Neki ljudi imaju problema prilikom gutanja (disfagija). Kod disfagije, hrana i/ili tekućine ne prolaze normalno od ustiju (ždrijela) do želuca. Ljudi osjećaju kao da se hrana ili tekućina zaglavljuje na putu niz jednjak. Disfagija se ne smije pomiješati s osjećajem knedle u grlu (globus senzacija), u kojoj ljudi imaju osjećaj knedle u grlu, ali nemaju problema s gutanjem.
Komplikacije
Disfagija može uzrokovati aspiraciju hrane ili tekućine (odlazak hrane ili tekućine u dišni sustav), Aspiracija može uzrokovati akutnu upalu pluća. Ako se aspiracija događa tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ljudi mogu razviti kroničnu bolest pluća. Osobe koje imaju disfagične tegobe dulje vremena, najčešće su neadekvatno uhranjene te gube na tjelesnoj masi.
Uzroci
Uzroci otežanog gutanja
Iako većina ljudi uzima gutanje kao jednostavan proces, to je zapravo veoma kompliciran proces. Kako bi se gutanje odvijalo normalno, mozak mora nesvjesno koordinirati djelovanje brojnih malih mišića grla i jednjaka. Mišići se moraju slagati i ispravno nadopunjavati kako bi progurali hranu iz usta u stražnji dio ždrijela, a zatim u jednjak. Konačno, donji dio jednjaka mora se opustiti kako bi hrana mogla ući u želudac. Stoga, poteškoće pri gutanju mogu nastati kao posljedica sljedećeg :
Bolesti mozga i živčanog sustava koje uzrokuju poteškoće gutanja uključuju moždani udar, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu i amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). Osobe s ovim poremećajima obično imaju i druge simptome osim otežanog gutanja. Mnogi već imaju dijagnosticiranu neurološku bolest.
Bolesti mišića koje uzrokuju poteškoće gutanja uključuju miasteniju gravis, dermatomitozitis i mišićnu distrofiju.
Fizičku opstrukciju jednjaka mogu uzrokovati karcinom jednjaka jednjaka, prstenovi ili opne tkiva unutar jednjaka, kao i ožiljno tkivo jednjaka nastalo kao posljedica kroničnog refluksa kiseline ili gutanja kaustične tekućine. Ponekad je jednjak komprimiran pritiskom izvana kao u slučaju povećane štitnjače, proširenja aorte (aneurizma aorte) ili tumora u sredoprsju.
Poremećaji motiliteta jednjaka uključuju ahalaziju (u kojoj su ritmičke kontrakcije jednjaka znatno smanjene, a donji ezofagealni mišić ne opušta se normalno kako bi hrana mogla proći u želudac) i spazam jednjaka. Sistemska skleroza (skleroderma) također može uzrokovati poremećaj pokretljivosti.
Procjena
Procjena otežanog gutanja
Svaka epizoda disfagije ne zahtijeva hitnu procjenu liječnika. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada je potrebna procjena liječnika i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom evaluacije.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s disfagijom, određeni simptomi i karakteristike su razlog za zabrinutost. Oni uključuju
-
Simptome potpune fizičke blokade jednjaka (kao što su pojačano slinjenje ili nemogućnost gutanja tekučine ili krute hrane)
-
Disfagija koja rezultira gubitkom težine
-
Bolno gutanje (odinofagija)
-
Novonastale tegobe vezane za živčani sustav
-
Ponavljajuće aspiracijske pneumonija (nfekcija pluća uzrokovana udisanjem sekreta iz usta, želučanog sadržaja ili oboje.
Kada posjetiti liječnika
Ljudi koji imaju znakove upozorenja trebali bi odmah posjetiti liječnika, osim ako je jedini znak upozorenja gubitak težine. U takvim slučajevima, odgoda posjete od otprilike tjedan dana nije štetna.
Osobe s disfagijom, ali bez znakova upozorenja, trebaju posjetiti svog liječnika u roku od tjedan dana. Međutim, ljudi koji kašljaju ili se guše kad god jedu ili piju, trebali bi posjetiti liječnika ranije
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Nakon toga se učini fizikalni pregled.. Tijekom anamneze i fizikalnog pregleda najčešće se postavi sumnja na određeni uzrok disfagije te daljnje potrebne dijagnostičke pretrage (vidi tablicu).
