Kod nekih ljudi, osobito starijih osoba, krvni tlak prekomjerno pada kada sjednu ili ustanu, što se naziva ortostatskom ili posturalnom hipotenzijom. Simptomi kao što su slabost, nesvjestica, vrtoglavica, zbunjenost ili zamagljen vid pojavljuju se unutar nekoliko sekundi do nekoliko minuta nakon ustajanja, osobito nakon duljeg ležanja u krevetu ili sjedenja, te brzo nestaju kada osoba legne. Međutim, neke osobe mogu pasti ili izgubiti svijest, a vrlo rijetko mogu imati i kratkotrajne konvulzije. Simptomi su obično češći i izraženiji nakon tjelesne aktivnosti, konzumiranja alkohola, obilnog obroka ili pri nedostatku tekućine u tijelu (dehidracija).
Neke mlađe osobe imaju slične simptome pri ustajanju, ali bez pada krvnog tlaka. Njihova se frekvencija srca pri ustajanju često povećava više nego što je uobičajeno, pa se to stanje naziva sindromom posturalne ortostatske tahikardije (POTS). Još nije jasno zašto te osobe osjećaju vrtoglavicu unatoč normalnom krvnom tlaku.
Uzroci
Vrtoglavica ili omaglica pri ustajanju nastaje zbog neodgovarajuće regulacije krvnog tlaka. Kada osoba stoji, gravitacija uzrokuje nakupljanje krvi u venama nogu i trupa, čime se snižava krvni tlak i smanjuje količina krvi koju srce pumpa u mozak. Smanjen protok krvi kroz mozak uzrokuje vrtoglavicu i druge simptome. Kao kompenzaciju, živčani sustav brzo povećava frekvenciju srca i sužava krvne žile, čime vraća krvni tlak na normalnu vrijednost prije pojave simptoma. Dio živčanog sustava odgovoran za tu kompenzaciju naziva se autonomnim živčanim sustavom.
Brojni poremećaji mogu otežati regulaciju krvnog tlaka i uzrokovati vrtoglavicu pri ustajanju. Skupine uzroka uključuju:
-
poremećaj autonomnog živčanog sustava uzrokovan lijekovima ili drugim stanjem
-
smanjenu sposobnost srca da pumpa krv
-
smanjen volumen krvi (hipovolemiju)
-
poremećen hormonski odgovor
Uzroci se razlikuju ovisno o tome jesu li simptomi novonastali ili traju dulje vrijeme.
Česti uzroci
Najčešći uzroci novonastale vrtoglavice pri ustajanju uključuju:
Najčešći uzroci vrtoglavice pri ustajanju koja je prisutna dulje vrijeme (kronično) uključuju:
Procjena
Vrtoglavica ili omaglica u uspravnom položaju
Osobe koje osjete vrtoglavicu ili omaglicu pri ustajanju često se brzo oporave kada sjednu, a zatim polako ponovno ustanu. Međutim, obično je važno utvrditi uzrok vrtoglavice. Sljedeće informacije mogu pomoći u odluci kada potražiti liječničku pomoć i što očekivati tijekom pregleda.
Znakovi upozorenja
Kod osoba koje osjećaju vrtoglavicu ili omaglicu pri ustajanju određeni simptomi i značajke razlog su za zabrinutost. Oni uključuju:
-
krv u stolici ili crnu stolicu (melenu)
-
simptome poremećaja živčanog sustava, kao što su poteškoće pri hodanju, slaba koordinacija ili poremećaj ravnoteže
-
pad ili nesvjesticu
-
bol ili nelagodu u prsima
Kada posjetiti liječnika
Osobe sa znakovima upozorenja trebaju odmah otići u hitnu službu. Druge osobe koje imaju česte ili trajne epizode vrtoglavice pri ustajanju trebaju posjetiti liječnika čim budu u mogućnosti. Odgoda pregleda od približno tjedan dana obično nije opasna. Osobe koje samo povremeno osjećaju vrtoglavicu nakon ustajanja trebaju se javiti svojem liječniku. Ovisno o drugim simptomima i prethodnim bolestima, liječnik će odlučiti je li pregled potreban i koliko brzo.
Što radi liječnik
Liječnik najprije postavlja pitanja o simptomima i prethodnim bolestima, a zatim obavlja fizikalni pregled. Podatci dobiveni tijekom razgovora i fizikalnog pregleda često upućuju na uzrok vrtoglavice i određuju koje bi dodatne pretrage mogle biti potrebne.
