Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Tajana Grenko, dr. med.
Puknuća jednjaka (rupture) su razdori koji prodiru u zid jednjaka.
-
Rupture mogu nastati kao posljedica kirurških zahvata, snažnog povraćanja, gutanja velikog komada hrane koji se zaglavi u jednjaku ili pak spontano.
-
Simptomi su bol u prsištu, bol u trbuhu, groznica uz porast temperature i nizak krvni tlak.
-
Puknuće jednjaka može završiti fatalno.
-
Dijagnoza se temelji na rendgenskim snimkama.
-
Liječi se kirurški.
Jednjak je šuplja cijev spaja grlo (ždrijelo) i želudac. (Vidi također: Građa i funkcija jednjaka i Ozljede jednjaka.)
Ruptura jednjaka je vrlo ozbiljno stanje koje ponekad nastaje kao komplikacija endoskopije (pregled jednjaka pomoću fleksibilne cijevi s kamerom za vizualizaciju) ili drugih dijagnostičko-terapijskih postupaka u kojima se instrumentima ulazi u probavni trakt. Puknuće može nastupiti uslijed povraćanja, napinjanja ili gutanja prevelikog zalogaja hrane koji posljedično zapne unutar jednjaka. Ukoliko ruptura nastane spontano, naziva se još i Boerhaaveov sindrom .
Puknućem jednjaka zrak, želučana kiselina i hrana izlaze u prsište te uzrokuju tešku upalu (mediastinitis). Popratna tekućina koja se skuplja oko pluća naziva se pleuralni izljev.
Simptomi
Simptomi rupture jednjaka uključuju bol u prsima, bol u trbuhu, povraćanje želučanog sadržaja i/ili krvi, niski krvni tlak i povišenu temperaturu.
Dijagnoza
Dijagnoza rupture jednjaka postavlja se uz pomoć rendgenskih snimaka prsnog koša i trbuha, a dodatna potvrda dobiva se ezofagografijom. U toj se pretrazi rendgenske snimke uzimaju nakon što ispitanik proguta tekućinu (kontrastno sredstvo) koja oblaže jednjak te ga čini vidljivim uz X-zrake. Koristi se posebna vrsta kontrastnog sredstva koje ne stvara iritaciju prsne šupljine.
Liječenje
Bez odlaganja se učini kirurško zatvaranje jednjaka te drenaža prsišta. Prethodno kirurškom zahvatu pacijentu se daju antibiotici širokog spektra kako bi se rizik od infekcije sveo na najmanju moguću mjeru, a zbog niskog krvnog tlaka nadoknađuje se tekućina venskim putem (intravenski).
Smrtnost je visoka čak i uz odgovarajuće liječenje.