Tijekom uzimanja anamneze liječnike zanima sljedeće:
-
Bilo kakve poteškoće pri gutanju krutih tvari, tekućina ili oboje
-
Hrana koja izlazi iz nosa
-
Slinjenje ili ispadanja hrane iz usta
-
Kašljanje ili gušenje tijekom konzumacije obroka
Kod ljudi s jednakim poteškoćama gutanja tekućine te krute hrane postoji veća vjerojatnost neurološkog uzroka disfagije. Pacijenti, kod kojih se isprva razvije disfagija na krutu hranu, a tek zatim na tekućinu, najvjerojatnije imaju fizički uzrok opstrukcije jednjaka (npr. tumorska tvorba). Hrana koja nenamjerno izlazi iz nosa ili usta sugerira neurološki ili mišićni problem, a ne primarnu bolest jednjaka.
Liječnici traže simptome koji ukazuju na neuromuskularni, gastrointestinalni poremećaj ili bolesti vezivnog tkiva. Glavni neuromuskularni simptomi uključuju slabost, u vidu kontinuirane slabosti dijela tijela (kao što je ruka ili noga) ili povremene slabosti koja se javlja tijekom aktivnosti, a nestaje tijekom odmora, nepravilno hodanje ili poremećaj ravnoteže; nevoljni, ritmični, nagli pokreti (tremor); ili otežan govor. Također liječnici ispituju pacijenta da li ima od ranije poznatu bolest koja bi mogla biti uztrok disfagije(vidi tablicu).
Nakon toga se učini fizikalni pregled. Fizikalni pregled usmjeren je na neurološki pregled, ali liječnici također obraćaju pozornost na nutritivni status osobe i na abnormalnosti kože i / ili mišića. Tijekom pregleda potrebno je usmjeriti pažnju na sljedeće:
-
Tremor koji je prisutan u mirovanju
-
Mišićna snaga (uključujući mišiće očiju, usta i lica)
-
Izvođenje ponavljajućih akcija (kao što je treptanje ili brojanje naglas) kod pacijenata sa progresivnom slabošću izazvane naporom (kako bi se vidjelo da li se pogoršava njihova izvedba pokreta)
-
Način na koji ljudi hodaju i održavaju ravnotežu
-
Pregled kože radi analize mogućih osipa, stanjenja kože ili promjena u strukturi, kao i promjena kože na vrhovima prstiju
-
Pregled muskulature sa srhom orkrivanja mogućeg gubitka mase ili nevoljnih kretnji (fascikulacije), odnosno napetosti
-
Pregled vrata radi verifikacije uvečane štitnjače ili drugih palpabilnih masa
Neki uzroci i značajke poteškoća pri gutanju
|
Uzrok
|
Uobičajene značajke *
|
Pretrage†
|
|---|
|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne.
|
|
† Iako se liječnički pregled uvijek obavlja, u ovom se stupcu spominje samo ako se dijagnoza ponekad može postaviti samo fizikalnim pregledom, bez dijagnostičkih pretraga.
|
|
CT = kompjuterizirana tomografija; MR = magnetska rezonancija.