Liječnik pita:
-
koliko dugo se vrtoglavica pojavljuje
-
je li se osoba onesvijestila ili pala tijekom epizode vrtoglavice
-
je li osoba bila izložena okolnostima za koje je poznato da uzrokuju vrtoglavicu, kao što su dugotrajno ležanje ili gubitak tekućine
-
ima li osoba bolest, primjerice šećernu bolest, Parkinsonovu bolest ili rak, koja može uzrokovati vrtoglavicu
-
uzima li osoba lijek, primjerice antihipertenziv, koji može uzrokovati vrtoglavicu
Liječnik zatim obavlja fizikalni pregled. Osoba leži pet minuta, nakon čega liječnik mjeri krvni tlak i frekvenciju srca. Krvni tlak i frekvencija srca ponovno se mjere jednu minutu nakon što osoba ustane ili sjedne te ponovno nakon tri minute. Liječnik može napraviti digitorektalni pregled kako bi provjerio postoji li krvarenje iz probavnog sustava. Važan je i neurološki pregled radi procjene mišićne snage, osjeta, refleksa, ravnoteže i hoda.
Najčešći uzroci iznenadne vrtoglavice, kao što su lijekovi, dugotrajno ležanje i smanjen volumen krvi, obično su očiti. U osoba s dugotrajnim simptomima nalazi kao što su poremećaji pokreta mogu upućivati na Parkinsonovu bolest. Utrnulost, trnci ili slabost mogu upućivati na poremećaj živčanog sustava.
Neki uzroci i obilježja vrtoglavice ili omaglice pri ustajanju
|
Uzrok
|
Uobičajene značajke*
|
Pretrage
|
|
* Značajke uključuju simptome i nalaze liječničkog pregleda. Navedene značajke tipične su, ali nisu uvijek prisutne.
|
|
† Središnji živčani sustav obuhvaća mozak i leđnu moždinu. Periferni živčani sustav obuhvaća živce izvan mozga i leđne moždine.
|
|
CT = kompjutorizirana tomografija; EKG = elektrokardiografija; MR = magnetska rezonancija.
|
|
Poremećaji središnjega živčanog sustava†
|
|---|
|
Multisistemska atrofija
|
Ukočenost mišića
Spori, nesigurni pokreti
Gubitak koordinacije i/ili ravnoteže
Inkontinencija ili nemogućnost mokrenja
|
Liječnički pregled
Ponekad MR
|
|
Parkinsonova bolest
|
Ukočenost mišića
Tremor
Spori pokreti i nesiguran hod
Poteškoće pri hodanju
|
Samo liječnički pregled
|
|
Višestruki moždani udari
|
U osoba za koje je poznato da su preboljele više moždanih udara
|
Samo liječnički pregled
|
|
Poremećaji leđne moždine
|
|---|
|
Sifilis koji zahvaća leđnu moždinu (tabes dorsalis)
|
Jaki, probadajući bolovi u nogama koji se pojavljuju i nestaju
Nestabilan hod
Smanjen osjet u nogama, utrnulost ili trnci
|
Krvne pretrage za dijagnosticiranje sifilisa, a ponekad i lumbalna punkcija radi uzimanja uzorka cerebrospinalne tekućine
|
|
Tumori
|
Bol u leđima
Slabost mišića i smanjen osjet u nogama
|
MR
|
|
Poremećaji perifernih živaca†
|
|---|
|
Amiloidoza
|
Utrnulost, trnci i slabost
|
Biopsija
|
|
Oštećenje živaca uzrokovano šećernom bolešću, prekomjernom konzumacijom alkohola ili nedostatkom hranjivih tvari
|
Često žareća bol i/ili utrnulost šaka i stopala
Ponekad slabost
Obično se javlja u osoba za koje je poznato da imaju poremećaj koji može uzrokovati oštećenje živaca
|
Ispitivanje provodljivosti živaca i elektromiografija
|
|
Poremećaj autonomnoga živčanog sustava
|
Ponekad smanjeno znojenje i nepodnošenje topline
Zatvor ili gubitak nadzora nad pražnjenjem crijeva (fekalna inkontinencija)
Poteškoće pri pražnjenju mokraćnog mjehura
|
Liječnički pregled
Krvne pretrage
|
|
Smanjen volumen krvi (hipovolemija)
|
|---|
|
Dehidracija
|
Žeđ, smanjeno mokrenje i zbunjenost
|
Samo liječnički pregled
