Često se javlja visoki krvni tlak (hipertenzija). Često ne uzrokuje simptome; ipak, visoki krvni tlak može dovesti do moždanog udara, srčanog udara i srčanog zatajivanja. Zato je važno liječiti visoki krvni tlak. Osobe s visokim krvnim tlakom trebale bi napraviti promjene načina života kako bi snizile krvni tlak. Međutim, ako takve promjene ne snize dovoljno krvni tlak, potrebno je liječenje lijekovima.
Lijekovi koji se koriste u liječenju visokog krvnog tlaka nazivaju se antihipertenzivima. Uz širok raspon dostupnih antihipertenziva, visoki krvni tlak može se kontrolirati u gotovo svake osobe, ali liječenje mora biti prilagođeno pojedincu. (Vidi također Visoki krvni tlak.) Liječenje je najučinkovitije kada osoba i liječnik dobro surađuju tijekom liječenja.
Različite skupine antihipertenziva smanjuju krvni tlak različitim mehanizmima, tako da su moguće različite strategije liječenja. U nekih osoba, liječnici koriste postupan pristup terapiji lijekovima: počinju s jednom vrstom antihipertenziva i dodaju druge prema potrebi. U drugim slučajevima liječnici smatraju da je poželjniji uzastopni pristup: propisuju jednu antihipertenzivnu terapiju, a ako je neučinkovita, prekidaju je i propisuju drugu vrstu. U osoba s krvnim tlakom od 140/90 mm Hg ili više liječenje se često započinje kombinacijom dvaju lijekova. U izboru antihipertenziva liječnici uzimaju u obzir različite čimbenike, poput
-
Dob i druge kliničke osobine osobe
-
Težinu hipertenzije
-
Prisutnost drugih stanja, poput dijabetesa ili povišene vrijednosti kolesterola u krvi
-
Moguće nuspojave, koje variraju od lijeka do lijeka
-
Troškove liječenja i pretrage potrebni za provjeru određenih nuspojava
Većina osoba u konačnici zahtijeva dva ili više lijekova za postizanje ciljnih vrijednosti krvnog tlaka.
Većina osoba podnosi propisane antihipertenzivne lijekove bez problema. Međutim, svaki antihipertenzivni lijek može izazvati nuspojave. Ako se pojave nuspojave, osoba treba obavijestiti liječnika, koji može prilagoditi dozu ili zamijeniti lijek drugim lijekom. Obično se antihipertenzivni lijek mora uzimati dugotrajno za kontrolu krvnog tlaka.
Blokatori adrenergičkih receptora
Blokatori adrenergičkih receptora uključuju alfa-blokatore, beta-blokatore, alfa-beta blokatore i blokatore adrenergičkih receptora s perifernim djelovanjem. Ti lijekovi blokiraju učinke simpatičkog živčanog sustava, dijela autonomnog živčanog sustava koji brzo odgovara na stres povećavajući krvni tlak.
Beta-blokatori su najčešće korišteni blokatori adrenergičnih receptora. Osobito su učinkoviti u mlađih osoba i osoba s preboljelim srčanim udarom. Korisni su i za osobe s brzim srčanim ritmom, anginom pektoris (bol u prsima uzrokovana nedovoljnom opskrbom srčanog mišića krvlju) ili migrenama. Rizik od nuspojava veći je u starijih osoba.
Alfa-blokatori se više ne primjenjuju kao lijekovi prvog izbora jer ne smanjuju rizik od smrti. Blokatori adrenergičnih receptora perifernog djelovanja obično se koriste samo ako je za kontrolu krvnog tlaka potreban treći ili četvrti lijek.
Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE)
Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) djelomično snižavaju krvni tlak širenjem arteriola. Oni šire arteriole sprječavanjem nastanka angiotenzina II, koji uzrokuje sužavanje arteriola. Točnije, ti inhibitori blokiraju učinak angiotenzin-konvertirajućeg enzima, koji pretvara angiotenzin I u angiotenzin II (vidi sliku Regulacija krvnog tlaka). Ti lijekovi su osobito korisni u osoba s koronarne arterijske bolesti ili srčanim zatajivanjem, bijelaca, mlađih osoba, osoba s proteinurijom zbog kronične bolesti bubrega ili dijabetičke bolesti bubrega i osoba koje razviju seksualnu disfunkciju kao nuspojavu drugih antihipertenzivnih lijekova
Blokatori receptora angiotenzina II
Blokatori receptora angiotenzina II (ARB) snižavaju krvni tlak mehanizmom sličnim onom koji koriste inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima: oni izravno blokiraju djelovanje angiotenzina II, koji uzrokuje sužavanje arteriola. Budući da je mehanizam izravniji, blokatori receptora angiotenzina II obično uzrokuju manje nuspojava.
Blokatori kalcijskih kanala
Blokatori kalcijskih kanala uzrokuju širenje arteriola potpuno drugačijim mehanizmom. Posebno su korisni za crnce i starije osobe. Blokatori kalcijskih kanala su također korisni za osobe koje imaju anginu pektoris, određene vrste brzog srčanog ritma ili migrene. Blokatori kalcijskih kanala mogu biti kratko ili dugodjelujući. Kratkodjelujući blokatori kalcijskih kanala ne koriste se za liječenje visokog krvnog tlaka. Istraživanja pokazuju da osoba koje primjenjuju blokatore kalcijskih kanala kratkog djelovanja mogu imati povećani rizik od smrti uzrokovane srčanim udarom, ali nema radova koji bi sugerirali takav učinak za dugodjelujuće blokatore kalcijevih kanala.
