Srce je mišićni organ koji ima ulogu pumpe koja pumpa krv u organizam opskrbljujući svaki dio tijela hranjivim materijama i kisikom. Srčani otkucaji predstavljaju odraz srčane funkcije i kao takvi oni moraju biti regularni i ritmični, u suprotnom govorimo o poremećaju srčanog ritma.
Što je poremećaj srčanog ritma?
Kada govorimo o poremećaju srčanog ritma, srčani otkucaji mogu biti:
Poremećaji srčanog ritma se nazivaju aritmijama.
-
Bolesti srca su najčešći uzrok poremećaja srčanog ritma
-
Unatoč tome što se osjećate dobro, ponekad možete osjetiti vaše nepravilne srčane otkucaje (taj subjektivni osjećaj naziva se palpitacija srca)
-
Neki poremećaji srčanog ritma mogu uzrokovati slabost ili vrtoglavicu
-
Liječnici pomoću elektrokardiograma (EKG / ECG) postavljaju dijagnozu poremećaja srčanog ritma.
-
Mnogi poremećaji srčanog ritma nisu ozbiljni i većina ih se može dobro liječiti
-
Pojedini poremećaji srčanog ritma su opasni i mogu biti fatalni
Što kontrolira moj srčani ritam?
Srčani ritam kontroliraju:
-
Posebna vrsta stanica u vašem srcu, koje se nazivaju stanice vodiča ili pacemakera
-
Mozak
-
Hormoni, minerali i druge tvari u vašoj krvi
Stanice pacemakera nalaze se u dijelu vašeg srca koji se naziva SA čvor (sinoatrijalni čvor).
Stanice pacemakera imaju svoj normalan ritam prilikom kojeg stvaraju 60 do 100 električnih impulsa u minuti koji izazovu 60 do 100 srčanih otkucaja. Nervne stanice (neuroni) iz vašeg mozga mogu odašiljati poruke stanicama pacemakera i ovisno o potrebi ubrzavati ili usporavati srčani otkucaje.
U srcu se nalazi poseban provodni sustav (vidjeti ilustraciju) koji se sastoji od tankih vlakana poput električnih žica.
Provodni sustav uključuje strukturu koja se naziva AV čvor (atrioventrikularni čvor). AV čvor kontrolira prolazak električnih impulsa iz pretkomora (atrija) u komore (ventrikule) srca. Kada je funkcija sustava provođenja očuvana, signali putem njega dolaze do svake stanice srčanog mišića u pravo vrijeme što je preduvjet da vaše srce stvara dobar i jak srčani otkucaj neophodan za adekvatno pumpanje krvi.
Hormoni, kao što su hormoni štitnjače mogu utjecati na vaš srčani ritam. Mnogi lijekovi i kemijske supstance također utječu na vaš srčani ritam.
Također je neophodan i normalan mineralni balans (elektroliti kao što su natrij i kalij) u krvi kako bi vaše srce normalno kucalo.
Što uzrokuje poremećaje srčanog ritma?
Poremećaj srčanog ritma se može javiti ako postoji problema sa:
Najčešći uzroci poremećaja srčanog ritma su:
Usljed bolesti koronarnih arterija smanjen je dotok krvi u srce, što može oštetiti stanice pacemakera ili provodni sustav srca.
Drugi uzroci poremećaja srčanog ritma su:
-
Lijekovi
-
Prirođene srčane greške
Ponekad nije moguće utvrditi razlog poremećaja srčanog ritma.
Koji su simptomi poremećaja srčanog ritma?
Pojava simptoma ovisi uglavnom o tome da li vaše srce:
-
Pumpa dovoljno krvi
-
Ne pumpa dovoljno krvi
Ako srce pumpa dovoljno krvi da podmiri sve potrebe organizma, u tom slučaju najvjerojatnije nećete osjetiti nikakve simptome. Povremeno može doći do subjektivnog osjećaja preskakanja i osjećaja glasnog lupanja srca (palpitacije).