|
|
Prekomjeran gubitak krvi
|
Obično u osoba koje su pretrpjele ozljedu ili operaciju
Krv u stolici ili crna stolica
|
Liječnički pregled, uključujući testiranje stolice na prisutnost krvi
Kompletna krvna slika
|
|
Smanjena aktivnost nadbubrežnih žlijezda
|
Slabost i umor
|
Krvne pretrage
|
|
Bolesti srca i krvnih žila
|
|---|
|
Poremećaj srčanog ritma
|
Ponekad bol u prsima
Palpitacije, odnosno osjećaj vlastitih otkucaja srca
Umor
Nedostatak zraka
Iznenadna pojava simptoma
|
Monitor srčanih događaja
|
|
Kronična venska insuficijencija (uzrokuje nakupljanje krvi u nogama)
|
Dugotrajno oticanje jedne ili obje noge
Kronična blaga nelagoda ili osjećaj zatezanja u gležnjevima ili nogama, ali bez boli
Ponekad crvenkastosmeđe promjene kože i plitke rane, obično na donjim dijelovima nogu
Često proširene vene
|
Liječnički pregled
|
|
Srčano zatajivanje
|
Nedostatak zraka i umor
|
Liječnički pregled
Ponekad ultrazvuk srca (ehokardiografija)
|
|
Srčani udar (infarkt miokarda)
|
Bol ili pritisak u prsima
Nedostatak zraka ili umor
Ponekad u osoba koje su nedavno preboljele srčani udar
|
EKG i krvne pretrage za mjerenje tvari koje upućuju na oštećenje srca (srčani biljezi)
|
|
Bolesti srčanih zalistaka
|
Nedostatak zraka
Bol ili pritisak u prsima
|
Ultrazvuk srca (ehokardiografija)
|
|
Povišene razine hormona aldosterona (hiperaldosteronizam) ili katekolamina (feokromocitom), obično zbog tumora nadbubrežne žlijezde
|
Slabost, trnci, grčevi mišića, povišeni krvni tlak i glavobolja
|
Krvne pretrage
|
|
Lijekovi
|
|---|
|
Lijekovi za liječenje povišenoga krvnog tlaka ili angine: blokatori kalcijevih kanala, klonidin, diuretici, kao što je furosemid, metildopa, nitrati, prazosin ili, rijetko, beta-blokatori
|
U osoba za koje je poznato da uzimaju neki od tih lijekova
|
Liječnički pregled
Ponekad privremeni prekid uzimanja lijeka kako bi se utvrdilo nestaju li simptomi
|
|
Lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav: antipsihotici, osobito fenotiazini, inhibitori monoaminooksidaze te triciklički ili tetraciklički antidepresivi
|
U osoba za koje je poznato da uzimaju neki od tih lijekova
|
Samo liječnički pregled
|
|
Sedativi: alkohol ili barbiturati
|
U osoba za koje je poznato da uzimaju neku od tih tvari
|
Samo liječnički pregled
|
|
Ostali lijekovi: kinidin ili vinkristin
|
U osoba za koje je poznato da uzimaju neki od tih lijekova
|
Samo liječnički pregled
|
|
Ostali uzroci
|
|---|
|
Promjene regulacije krvnog tlaka povezane sa starenjem
|
U starijih osoba
Nema drugih simptoma
|
Samo liječnički pregled
|
|
Dugotrajno ležanje u krevetu
|
U osoba koje su dugo ležale u postelji
|
Samo liječnički pregled
|
|
Niska razina kalija u krvi (hipokalemija)
|
Slabost mišića i grčevi
Osjećaj trnaca ili bockanja
Često u osoba koje uzimaju određene diuretike
|
Krvne pretrage
|
Pretrage
Obrada je obično potrebna, osim ako je uzrok očit, primjerice dugotrajno ležanje u krevetu. Liječnik obično snima elektrokardiogram (EKG), određuje kompletnu krvnu sliku i provodi druge krvne pretrage, primjerice mjerenje razine elektrolita. Ostale se pretrage provode na temelju nalaza pregleda, osobito ako simptomi upućuju na srčani ili neurološki poremećaj.
Ako liječnik posumnja da je lijek uzrok vrtoglavice, može preporučiti privremeni prekid uzimanja lijeka kako bi se utvrdilo nestaju li simptomi i time potvrdio uzrok.