|
|
Neurološki poremećaji
|
|---|
|
Moždani udar
|
Obično prethodna dijagnoza moždanog udara
Slabost ili paraliza jedne strane tijela, poteškoće u govoru, poteškoće u hodanju ili kombinacija
|
CT ili MR mozga
|
|
Parkinsonova bolest
|
Spazam mišića i manjak voljnih kretnji
Voljni, ritmični, treskajući pokreti (tremor), neusklađenost (ataksija) i poremećaj ravnoteže
|
Pregled liječnika
Ponekad CT ili MR
|
|
Multipla skleroza
|
Pojava simptoma koji uključuju različite dijelove tijela, uključujući probleme s vidom, slabost mišića i / ili abnormalne senzacije
Ponekad slabi, nespretni pokreti
|
MR
Lumbalna punkcija
|
|
Poremećaji motoričkih neurona, kao što su
|
Trzanje mišića, gubitak mišićne mase i slabost
Progresivne poteškoće sa žvakanjem, gutanjem i pričanjem
|
Neurološke pretrage (kao što je elektromiografija, koja uključuje stimuliranje mišića i snimanje njihove električne aktivnosti)
Laboratorijski testovi
MR mozga
|
|
Bolesi muskulature
|
|---|
|
Miastenia gravis
|
Slabi, opušteni kapci i slabost očnih mišića
Prekomjerna slabost mišića nakon njihove upotrebe tijekom dana
|
Upotreba lijeka (intravenozno) koji privremeno poboljšava snagu muskulature ukoliko je uzrok miastenija
Elektromiografijay
Krvne pretrage
|
|
dermatomiozitis
|
Slabost mišića
Groznica, umor i gubitak težine
Ponekad bolovi u zglobovima i / ili otekline
Ponekad crveni osip
|
Krvne pretrage
Elektromiografija
Biopsija mišića
|
|
Mišićna distrofija
|
Slabost mišića počinje u djetinjstvu
|
Biopsija mišića
Genetsko testiranje
|
|
Poremećaji pokretljivosti (motiliteta) jednjaka
|
|---|
|
Ahalazija (ritmičke kontrakcije jednjaka su znatno smanjene, a donji ezofagealni mišić se normalno ne opušta)
|
Teško gutanje (disfagija) krute i tekuće hrane koja se pogoršava s vemenom
Ponekad povraćanje ili regurgitacija neprobavljene hrane tijekom spavanja
Nelagoda u prsima
Osjet sitosti nakon malog obroka (rana sitost), mučnina, povraćanje, nadutost i simptomi koje pogoršava konzumacija hrane
|
RTG pasaža jednjaka
Mjerenje tlaka nastalog tijekom kontrakcija jednjaka (manometrija jednjaka)
|
|
Difuzni spazam jednjaka
|
Bol u prsima
Teškoće s gutanjem koje su prolazne
|
RTG pasaža jednjaka
Manometrija jednjaka
|
|
Sistemna skleroza (sklerodermija)
|
Raynauov fenomen
Bolovi u zglobovima i / ili otekline
Oteklina, zadebljanje i zatezanje kože prstiju, a ponekad i lica i drugih područja
Povremeno se javljaju žgaravica, poteškoće pri gutanju i otežano disanje
|
Pregled liječnika
Krvne pretrage
|
|
Fizička opstrukcija jednjaka
|
|---|
|
Sužavanje jednjaka uzrokovano ožiljnim tkivom nastalo kao posljedica dugotrajne izloženosti želučanoj kiselini (peptička striktura)
|
Dugogodišnje tegobe u vidu refluksa (kao što je žgaravica)
|
Endoskopija (vizualni pregled unutarnjih struktura s fleksibilnom cijevi za gledanje)
|
|
Karcinom jednjaka
|
Stalne poteškoće pri gutanju hrane i tekućina koje se pogoršavaju tijekom tjedana ili dana
Gubitak tjelesne težine
Bol u prsima
|
Endoskopija
Biopsija
|
|
Prstenovi donjeg dijela jednjaka
|
Teškoće s gutanjem koje su rpolazne
|
Endoskopija
RTG pasaža jednjaka
|
|
Kompresija jednjaka može biti uzrokovana
|
Ponekad povećana štitnjača
|
RTG pasaža jednjaka
Rentgenska sinmka (arteriografija)
Ukoliko postoji sumnja na aneurizmu aorte ili tumorsku tvrobu, potrebno je učiniti CT
|
|
Ingestija kaustične tvari, kao što su jake kiseline i lužine
|
Otežano gutanje razvija se nekoliko tjedana ili mjeseci nakon unosa kaustične tvari
|
Endoskopija
|
Dijagnostika
Moguće pretrage uključuju:
Za ljude koji imaju simptome potpune ili gotovo potpune opstrukcije, odmah se učini endoskopija gornjeg dijela probavnog trakta (gornja endoskopija). Tijekom endoskopije liječnici uzimaju biopsije kako bi detektirali eozinofilni ezofagitis (upala jednjaka uzrokovana bijelim krvnim stanicama).
