Neke psihičke bolesti poput depresije, anksioznih poremećaja i poremećaja prehrane obično započinju za vrijeme djetinjstva i adolescencije. Shizofrenija i srodne psihičke bolesti (koje se ponekad nazivaju i psihotičnim poremećajima) mnogo su rjeđe. Shizofrenija obično počinje sredinom adolescencije kroz mladu odraslu dob (do sredine 30-ih godina). Neki poremećaji poput autizma počinju izričito u djetinjstvu.
Čak 20% djece i adolescenata može imati dijagnosticiran poremećaj mentalnog zdravlja koji uzrokuje neku vrstu oštećenja. Rizik od obolijevanja od psihičke bolesti se povećava s dobi. Prema nekim procjenama, oko 30% adolescenata u dobi od 13 do 17 godina ispunjava kriterije za dva ili više poremećaja mentalnog zdravlja. Okoliški stresori (npr. pandemija COVID-19) mogu poremetiti kritične rutine i odnose dovoljno da čak i inače otpornu djecu i adolescente učine osjetljivijima na psihičke bolesti.
Uz nekoliko iznimaka, simptomi psihičkih bolesti obično su slični osjećajima koje svako dijete doživljava, kao što su tuga, ljutnja, sumnja, uzbuđenje, povlačenje i usamljenost. Razlika između poremećaja i normalnog osjećaja je u tome što u poremećaju osjećaj preplavi dijete i ometa aktivnosti normalnog života ili uzrokuje djetetu patnju. Stoga liječnici moraju pažljivo procijeniti kada određene misli i emocije prestaju biti normalna komponenta iskustva iz djetinjstva i predstavljaju poremećaj.
Disruptivni poremećaji u ponašanju utječu uglavnom na ponašanje. Ponašanje nije namjerno ometajuće, ali može ometati druge uključujući učitelje, vršnjake i članove obitelji. Ti poremećaji uključuju:
-
Poremećaj pažnje uzrokovan hiperaktivnošću (najčešći)
-
Poremećaj protivljenja i odbijanja
-
Rjeđe, razarajući poremećaj ponašanja
Neurorazvojni poremećaji utječu i na mentalno zdravlje i cjelokupni razvoj djece. Ti poremećaji uključuju:
Poremećaji iz autističnog spektra su kombinacija poremećenih društvenih odnosa, ograničenog raspona interesa, nenormalnog jezičnog razvoja i korištenja, a u nekim slučajevima i intelektualnog oštećenja. Rettov sindrom, inače genetski poremećaj, uzrokuje neke slične simptome, uključujući poteškoće sa socijalnim vještinama i komunikacijom.
Dijagnoza
Dijagnoza psihičkih bolesti djece
Nijedan test ne može potvrditi dijagnozu psihičkog poremećaja. Liječnici se oslanjaju na intervju s djetetom ili adolescentom te na zapažanja roditelja i učitelja kako bi se utvrdilo je li prisutan psihički poremećaj. Ponekad liječnici upute dijete ili adolescenta dječjem i adolescentom psihijatru. Oni koriste posebno dizajnirane alate za intervju i procjenu djeteta.
Liječnici mogu zatražiti nalaze krvi kako bi provjerili radili se o neurorazvojnoj bolesti poput Fragilnog X sindroma, Rettovog sindroma i DiGeorge sindroma.