Zajedno s križoboljom, bol u vratu jedan je od najčešćih razloga posjeta zdravstvenim ustanovama. Bol najčešće nastaje zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava, osobito kralježnice, uključujući kralješke te mišiće i ligamente koji ih podupiru. Neki poremećaji uzrokuju samo bol u vratu, dok drugi mogu uzrokovati bol u vratu i donjem dijelu leđa. Povremeno je bol u vratu posljedica poremećaja koji ne zahvaća mišićno-koštani sustav, poput meningitisa.
Bol u vratu
Kralježnični stup sastoji se od 33 kralješka koji štite kralježničnu moždinu i daju stabilnost trupu. Prvih sedam kralježaka čini vratnu kralježnicu. Oko njih se nalaze mišići, ligamenti, krvne žile i živci. Intervertebralni diskovi između kralježaka djeluju kao amortizeri.
Najčešći uzrok boli u vratu jest naprezanje mišića ili drugo istegnuće mekih tkiva vratnih struktura. Takve ozljede mogu nastati kao posljedica prometne nesreće ili naprezanja vrata, primjerice zbog spavanja u nepravilnom položaju ili nošenja teškog kovčega.
Osoba čija bol u vratu traje dulje od nekoliko dana ili je praćena utrnulošću, trncima ili pečenjem u rukama trebala bi se obratiti liječniku radi postavljanja točne dijagnoze.
Fleksibilnost vrata čini ga osjetljivim na postupno trošenje i ozljede nastale prekomjernim istezanjem, poput trzajne ozljede vrata. Vrat također ima zahtjevnu ulogu podupiranja glave, a loše držanje dodatno povećava njegovo opterećenje. Zbog toga je bol u vratu, poput boli u leđima, česta i postaje sve češća sa starenjem. Za bol u prednjem dijelu vrata vidi Grlobolja.
Dio kralježnice smješten u vratu naziva se vratna kralježnica. Sastoji se od sedam kralježaka odvojenih diskovima građenima od želatinozne tvari i hrskavice. Vratna kralježnica sadržava kralježničnu moždinu. Iz kralježnične moždine izlaze spinalni živci koji prolaze kroz otvore između kralježaka i povezuju se sa živcima u cijelom tijelu. Dio spinalnog živca najbliži kralježničnoj moždini naziva se korijen spinalnog živca. Mišići i ligamenti vrata podupiru kralježnicu.
Bol u vratu može biti uzrokovana oštećenjem kostiju, mišića, diskova ili ligamenata, ali i oštećenjem živaca ili kralježnične moždine. Kod ozljede kralježnice može doći do pritiska na korijen spinalnog živca, što uzrokuje bol, a ponekad i slabost, utrnulost ili trnce u ruci. Kompresija kralježnične moždine može uzrokovati utrnulost i slabost u objema rukama te ponekad gubitak nadzora nad mokrenjem (urinarna inkontinencija) i pražnjenjem crijeva (fekalna inkontinencija).
Kralježnični stup
Uzroci
Uzroci boli u vratu
Većina poremećaja koji mogu uzrokovati križobolju može uzrokovati i bol u vratu. Većina tih poremećaja zahvaća kralježnicu, tkiva koja je podupiru ili oboje.
Česti uzroci
Česti uzroci boli u vratu uključuju:
Grč vratnih mišića čest je i može se pojaviti samostalno ili nakon ozljede, čak i manje.
Kod cervikalne spondiloze dolazi do degeneracije kralježaka vratne kralježnice i diskova između njih, najčešće zbog osteoartritisa. Zbog toga živci koji izlaze kroz otvore između kralježaka mogu biti pritisnuti. Ponekad je sužen i spinalni kanal, odnosno razvija se cervikalna spinalna stenoza, pri čemu može biti pritisnuta kralježnična moždina.
Cervikalna spinalna stenoza stanje je u kojem je sužen prostor unutar spinalnog kanala. U vratnoj kralježnici zbog toga može doći do pritiska na tekalnu vreću, kralježničnu moždinu i/ili korijene spinalnih živaca. Najčešći je uzrok kombinacija osteoartritisa, degeneracije diskova i zadebljanja mekih tkiva vrata.
Hernija diska također može uzrokovati bol u vratu. Diskovi između kralježaka imaju čvrsti vanjski prsten i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Ako se disk naglo stisne između kralježaka iznad i ispod njega, može nastati pukotina u vanjskom prstenu i pojaviti se bol. Unutrašnjost diska može se izbočiti kroz pukotinu. Izbočeni disk može pritisnuti ili čak oštetiti obližnji korijen spinalnog živca. Rijetko disk pritišće kralježničnu moždinu.
