Srčani blok djelomičan je ili potpun prekid provođenja električnog impulsa između pretklijetki i klijetki kroz atrioventrikularni čvor, Hisov snop ili njegove grane.
-
Neke vrste srčanog bloka ne uzrokuju nikakve simptome, dok druge mogu uzrokovati umor, vrtoglavicu, omaglicu i/ili nesvjesticu.
-
Dijagnoza se postavlja na temelju elektrokardiograma (EKG).
-
Nekim je osobama potrebna ugradnja srčanog elektrostimulatora.
(Vidi također Pregled aritmija.)
Normalni električni put kroz srce
Kontrakcije srčanih mišićnih vlakana nadziru električni impulsi koji prolaze točno određenim putovima kroz srce. Električni impuls kojim započinje svaki otkucaj nastaje u prirodnom srčanom elektrostimulatoru, sinusnom ili sinoatrijskom čvoru, smještenom u stijenci desne pretklijetke. Frekvencija kojom sinusni čvor stvara impulse određuje frekvenciju srca. Na nju utječu živčani impulsi i razine određenih hormona u krvi.
Električni impuls iz sinoatrijskog čvora najprije se širi kroz desnu i lijevu pretklijetku, uzrokujući njihovu kontrakciju i potiskivanje krvi u klijetke. Impuls zatim dolazi do atrioventrikularnog čvora, smještenog u donjem dijelu pregrade između pretklijetki. Atrioventrikularni čvor jedina je normalna električna veza između pretklijetki i klijetki. Pretklijetke su inače od klijetki odvojene tkivom koje ne provodi električne impulse. Atrioventrikularni čvor usporava prolazak impulsa kako bi se pretklijetke stigle potpuno kontrahirati, a klijetke napuniti krvlju prije njihove depolarizacije i kontrakcije.
Praćenje električnog puta kroz srce
|
Električni impuls nastaje u sinoatrijskom ili sinusnom čvoru (1), zatim prolazi kroz desnu i lijevu pretklijetku (2) te uzrokuje njihovu kontrakciju. Kada stigne do atrioventrikularnog čvora (3), blago se usporava. Nakon toga prolazi kroz Hisov snop (4), koji se dijeli na desnu i lijevu granu (5). Impuls se potom širi kroz klijetke i uzrokuje njihovu kontrakciju.
 |
Provodni sustav srca
Srce je mišićni organ koji se ritmički kontrahira i neprekidno pumpa krv u ostatak tijela. Ono što nazivamo otkucajem srca zapravo je usklađena kontrakcija četiriju srčanih šupljina. Svaki otkucaj potiče električni signal koji prolazi određenim putem kroz srce. Ti se signali mogu pratiti i zabilježiti elektrokardiogramom (EKG).
Električni signal započinje u sinoatrijskom ili SA čvoru, smještenom u desnoj pretklijetki. Zatim se širi kroz desnu i lijevu pretklijetku, uzrokujući njihovu kontrakciju i potiskivanje krvi u klijetke. Električni impuls potom prolazi kroz atrioventrikularni ili AV čvor, nastavlja se kroz Hisov snop te njegovu desnu i lijevu granu. Kada signal stigne do klijetki, one se kontrahiraju i pumpaju krv u pluća i ostatak tijela, čime se završava jedan srčani ciklus.
Taj sustav djeluje kao prirodni srčani elektrostimulator i održava frekvenciju srca u mirovanju između približno 60 i 100 otkucaja u minuti. Ako je provođenje električnih impulsa poremećeno zbog oštećenja srca ili druge bolesti, srce može kucati presporo, prebrzo ili nepravilno. Tada protok krvi u mozak i druge dijelove tijela može biti nedostatan.
Nakon prolaska kroz atrioventrikularni čvor električni impuls putuje Hisovim snopom, skupinom vlakana koja se dijeli na desnu i lijevu granu. Impuls se zatim širi kroz klijetke od vrha srca prema gore, uzrokujući njihovu kontrakciju i izbacivanje krvi iz srca.
Vrste srčanog bloka
U srčane blokove ubrajaju se:
Većinu nepotpunih blokova, kao što je atrioventrikularni blok prvog stupnja, nije potrebno liječiti. Međutim, osobama s visokim rizikom od razvoja potpunoga atrioventrikularnog bloka, primjerice onima s određenim vrstama atrioventrikularnog bloka drugog stupnja ili s atrioventrikularnim blokom trećeg stupnja, može se ugraditi srčani elektrostimulator radi održavanja odgovarajuće frekvencije srca.
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji može biti koristan. PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj tog izvora.