Eozinofilne upale pluća čine skupinu plućnih bolesti kod kojih se eozinofili (vrsta bijelih krvnih stanica) nakupljaju u povećanom broju u plućima, a obično i u krvotoku.
-
Neke bolesti, lijekovi, kemikalije, gljivice i paraziti mogu uzrokovati nakupljanje eozinofila u plućima.
-
Ljudi mogu kašljati, u plućima se može čuti hripanje (piskanje ili zviždanje) ili mogu imati osjećaj nedostatka zraka, a kod nekih ljudi može doći i do zatajenja disanja.
-
Liječnici koriste rendgenske i laboratorijske pretrage kako bi otkrili bolest i utvrdili njezin uzrok, osobito ako se sumnja na parazite.
-
Obično se daju kortikosteroidi.
(Vidi također Pregled intersticijskih bolesti pluća.)
Eozinofili su vrsta bijelih krvnih stanica koje sudjeluju u imunološkom odgovoru pluća. Broj eozinofila povećava se kod brojnih upalnih i alergijskih reakcija, uključujući astmu, koja često prati određene vrste eozinofilnih upala pluća. Eozinofilna upala pluća razlikuje se od tipične upale pluća po tome što nema pokazatelja bakterijske, virusne ni gljivične infekcije sitnih plućnih zračnih mjehurića (alveola). Međutim, alveole, a često i dišni putovi, ispunjeni su eozinofilima. Ako se razvije astma, čak i u stijenke krvnih žila mogu prodrijeti eozinofili, a sužene dišne putove može začepiti nakupljeni sekret (sluz).
Löfflerov sindrom
Löfflerov sindrom, oblik eozinofilne upale pluća, ne mora izazvati nikakve simptome ili može izazvati samo blage dišne simptome (najčešće suhi kašalj). Dijagnoza se postavlja na temelju rendgenskih snimaka prsnog koša i rezultata krvnih pretraga koje otkrivaju povišenu razinu eozinofila u krvi (eozinofiliju). Löfflerov sindrom često je dio zaraze jednom od nekoliko vrsta crvića iz skupine oblića (okruglih crva), najčešće s Ascaris lumbricoides, ali se uzročnik ne može dokazati čak kod jedne trećine oboljelih. Bolest se obično povuče unutar mjesec dana. Liječnici mogu dati kortikosteroide kako bi ublažili simptome i smanjili upalu.
Uzroci
Uzroci eozinofilne upale pluća
Točan razlog zbog kojeg se eozinofili nakupljaju u plućima nije u potpunosti razjašnjen, ali može se raditi o jednoj vrsti alergijske reakcije. Često nije moguće utvrditi koja tvar uzrokuje alergijsku reakciju. Međutim, neki uzroci eozinofilne upale pluća su poznati, uključujući:
Simptomi
Simptomi eozinofilne upale pluća
Simptomi mogu biti blagi ili opasni po život, te mogu biti akutni ili kronični.
Akutna eozinofilna upala pluća brzo napreduje. Može izazvati vrućicu (povišenu temperaturu), bol u prsima koja se pojačava pri dubokom udahu, zaduhu (otežano disanje), kašalj te opći osjećaj slabosti ili bolesti. Koncentracija kisika u krvi može se značajno sniziti, a akutna eozinofilna upala pluća može prijeći u akutno zatajenje disanja u roku od nekoliko sati ili dana ako se ne liječi.
Löfflerov sindrom može izazvati samo blage simptome sa strane dišnog sustava ili pak nikakve. Osoba može kašljati, u plućima se može čuti piskanje (zviždanje), može imati osjećaj nedostatka zraka, ali obično se brzo oporavi.
Kronična eozinofilna upala pluća, koja polako napreduje tijekom nekoliko dana ili tjedana, zasebna je bolest koja također može postati ozbiljna. Sklona je spontanom povlačenju i ponovnom javljanju, a može se pogoršati unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Ako se ovo stanje ne liječi, može se razviti zaduha koja ugrožava život.
Dijagnoza
Dijagnoza eozinofilne upale pluća
Kada liječnici posumnjaju na eozinofilnu upalu pluća, najprije učine rendgensku snimku prsnog koša.
Kod akutne eozinofilne upale pluća rendgenska snimka prsnog koša ne pokazuje uredan (normalan) nalaz, ali se slične patološke promjene mogu pojaviti i kod drugih stanja.
Kod kronične eozinofilne upale pluća rendgenske snimke prsnog koša mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.
Često je za postavljanje dijagnoze potrebna kompjutorizirana tomografija prsnog koša (CT toraksa), osobito za akutnu eozinofilnu upalu pluća.
Određuje se broj eozinofila u krvi. Kod akutne eozinofilne upale pluća broj eozinofila u krvi može biti normalan. Kod kronične eozinofilne upale pluća laboratorijski nalazi pokazuju velik broj eozinofila u krvi, ponekad čak 10 do 15 puta viši od normalnih vrijednosti.
Mikroskopski pregled stanica iz ispirka alveola dobivenog bronhoskopski obično pokazuje nakupine eozinofila. Mogu se učiniti i druge laboratorijske pretrage za dokazivanje gljivičnih infekcija ili parazita. U takve pretrage spadaju i mikroskopski pregled uzoraka stolice na crve (helminte) i druge parazite.
Liječenje
Liječenje eozinofilne upale pluća
Eozinofilna upala pluća može biti blaga, a oboljeli se ponekad mogu oporaviti i bez liječenja.
Kod akutne eozinofilne upale pluća obično je potrebno primijeniti kortikosteroid, primjerice prednizon.
Kod kronične eozinofilne upale pluća prednizon može biti potreban kroz više mjeseci, pa čak i godina.
Ako se pojavi hroptanje (piskanje ili zviždanje) u plućima, primjenjuju se isti lijekovi koji se koriste za astmu. Ako su uzročnici crvi (gliste) ili drugi paraziti, osoba se liječi odgovarajućim lijekovima. Obično se lijekovi koji mogu izazvati bolest ukidaju.