Ozljede mogu nastati tijekom svakodnevnih aktivnosti, primjerice pri podizanju tereta, vježbanju ili neočekivanom pokretu, ili kao posljedica traume poput pada ili prometne nesreće. Slikovnim se pretragama često ne može utvrditi koja je točno struktura oštećena, ali liječnici pretpostavljaju da su zahvaćeni mišići i/ili ligamenti.
Fibromialgija čest je uzrok boli koja može zahvaćati i vrat. Ovaj poremećaj uzrokuje kroničnu, rasprostranjenu bol u mišićima i drugim mekim tkivima, ne samo u području vrata.
Manje česti uzroci
Rjeđi, ali ozbiljni uzroci uključuju:
Spazmodični tortikolis također je rjeđi uzrok, ali nije toliko ozbiljan kao neki od prethodno navedenih. Riječ je o jakim grčevima mišića vrata koji uzrokuju naginjanje i zakretanje glave u abnormalan položaj. Grčevi su ponekad ritmični i uzrokuju trzanje glave. Uzrok može biti nepoznat ili povezan s primjenom određenih lijekova ili nasljednim poremećajima.
Procjena
Procjena boli u vratu
Sljedeće informacije mogu pomoći osobama da procijene je li potreban liječnički pregled i što mogu očekivati tijekom procjene. Liječnici najprije nastoje utvrditi postoji li ozbiljan poremećaj.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s boli u vratu razlog za zabrinutost predstavljaju sljedeći znakovi:
-
Gubitak snage ili osjeta u rukama i nogama, što može upućivati na oštećenje živaca
-
Povišena tjelesna temperatura
-
Noćno znojenje
-
Glavobolja
-
Letargija ili smetenost
-
Nelagoda u prsima
-
Iznenadno znojenje ili otežano disanje
-
Bol potaknuta naporom ili bol koja se pogoršava tijekom napora
Kada posjetiti liječnika
Osobe sa znakovima upozorenja, poteškoćama pri gutanju ili boli pri gutanju trebaju odmah posjetiti liječnika.
Osobe koje nemaju znakove upozorenja, ali imaju jaku bol, osobito ako ne popušta nakon primjene paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL), trebale bi posjetiti liječnika unutar jednog dana.
Ostale osobe mogu pričekati nekoliko dana ili telefonski razgovarati s liječnikom o tome kada trebaju doći na pregled.
Što liječnik radi
Liječnici najprije postavljaju pitanja o simptomima i anamnezi, a zatim obavljaju fizikalni pregled. Na temelju anamneze i fizikalnog pregleda često mogu posumnjati na vjerojatan uzrok boli te odrediti koje su dodatne dijagnostičke pretrage potrebne (vidi tablicu).
Fizikalni pregled usmjeren je na kralježnicu i živčani sustav (neurološki pregled) kako bi se otkrili znakovi pritiska na korijen spinalnog živca ili kralježničnu moždinu. Znakovi pritiska na živčani korijen uključuju mišićnu slabost, abnormalne reflekse, koji se ispituju lupkanjem tetiva oko lakta i ručnog zgloba, smanjen osjet u dijelovima tijela ispod glave, nemogućnost mokrenja te urinarnu ili fekalnu inkontinenciju. Liječnik može zamoliti osobu da pomakne vrat u određenim smjerovima.
Na temelju obilježja boli, anamneze i rezultata fizikalnog pregleda liječnici mogu odrediti najvjerojatnije uzroke:
-
Gubitak snage ili osjeta može upućivati na oštećenje kralježnične moždine ili živaca koji izlaze iz vratne kralježnice.
-
Bol na prednjoj strani vrata ili samo na jednoj strani vrata obično nije uzrokovana poremećajem kralježnične moždine.
-
Bol koja se širi niz ruku obično je uzrokovana hernijom diska vratne kralježnice ili spondilozom s pritiskom na korijen spinalnog živca.
-
Bol u prsima koja se širi prema vratu može biti uzrokovana srčanim poremećajem, poput angine ili srčanog udara.
-
Stalna i jaka bol koja se postupno pogoršava, ne popušta u mirovanju, budi osobu noću i praćena je znojenjem može upućivati na tumor ili infekciju.
Neki uzroci i obilježja boli u vratu
|
Uzrok
|
Uobičajena obilježja*
|
Pretrage
|
|
* Obilježja uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedena su obilježja tipična, ali nisu uvijek prisutna.