Za osobe čiji simptomi ne upućuju na potpunu opstrukciju, najprije se učini pretraga barijevim kontrastom. Tipično, ljudi najprije piju samo kontrastnu tekućinu, a zatim kontrastnu tekućinu pomiješanu s nekom hranom, kao što je sljez ili kreker. Ukoliko pretraga barijem sugerira opstrukciju, učini se gornja endoskopija kako bi se isključio karcinom. Ukoliko je barijev test negativan ili sugerira poremećaj pokretljivosti, učini se daljnja pretraga poremećaja motiliteta jednjaka. Kod dijagnostike poremećaja motiliteta, pacijenti gutaju tanku endoskopsku cjevčicu koja sadrži senzore tlaka. Senzori tlaka zatim pokazuju da li se jednjak normalno kontrahira i da li se donji dio jednjaka normalno opušta.
Ispitivanje impedancije je nova tehnologija u kojoj sonda napuhuje balon unutar jednjaka i mjeri koliki je pritisak potreban da se proširi do određene mjere. Mjerenja tlaka i podaci pomažu liječnicima u daljnjoj procjeni pacijenata koji imaju problema s gutanjem.
Liječenje
Otežano gutanje
Najbolji način liječenja disfagije je liječenje specifičnog uzroka.
Kako bi ublažili simptome disfagije, liječnici obično savjetuju ljudima da konzumiraju male obroke i temeljito žvaću hranu.
Osobe s disfagijom uzrokovane moždanim udarom mogu imati koristi od liječenja fizikalnom rehabilitacijom. Mjere rehabilitacije mogu uključivati mijenjanje položaja glave za vrijeme jela, vježbe mišića za gutanje, vježbe koje poboljšavaju sposobnost smještaja hrane u usta ili vježbe jačine i koordinacije jezika.
Ljudi koji ne mogu gutati hranu, bez visokog rizika od gušenja možda će morati prestati jesti i biti hranjeni kroz cijev za hranjenje koja se postavlja kroz stijenku abdomena u želudac ili tanko crijevo.
Upute za starije osobe
Žvakanje, gutanje i komunikacija zahtijevaju učuvanu i koordiniranu neurološku i mišićnu funkciju u području ustiju, lica i vratu. Oralna motorna funkcija osobito se smanjuje s godinama, čak i kod zdravih ljudi. Poremećaj funkcije može se pojaviti u nekoliko oblika:
-
Kako ljudi stare, snaga i koordinacija mišića potrebnih za žvakanje se smanjuje, osobito među osobama s djelomičnim ili potpunim zubnim protezama. Njihova smanjena funkcija može dovesti do sklonosti gutanju većih zalogaja hrane, što može povećati rizik od gušenja ili aspiracije.
-
Sa starenjem, potrebno je više vremena da se hrana pomakne iz usta u grlo, što povećava vjerojatnost aspiracije.
Nakon promjena povezanih sa starenjem, najčešći uzroci motoričkih poremećaja su neuromišićni poremećaji (kao što su kranijalne neuropatije uzrokovane dijabetesom, moždanim udarom, Parkinsonovom bolešću, amiotrofičnom lateralnom sklerozom ili multiplom sklerozom). Ponekad lijekovi i terapija mogu doprinjeti motoričkim poremećajima. Primjerice, lijekovi (kao što su antikolinergici ili diuretici), radioterapija i kemoterapija mogu uzrokovati lučenje sline. Smanjena proizvodnja sline (hiposalivacija) je glavni uzrok produljenog i otežanog gutanja.
Osim obiteljskog liječnika, osobe s motoričkim poremećajima i disfunkcijom moraju biti liječene od strane zubara, otorinolaringologa, gastroenterologa, oralnog patologa i fizijatra.
Ključne točke
-
Osobe s disfagijom obično trebaju biti podvrgnute gornjoj endoskopiji ili barijevoj kontrastnoj pretrazi..
-
Ukoliko su endoskopski nalaz ili slikovni nalaz uredni, potrebno je učiniti daljnju obradu poremećaja motiliteta jednjaka.
-
Liječenje je usmjereno na liječenje uzroka.