi koja treba mehaničku potporu disanju ili im je potrebna intravenska primjena terapije duže vrijeme. Što dulje novorođenčad ostaje u posebnim odjelima za njegu ili jedinicama za intenzivnu njegu novorođenčadi (NICU) i što je više postupaka učinjeno, veća je vjerojatnost zaraze.
Simptomi
Simptomi infekcije kod novorođenčadi obično su nespecifični. Na primjer, novorođenčad može povraćati ili slabo jesti, biti pospana ili letargična, imati vrućicu ili nisku temperaturu, brzo disanje, osip, proljev ili otečeni trbuh. Mnoge infekcije stečene prije rođenja mogu uzrokovati ili biti popraćene različitim simptomima ili poremećajima.
Dijagnoza
Sumnja na bolničku infekciju temelji se na liječničkom pregledu.
Liječnici tada mogu testirati uzorke krvi, urina i spinalne tekućine kako bi utvrdili gdje se nalazi infekcija i koji ju organizam uzrokuje.
Prevencija
Opće mjere koje članovi bolničkog osoblja koriste kako bi spriječili bolničke infekcije uključuju sljedeće:
-
Mjere za smanjenje širenja Staphylococcus aureus
-
Sprječavanje širenja i nastanka infekcije u specijalnim odjelima za njegu i NICU
-
Pažljivo pranje ruku
-
Praćenje infekcije u bolnici
-
Ponekad antibiotici
Kako bi se smanjilo širenje zaraze tijekom izbijanja bolesti u bolnici, liječnici mogu primijeniti antibiotske masti na pupkovinu, nosnice i mjesto cirkumcizije.
Kako bi se smanjilo širenje infekcije u specijalnim odjelima i jedinicama za njegu novorođenčadi, članovi bolničkog osoblja osiguravaju dovoljno prostora između novorođenčadi koja se nalaze u inkubatorima ili grijačima. Oni također paze da se oprema pažljivo očisti i dezinficiraju ili sterilizira i koriste IV katetere i respiratore što je kraće moguće.
Članovi bolničkog osoblja, roditelji i skrbnici mogu pomoći u sprječavanju širenja bolničkih infekcija temeljitim pranjem ruku sapunom i vodom ili antibakterijskim sredstvom za dezinfekciju ruku.
Novorođenčad se pažljivo prati dok je u bolnici zbog razvoja bilo kakvih znakova infekcije.
Ako liječnici utvrde da se infekcija širi na odjelu, mogu dati određene antibiotike novorođenčadi koja još nisu zaražena. Ta se preventivna mjera naziva profilaksa.
Liječenje
Liječenje infekcija stečenih u bolnici ovisi o određenom organizmu koji uzrokuje infekciju.