CT = kompjutorizirana tomografija; MRI = magnetska rezonancija.
|
|
Češći, ali manje ozbiljni uzroci
|
|---|
|
Ozljede mišića i tetiva te istegnuća ligamenata
|
Bol koja:
|
Liječnički pregled
|
|
Grčevi mišića
|
Stalna bol i ukočenost koje uzrokuju poteškoće ili bol pri okretanju glave u jednom ili oba smjera
Nema simptoma oštećenja živčanog sustava (neuroloških simptoma)
|
Liječnički pregled
|
|
Osteoartritis bez pritiska na korijen spinalnog živca
|
Bol koja:
-
Ponekad je stalna
-
Pogoršava se pokretom
Često se pojavljuje kod osoba s artritisom zglobova prstiju, kukova i/ili koljena.
|
Liječnički pregled
Ponekad rendgenske snimke vrata
|
|
Cervikalna spondiloza s pritiskom na korijen spinalnog živca
|
Bol koja:
Ponekad su prisutne slabost i/ili utrnulost u rukama.
|
MRI vrata
|
|
Hernija diska, obično s pritiskom na korijen spinalnog živca
|
Obilježja su slična onima kod cervikalne spondiloze, osim što bol u vratu može biti jednako jaka ili jača od boli u ruci.
|
MRI vrata
|
|
Fibromialgija
|
Bol i ukočenost u mnogim dijelovima tijela, ne samo u vratu
Bolna područja osjetljiva na dodir
Često loša kvaliteta sna
Najčešće kod žena u dobi od 20 do 50 godina
|
Liječnički pregled
|
|
Rjeđi, ali ozbiljni uzroci
|
|---|
|
Disekcija vratne arterije
|
Obično stalna bol u glavi, vratu ili licu
Često su prisutni neurološki simptomi, poput gubitka ravnoteže ili osjeta okusa, smetenosti, slabosti ruke i noge na istoj strani tijela te poteškoća pri gutanju, govoru i/ili gledanju
|
MRA, odnosno MRI angiografija vratnih arterija
Angiografija
|
|
Tumor kralježnice
|
Stalna bol koja se postupno pogoršava, čak i noću, neovisno o položaju ili pokretu
Ponekad noćno znojenje ili gubitak tjelesne težine
|
MRI ili CT
Ponekad biopsija
|
|
Infekcija kostiju ili okolnih tkiva
|
Stalna bol koja se postupno pogoršava, čak i noću, neovisno o položaju ili pokretu
Ponekad noćno znojenje, povišena tjelesna temperatura i/ili gubitak tjelesne težine
|
MRI
Obično mikrobiološka kultura uzorka inficiranog tkiva
|
|
Meningitis
|
Jaka glavobolja
Bol u vratu koja se pogoršava pri savijanju glave prema naprijed, ali ne i pri okretanju glave u stranu
Obično povišena tjelesna temperatura, letargija i/ili smetenost
|
Lumbalna punkcija i analiza cerebrospinalne tekućine
|
|
Srčani udar ili angina
|
Iznenadno, a ponekad i ponavljano znojenje, otežano disanje i/ili nelagoda u prsima
Obično su prisutni čimbenici rizika za srčane bolesti
Obično je prisutna bol u prsima
|
Elektrokardiografija, krvne pretrage za mjerenje srčanih biljega te ponekad slikovne pretrage, poput kateterizacije srca ili testova opterećenja
|
Pretrage
Dodatne pretrage često nisu potrebne jer je većina bolova u vratu uzrokovana mišićnim grčem ili istegnućem, što liječnici obično mogu dijagnosticirati pregledom. Dodatna obrada provodi se ako liječnik posumnja na neki drugi poremećaj (vidi tablicu).
Ako su prisutni simptomi poremećaja živčanog sustava, poput slabosti ili utrnulosti, obično se provodi magnetska rezonancija (MRI) ili kompjutorizirana tomografija (CT). MRI jasnije prikazuje meka tkiva, uključujući diskove i živce, dok CT bolje prikazuje kosti. Rendgenske snimke često mogu prikazati koštane abnormalnosti, poput artritisa, pa se obično izrađuju prve ako liječnik sumnja na takve promjene.
Povremeno se provodi elektromioneurografija kako bi se procijenila moguća kompresija korijena živca ili utvrdio drugi uzrok slabosti, trnaca ili utrnulosti.
Liječenje
Liječenje boli u vratu
Liječe se specifični uzroci boli.