Alfa-agonisti sa središnjim djelovanjem
Alfa-agonisti sa središnjim djelovanjem snižavaju krvni tlak mehanizmom koji djelomično nalikuje na blokatore adrenergičnih receptora. Stimulirajući određene receptore u moždanom deblu, ovi agonisti inhibiraju učinke simpatičkog živčanog sustava. Ti se lijekovi danas rijetko primjenjuju.
Izravni vazodilatatori
Izravni vazodilatatori šire krvne žile drugim mehanizmom. Lijekovi iz ove skupine gotovo se nikada ne primjenjuju samostalno; umjesto toga, dodaje se kao drugi lijek kada prvi lijek sam po sebi ne snižava krvni tlak u dovoljnoj mjeri.
Antihipertenzivni lijekovi
|
Tip
|
Primjeri
|
Neke nuspojave
|
|---|
|
Adrenergički blokatori
|
|
Alfa-blokatori
|
|
Nesvjestica (sinkopa) kod prve primjene, osjećaj brzih otkucaja srca (palpitacije), vrtoglavica, nizak krvni tlak pri ustajanju (ortostatska hipotenzija) i zadržavanje tekućine (edem)
|
|
Beta-blokatori
|
|
Suženje dišnih puteva (bronhospazam), abnormalno spora srčana frekvencija (bradikardija), srčano zatajivanje, moguće maskiranje niskih razina šećera u krvi nakon primjene inzulina, oslabljena periferna cirkulacija, nesanica, umor, nedostatak zraka, depresija, Raynaudov sindrom, živopisni snovi, halucinacije i seksualne disfunkcije
Kod nekih beta-blokatora može se povisiti razina triglicerida
|
|
Alfa-beta blokatori
|
|
Nizak krvni tlak pri ustajanju i suženje dišnih putova
|
|
Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) (ACE)
|
|
—
|
|
Kašalj (do 20% osoba), nizak krvni tlak, povišena razina kalija, osip, angioedem (alergijsko oticanje lica, usne i dušnika koje može ometati disanje), a ozbiljno oštećenje ploda ako se primjenjuju u trudnoći
|
|
Blokatori receptora angiotenzina II (ARB)
|
|
—
|
|
Vrtoglavica, povišena razina kalija, angioedem (rjeđe nego kod inhibitora angiotenzin-konvertirajućeg enzima) te ozbiljno oštećenje ploda ako se primjenjuju u trudnoći
|
|
Blokatori kalcijevih kanala
|
|
Dihidropiridini
|
|
Vrtoglavica, zadržavanje tekućine oko gležnjeva, navale crvenila, glavobolja, žgaravica, povećanje zubnog mesa i abnormalno ubrzana srčana frekvencija (tahikardija)
|
|
Nedihidropiridini
|
|
Glavobolja, vrtoglavica, navale crvenila, zadržavanje tekućine, poremećaji provođenja električnih impulsa kroz srce (uključujući srčani blok), abnormalno spora srčana frekvencija (bradikardija), srčano zatajivanje i povećanje zubnog mesa
S verapamilom, zatvor
|
|
Središnje djelujući alfa-agonisti
|
|
—
|
-
klonidin
-
guanabenz
-
guanfacin
-
metildopa
|
Pospanost, suha usta, umor, abnormalno spora srčana frekvencija, povratno povišenje krvnog tlaka nakon prestanka korištenja lijeka (osim s metildopom) i seksualna disfunkcija
Pri primjeni metildope mogu se pojaviti depresija, niži krvni tlak prilikom stajanja, jetrene i autoimune bolesti
|
|
Izravni vazodilatatori
|
|
—
|
|
Glavobolja, abnormalno ubrzana srčana frekvencija (tahikardija) i zadržavanje tekućine
|
|
Diuretici
|
|
Diuretici Henleove petlje
|
-
bumetanid
-
furosemid
-
etakrinska kiselina
-
torsemid
|
Smanjena razina kalija i magnezija, prolazno povišena razina glukoze i kolesterola u krvi, povišena razina mokraćne kiseline, seksualna disfunkcija u muškaraca i probavne smetnje
|
|
Diuretici koji štede kalij
|
|
Kod svih se može pojaviti povišena razina kalija i probavne smetnje
Pri primjeni spironolaktona, povećanje grudi kod muškaraca (ginekomastija) i menstrualne nepravilnosti kod žena
|
|
Tiazidi i tiazidima slični diuretici
|
|
Snižene razine kalija i magnezija, povišene razine kalcija i mokraćne kiseline, seksualna disfunkcija u muškaraca i probavne smetnje
|
Diuretici
Tiazidski ili tiazidima slični diuretici (primjerice klortalidon ili indapamid) mogu biti lijekovi prvog izbora u liječenju povišenog krvnog tlaka. Diuretici uzrokuju širenje krvnih žila. Diuretici također pomažu bubrezima izlučiti natrij i vodu, smanjujući volumen tekućine u cijelom tijelu i tako snižavajući krvni tlak.
Tiazidski i tiazidima slični diuretici povećavaju izlučivanje kalija u mokraći, pa se dodatak kalija ili diuretik koji štedi kalij (diuretik koji štedi kalij) ponekad mora uzimati s tiazidima sličnim diureticima. Diuretici koji štede kalij obično se ne primjenjuju sami, jer ne snižavaju krvni tlak jednako učinkovito kao tiazidski ili tiazidima slični diuretici. Međutim, diuretik spironolakton koji štedi kalij ponekad se koristi sam.
Diuretici su osobito korisni za crnce, starije osobe, pretile osobe i osobe sa srčanim zatajivanjem ili kroničnom bubrežnom bolesti.
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji bi mogao biti koristan. Napominjemo da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.