Ako poremećaj srčanog ritma dovede do toga da srce ne pumpa dovoljno krvi, simptomi koji se mogu javiti su:
Neophodno je javiti se liječniku ako imate bilo koji od ovih simptoma.
Kako liječnici mogu znati da li imam poremećaj srčanog ritma?
Ako liječnik tijekom pregleda posumnja da bi se moglo raditi o poremećaju srčanog ritma preporučit će vam sljedeće pretrage:
EKG je brz, bezbolan test koji mjeri i bilježi električnu aktivnost vašeg srca pomoću naljepnica i kabela na prsima, rukama i nogama.
Ako EKG pokaže da se radi o poremećaju srčanog ritma, ovisno o vrsti simptoma liječnik može tražiti dodatne dijagnostičke pretrage kao što su:
Ukoliko EKG ne pokaže da se u tom momentu radi o poremećaju srčanog ritma, to ne znači da isti i ne postoji. U tom slučaju liječnik može vam preporučiti da:
Ako liječnici smatraju da su uzrok i poremećaj srčanog ritma opasani, u tom slučaju ćete biti primljeni na bolnički odjel gdje će biti provedena cjelokupna dijagnostička obrada pod stalnim nadzorom liječnika i medicinskih sestara.
Ukoliko je potrebno liječnici će učiniti:
Elektrofiziološko testiranje je slično kateterizacija srca. Tijekom procedure plasira se tanka savitljiva cjevčica (kateter) u veliku krvnu žilu (ruke ili noge) putem koje se dolazi do srca. Kateter na svom vrhu ima malenu elektrodu kojom se neposredno bilježi električna aktivnost srca. Kateterom se može također izvršiti stimulacija srca u cilju provokacije i registriranja poremećaja srčanog ritma.
Kako liječnici liječe poremećaje srčanog ritma?
Pojedini poremećaji srčanog ritma su bezopasni i ne zahtijevaju liječenje.
Ponekad, promjene pojedinih životnih navika mogu pomoći:
-
Kontrola i korekcija kronične medicinske terapije
-
Izbjegavanje konzumacije alkohola i kofeina
-
Prestanak pušenja
-
Izbjegavanje teških tjelesnih napora (ako isti provociraju pojavu poremećaja srčanog ritma)
Ovisno o vrsti i uzroku poremećaja srčanog ritma primjenjuje se i odgovarajuće vrste liječenja:
-
Lijekovi
-
Implantacija umjetnog srčanog elektrostimulatora (pacemaker) - minijaturni elektronički uređaj koji se postavlja ispod kože prsnog koša ili trbuha,a čija je uloga kontrola i uspostava adekvatnog srčanog ritma.
-
Primjena kontroliranog električnog pražnjena-šoka za uspostavu normalnog srčanog ritma (kardioverzija, defibrilacija ili elektroverzija)
-
Postupak ablacije kojom se pomoću kateterske elektrode vrši mikrooštećenje u malom području srčanog mišića, pri tome eliminirajući uzrok poremećaja srčanog ritma.
Srčani elektrostimulatori ponekad uključuju i funkciju samostalnog isporučivanja električnog šoka u cilju uspostave normalnog srčanog ritma. Takav minijaturni kombinovani uređaj se naziva implantabilni kardioverter defibrilator (ICD).
Ako se tijekon elektrofiziološkog ispitivanja ustanovi da postoji dio srčanog mišića koji prouzrokuje pojavu nepravilnog srčanog ritma, često se u istom aktu pristupa postupku ablacije. Kako je već ranije pomenuto u tekstu, pomoću katetera se isporučuje visokofrekventna struja u cilju izazivanja terapijskog mikro oštećenja i eliminacije malog dijela srčanog mišića koji prouzrokuje nepravilni srčani ritam.
Nakon provedene ablacije savjetuje se privremeno izbjegavanje rizičnih aktivnosti kao što je upravljanje motornim vozilom do potvrde uspješno provedenog liječenja.