Glavni ciljevi razvoja lijekova su dokazivanje učinkovitosti i sigurnosti. Budući da svi lijekovi mogu štetiti, kao i pomoći, sigurnost je relativna. Razlika između uobičajene učinkovite doze i doze koja uzrokuje ozbiljne ili po život opasne nuspojave naziva se granica sigurnosti. Poželjna je široka granica sigurnosti, ali pri liječenju opasnog stanja ili kada nema drugih mogućnosti, često se mora prihvatiti uska granica sigurnosti. Ako je uobičajena učinkovita doza lijeka ujedno i toksična, liječnici ne koriste lijek osim ako je situacija ozbiljna te ako nema sigurnije alternative.
Najkorisniji lijekovi su učinkoviti i, najvećim dijelom, sigurni. Penicilin je takav lijek. Osim za osobe koje su alergične na njega, penicilin je gotovo netoksičan, čak i u visokim dozama. S druge strane, barbiturati, koji su se nekad često koristili kao lijekovi za spavanje, mogu ometati disanje, opasno sniziti krvni tlak te čak uzrokovati smrt ako se uzmu u prekomjernoj količini. Noviji lijekovi za spavanje kao što su temazepam i zolpidem imaju širu granicu sigurnosti od barbiturata.
Dizajniranje učinkovitih lijekova sa širokom granicom sigurnosti i malo nuspojava ne može se uvijek postići. Posljedično tome, neki lijekovi se moraju koristiti iako imaju vrlo usku granicu sigurnosti. Naprimjer, varfarin, jedan od lijekova koji se koristi za sprječavanje zgrušavanja krvi, može uzrokovati krvarenje, ali se koristi kad je potreba toliko velika da se rizik mora tolerirati. Ljudi koji uzimaju varfarin trebaju česte kontrole kako bi se vidjelo je li uz lijek zgrušavanje krvi prenisko, previsoko ili odgovarajuće.
Drugi primjer je klozapin. Ovaj lijek često pomaže osobama s shizofrenijom kada drugi lijekovi nisu učinkoviti. Međutim. klozapin ima ozbiljnu nuspojavu: može smanjiti stvaranje bijelih krvnih stanica, koje su potrebne za zaštitu od infekcija. Zbog ovog rizika, ljudi koji uzimaju klozapin moraju često kontrolirati svoju krvnu sliku sve dok uzimaju lijek.
Kako bi se pomoglo osigurati da je plan liječenja učinkovit i siguran koliko god je to moguće, pacijenti bi trebali medicinsko osoblje obavijestiti o svojim prijašnjim bolestima, lijekovima (uključujući bezreceptne lijekove) i dodacima prehrani (uključujući ljekovito bilje) koje uzimaju, kao i drugim relevantnim informacijama o zdravlju. Usto, ne bi trebali oklijevati pitati liječnika, medicinsku sestru ili ljekarnika da im objasne ciljeve liječenja, vrste nuspojava i druge probleme koji se mogu javiti te u kojoj mjeri mogu sudjelovati u planu liječenja.
Učinkovito liječenje lijekovima
Ljudi mogu pomoći tome da njihov plan liječenja bude što sigurniji i učinkovitiji tako da kažu svom liječniku, medicinskoj sestri ili ljekarniku:
-
Koji su njihovi zdravstveni problemi
-
Koje su lijekove (na recept i bezreceptne) i dodatke prehrani (uključujući ljekovito bilje) uzimali u prethodnih nekoliko tjedana
-
Imaju li sada ili su ranije imali bilo kakve alergije ili neobične reakcije na lijekove, hranu ili druge tvari
-
Jesu li na posebnoj dijeti ili imaju li ograničenja u prehrani
-
Jesu li trudne, planiraju li trudnoću, odnosno doje li
Dodatno mogu pomoći:
-
Poznavanje tvorničkog imena, generičkog imena ili oba imena lijeka te znati zbog čega uzimaju lijek.
-
Pažljivo čitanje teksta na kutijama lijekova prije uzimanja lijeka, bilo da je riječ o lijeku koji se izdaje na recept ili bez recepta
-
Razumijevanje zbog čega se uzima lijek, kako znati djeluje li te koje su moguće nuspojave
-
Znati koliko dugo treba uzimati lijek
-
Ne piti alkohol ako je tako savjetovano
-
Ne žvakati, rezati ili drobiti kapsule ili tablete, osim ako nije tako upućen/a
-
Ne koristiti kućne žlice za mjerenje tekućih lijekova
-
Znati što učiniti ako propuste dozu
-
Korištenje jednostavnih alata poput tablica ili organizatora lijekova, kako bi se sjetili uzeti doze u točno vrijeme
-
Spremanje lijekova na ispravnom mjestu (hladno, suho mjesto;bez sunčeve svjetlosti; daleko od dohvata djece i kućnih ljubimaca)
-
Pravilno odlagati lijekova kojima je istekao rok valjanosti
-
Nikada ne uzimati tuđe lijekove na recept
-
Poduzimanje preporučenih preventivnih mjera i sudjelovanje u preporučenim zdravstvenim programima
-
Imati uz sebe popis lijekova
-
Odlasci na kontrolne preglede
-
Odmah potražiti medicinsku pomoć kada se pojavi problem
-
Kontaktirati svog liječnika ili ljekarnika, ako se pojave bilo kakva pitanja
Više informacija
Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.
-
The Center for Information and Study on Clinical Research Participation (CISCRP): neprofitna organizacija koja educira i informira pacijente, medicinske istraživače, medije i kreatore politike o ulogama koje svi imaju u kliničkim istraživanjima
-
ClinicalTrials.gov: Baza podataka privatno i javno financiranih kliničkih studija provedenih diljem svijeta