Bolesti povezane s onečišćenjem zraka ubrajaju se u bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima. (Vidi također Pregled bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima.)
Glavni onečišćivači zraka u razvijenim zemljama su:
-
dušični dioksid (uslijed izgaranja fosilnih goriva, kao što su ugljen, nafta i prirodni plin)
-
ozon (zbog utjecaja sunčeve svjetlosti na dušični dioksid i ugljikovodike)
-
krute ili tekuće čestice u obliku suspenzija
Izgaranje goriva dobivenog iz biomase (kao što su drvo, životinjski otpad i usjevi) važan je izvor čestica u zraku u zatvorenim prostorima u zemljama u razvoju. Pasivno pušenje također je važan izvor onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima.
Jako onečišćenje zraka može potaknuti napade (pogoršanja) kod osoba koje imaju astmu ili kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB). Bolest pluća povezana s onečišćenjem zraka povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila te može povećati rizik od raka pluća. Osobe koje žive u područjima s gustim prometom posebno su izložene riziku.
Većina onečišćivača zraka uzrokuje stezanje (kontrakciju) mišića u dišnim putovima, sužavajući dišne putove (bronhalna hiperreaktivnost).
Među pripadnicima opće populacije, osobito djecom, dugotrajna izloženost onečišćenju zraka može povećati učestalost respiratornih infekcija i pojačati simptome respiratornih bolesti (kao što su kašalj i otežano disanje) te smanjiti plućnu funkciju.
Ozon, glavni sastojak smoga, snažan je iritans (nadraživač) za pluća. Koncentracije su obično više ljeti nego u drugim godišnjim dobima te relativno više u kasnim jutarnjim i ranim poslijepodnevnim satima nego u ostatku dana. Kratkotrajna izloženost može uzrokovati poteškoće s disanjem, bol u prsima i bronhalnu hiperreaktivnost. Djeca koja sudjeluju u aktivnostima na otvorenom u danima kada je onečišćenje ozonom visoko, imaju veću vjerojatnost za razvoj astme. Dugotrajna izloženost ozonu uzrokuje trajno, blago smanjenje plućne funkcije.
Izgaranje fosilnih goriva s visokim udjelom sumpora može stvoriti kisele čestice koje se lako talože u gornjim dišnim putovima. Te čestice, poznate kao sumporni oksidi, mogu izazvati upalu i suženje dišnih putova, što dovodi do simptoma kao što su otežano disanje te povećava rizik od kroničnog bronhitisa (upale bronha, odnosno velikih dišnih putova).
Onečišćenje zraka česticama nastalim izgaranjem fosilnih goriva (osobito dizelskog goriva) složena je smjesa. Čestice mogu izazvati upalu dišnih putova ili utjecati na druge dijelove tijela, kao što je srce. Podaci nekih studija pokazuju da zrak onečišćen česticama povećava stopu smrtnosti od svih uzroka, osobito od bolesti srca i pluća.
Čestice različito utječu na pluća, ovisno o tvarima od kojih su sastavljene. Čestice od istog materijala također mogu imati različite učinke, ovisno o njihovoj veličini i obliku. Nanotehnologija stvara iznimno sitne čestice od raznih tvari, kao što je ugljik, za različite namjene. Nanočestice i ultrafine čestice manje su od 100 nanometara. Za usporedbu, promjer ljudske vlasi iznosi oko 100.000 nanometara, pa bi bilo potrebno oko 1000 nanočestica da postignu debljinu jedne vlasi. Ispitivanja na životinjama, kao i laboratorijska ispitivanja, pokazuju da visoke koncentracije nanočestica ili ultrafinih čestica mogu biti opasne. Kod nekih radnika koji su slučajno bili izloženi vrlo velikim količinama nanočestica došlo je do nakupljanja tekućine oko pluća ili oštećenja malih dišnih putova. No, liječnici ne znaju sa sigurnošću kakvi su učinci nanočestica kojima su radnici u industriji nanotehnologije izloženi, s obzirom na njihovu količinu i vrstu. Provode se istraživanja kako bi se procijenili rizici i osiguralo da su radnici zaštićeni.
Razina onečišćivača u zraku varira ovisno o mjestu i uvjetima u okolišu. Na primjer, ozon se zadržava u zraku u toplim, vlažnim danima, osobito u poslijepodnevnim i ranim večernjim satima. Koncentracija ugljikova monoksida obično je povišena u razdobljima kada velik broj ljudi putuje na posao ili s posla. Indeks kakvoće zraka pokazuje stupanj onečišćenja zraka u određenom trenutku. Ljudi, osobito oni s bolestima srca ili pluća, mogu prema indeksu kakvoće zraka planirati aktivnosti na otvorenom u danima kada je stupanj onečišćenja zraka visok.
Indeks kakvoće zraka*
|
Vrijednosti AQI
|
Stanje kakvoće zraka (stupanj zabrinutosti za zdravlje)
|
|
*Indeks kakvoće zraka (AQI) temelji se na koncentracijama pet tvari koje onečišćuju zrak, a koje regulira Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) prema Zakonu o čistom zraku. Zagađivači su ozon, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, sumporni dioksid i dušični dioksid.
|
|
†U članove osjetljivih skupina ubrajamo ljude s bolestima pluća ili srca, djecu i starije odrasle osobe.
|
|
AQI = indeks kakvoće zraka.
|
|
Prilagođeno prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša: Indeks kakvoće zraka – vodič za kakvoću zraka i vaše zdravlje. Research Triangle Park, Sjeverna Karolina, 2009.
|
|
0–50
|
dobro
|
|
51–100
|
umjereno
|
|
101–150
|
nezdravo za članove osjetljivih skupina†
|
|
151–200
|
nezdravo
|
|
201–300
|
vrlo nezdravo
|
|
301–500
|
opasno
|
Dijagnoza
Dijagnoza bolesti povezane s onečišćenjem zraka
Liječnici postavljaju dijagnozu na temelju anamneze o izloženosti, simptoma, testova za ispitivanje plućne funkcije te podataka o izloženosti visokim koncentracijama poznatih onečišćivača zraka na radnom mjestu i kod kuće. Liječnici pitaju osobe koje imaju plućne bolesti, kao što su astma i KOPB, pogoršavaju li im se simptomi kada su izložene onečišćenom zraku.
Testovi često ne pomažu u razlučivanju bolesti povezanih s onečišćenjem zraka od drugih plućnih bolesti. Dijagnoza može postati jasna ako veći broj radnika istog zanimanja i slične izloženosti razvije istu bolest pluća, uključujući i stanja nakon nagle i vrlo jake izloženosti.
Prevencija
Prevencija bolesti povezanih s onečišćenjem zraka
Radnici koji su izloženi onečišćenom zraka trebaju se pridržavati preporuka glavnih vladinih agencija koje ograničavaju izloženost plinovima, prašini i dimu. Djeca, starije osobe te osobe s astmom, KOPB-om i drugim plućnim bolestima trebaju izbjegavati boravak na otvorenom kada je koncentracija tvari koje onečišćuju zrak visoka.
Liječenje
Liječenje bolesti povezanih s onečišćenjem zraka
Cilj liječenja je ublažiti simptome. Na primjer, lijekovi za astmu (kao što su bronhodilatatori, koji šire dišne putove) mogu ublažiti neke simptome. Ako su simptomi teški, može biti potrebna primjena dodatnog kisika ili strojna ventilacija.