Test nagibnog stola može se provesti kada se sumnja na poremećaj autonomnoga živčanog sustava. Osoba nekoliko minuta leži na posebnom motoriziranom stolu. Stol se zatim naginje pod kutom od 60° do 80° tijekom 15 do 20 minuta, uz neprekidno praćenje krvnog tlaka i frekvencije srca. Ako se krvni tlak ne snizi, osobi se intravenski daje izoproterenol, lijek koji stimulira srce, u dozi dovoljnoj da poveća frekvenciju srca za 20 otkucaja u minuti, a zatim se test ponavlja. Postupak traje od 30 do 60 minuta i vrlo je siguran.
Liječenje
Vrtoglavica ili omaglica u uspravnom položaju
Uzrok se liječi kad god je to moguće, uključujući promjenu lijeka ili prekid uzimanja lijeka koji uzrokuje simptome. Međutim, mnogi se uzroci ne mogu izliječiti, pa osobe trebaju poduzimati mjere za ublažavanje simptoma. Te mjere uključuju promjene načina života i primjenu lijekova.
Osobe koje dugotrajno leže u krevetu trebaju svakodnevno sjediti i vježbati u krevetu koliko god je moguće. Osobe koje leže ili sjede trebaju ustajati polako i oprezno. Općenito je korisno unositi dovoljno tekućine, ograničiti ili izbjegavati alkohol te redovito vježbati kada je to moguće. Redovita tjelovježba umjerenog intenziteta povećava tonus mišića u stijenkama krvnih žila, čime se smanjuje nakupljanje krvi u nogama. Spavanje s uzdignutim uzglavljem može ublažiti simptome. U nekih osoba povećan unos soli može povećati zadržavanje vode i ublažiti simptome. Liječnik može preporučiti povećanje unosa soli jačim soljenjem hrane ili uzimanjem tableta natrijeva klorida. Međutim, povećan unos soli ne preporučuje se osobama sa srčanim bolestima.
Liječnik može propisati fludrokortizon, lijek koji pomaže tijelu zadržati sol i vodu te tako sprječava pad krvnog tlaka pri stajanju. Međutim, taj lijek može uzrokovati povišeni krvni tlak u ležećem položaju, srčano zatajivanje i nisku razinu kalija u krvi. Ponekad se propranolol ili drugi beta-blokator kombinira s fludrokortizonom. Midodrin sužava arterije i vene te tako pomaže spriječiti nakupljanje krvi u venskom sustavu. Nuspojave uključuju trnce, utrnulost i svrbež. Taj se lijek ne preporučuje osobama s koronarnom ili perifernom arterijskom bolešću.
Drugi lijekovi, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL), droksidopa, piridostigmin i oktreotid, mogu pomoći u nekim slučajevima.
Bitne informacije za starije osobe
Vrtoglavica ili omaglica pri ustajanju pojavljuje se u približno 20% starijih osoba. Češća je među osobama s drugim bolestima, osobito povišenim krvnim tlakom, te među korisnicima ustanova za dugotrajnu skrb. Mnogi padovi mogu biti posljedica vrtoglavice pri ustajanju. Starije osobe trebaju izbjegavati dugotrajno stajanje.
Povećana učestalost u starijih osoba posljedica je oslabljenog odgovora receptora koji reguliraju krvni tlak i smanjene elastičnosti arterijskih stijenki, zbog čega se krvni tlak teže povećava. Oslabljena aktivnost receptora usporava normalan odgovor srca i krvnih žila na promjenu položaja tijela. Paradoksalno, povišeni krvni tlak, koji je češći u starijih osoba, može dodatno smanjiti osjetljivost receptora i povećati vjerojatnost vrtoglavice ili omaglice pri ustajanju.
Ključne točke
-
Vrtoglavica ili omaglica pri ustajanju obično je posljedica smanjenog volumena tjelesnih tekućina ili poremećaja autonomnoga živčanog sustava.
-
Starenje često uzrokuje određeni stupanj poremećaja autonomnoga živčanog sustava, ali liječnici pregledavaju sve pogođene osobe kako bi isključili druge poremećaje živčanog sustava.
-
Test nagibnog stola uobičajena je pretraga autonomne funkcije.
-
Liječenje uključuje fizikalne mjere za smanjenje nakupljanja krvi u venskom sustavu, redovitu tjelovježbu, povećan unos soli, a ponekad i fludrokortizon ili midodrin.