Opće mjere
Mjere uključuju:
-
Primjenu lijekova za ublažavanje boli
-
Primjenu topline ili hladnoće na bolno područje
-
Prilagodbu aktivnosti
-
Laganu tjelovježbu prema podnošljivosti
Najčešći uzroci boli u vratu, poput ozljede mišića i tetiva, mišićnog grča ili druge ozljede mišićno-koštanog sustava, obično se liječe bezreceptnim analgeticima, poput paracetamola ili NSAIL-a. Simptomi se najčešće potpuno povuku. Ako nema upale koja pridonosi boli, primjerice kod grča ili istegnuća, obično se preporučuje paracetamol jer se smatra sigurnijim od NSAIL-a. Led ili toplina također mogu pomoći (vidi: Liječenje boli i upale).
Ako je potrebno jače ublažavanje boli, liječnici mogu propisati opioidne analgetike. Međutim, opioidi se trebaju primjenjivati samo kratkotrajno jer dugotrajna primjena može povećati osjetljivost na bol, uzrokovati pospanost, smetenost i zatvor te povećati rizik od razvoja poremećaja uzimanja psihoaktivnih tvari. Ponekad se primjenjuju mišićni relaksansi, poput karisoprodola, ciklobenzaprina, diazepama, metaksalona ili metokarbamola, ali njihova je korisnost upitna. Ne preporučuju se starijim osobama zbog većeg rizika od nuspojava.
Može pomoći izbjegavanje aktivnosti koje pogoršavaju bol, poput dugotrajnog sjedenja, osobito pri uporabi računala, telefona ili drugog elektroničkog uređaja. Važni su pravilno držanje i pravilna mehanika tijela pri stajanju, sjedenju, ležanju i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobu treba podučiti kako stajati, sjediti i spavati bez prekomjernog opterećivanja vrata. Osobe koje spavaju na boku trebaju upotrebljavati jastuk koji održava glavu i vrat u neutralnom položaju, tako da nisu nagnuti prema krevetu ni prema stropu. Osobe koje spavaju na leđima trebaju upotrebljavati jastuk koji podupire, ali ne podiže previše glavu i vrat. Spavanje na trbuhu treba izbjegavati. Ponekad se može nositi vratni ovratnik koji ograničava pokrete vrata i tako ublažava bol. Liječnici i fizioterapeuti mogu preporučiti vježbe istezanja i jačanja, uključujući vježbe za gornji dio leđa.
Druge mjere za ublažavanje boli
Osobama kod kojih se bol širi u jednu ruku i koje imaju znakove oštećenja živaca, poput slabosti ruku ili nogu, može biti potrebno intenzivnije liječenje. Trakcija ponekad može pomoći. Kortikosteroidi koji se primjenjuju na usta ili povremeno epiduralno mogu ublažiti simptome.
Kod spazmodičnog tortikolisa fizikalna terapija ili masaža ponekad mogu privremeno ublažiti grčeve. Lijekovi, uključujući antikonvulzive poput karbamazepina i blage sedative poput klonazepama, koji se uzimaju na usta ili primjenjuju injekcijom, obično mogu ublažiti bol. Međutim, lijekovi potpuno nadziru grčeve samo kod približno trećine osoba. Ako je bol jaka ili je držanje izrazito abnormalno, botulinum toksin može se ubrizgati u zahvaćene mišiće kako bi ih privremeno oslabio.
Kirurško liječenje boli u vratu
Osobama s pritiskom na kralježničnu moždinu ili spinalne živce zbog hernije diska vratne kralježnice te izraženom slabošću ili boli može biti potrebna operacija. Najčešći su zahvati kirurško uklanjanje diska (diskektomija) i spajanje kralježaka, odnosno spinalna ili cervikalna fuzija. Stope uspješnosti razmjerno su visoke i kod konzervativnog i kod kirurškog liječenja. Učinkovitost kirurškog liječenja boli u vratu uzrokovane drugim poremećajima ovisi o uzroku.
Ključne točke
Ključne točke o boli u vratu
-
Većina slučajeva boli u vratu uzrokovana je ozljedom mišića i tetiva ili mišićnim grčem te se potpuno povlači.
-
Većina poremećaja koji uzrokuju bol u donjem dijelu leđa može uzrokovati i bol u vratu.
-
Osobe sa znakovima upozorenja, poput utrnulosti ili slabosti ruku i nogu, trebaju odmah posjetiti liječnika.
-
Većina slučajeva boli u vratu može se ublažiti bezreceptnim analgeticima i prilagodbom aktivnosti.