Koža pruža iznimno dobru barijeru protiv bakterijskih infekcija. Iako mnoge bakterije dolaze u dodir s kožom ili borave na njoj, one obično ne uzrokuju infekciju. Kada se bakterijske infekcije kože pojave, one mogu varirati u veličini, od sićušne točke do cijele površine tijela. Također mogu varirati i u težini kliničke slike, od bezopasnih pa do životno ugrožavajućih.
Do razvoja bakterijskih infekcija kože dolazi ulaskom bakterije kroz folikul dlake ili oštećenu kožu, do čijeg oštećenja dolazi prilikom nastanka ogrebotina, ubodnih rana, operativnih zahvata, opeklina, uboda insekata ili nekih drugih životinja, rana ili kod već postojećih poremećaja kože. Osobe mogu razviti bakterijske infekcije kože prilikom bavljenja raznim aktivnostima, naprimjer, prilikom vrtlarenja u kontaminiranom tlu ili kupanja u kontaminiranom ribnjaku, jezeru ili oceanu.
Klasifikacija i uzroci
Neke infekcije su ograničene samo na kožu, dok druge uključuju i meka tkiva koja se nalaze ispod kože. Lakše infekcije uključuju:
Teže bakterijske infekcije kože i njenih strukturnih elemenata uključuju:
Brojne vrste bakterija mogu inficirati kožu. Najčešće su to stafilokok i streptokok. Meticilin-rezistentan Staphylococcus aureus, također poznat kao MRSA, rezistentan je na većinu najčešće primjenjivanih antibiotika, i trenutno je bakterija koja najčešće uzrokuje infekcije kože u SAD-u. MRSA Jedan određeni soj MRSA-e odgovoran je za više od polovice svih infekcija kože i mekih tkiva koje se razviju u zajednicama, liječenih u SAD-u. S obzirom da je MRSA rezistentna na nekoliko antibiotika, liječnici prilagođavaju terapiju antibioticima na temelju učestalosti MRSA-e na lokalnom području, ovisno o tome je li ili nije utvrđena rezistencija na uobičajene antibiotike.
Čimbenici rizika
Neke osobe su posebno izložene riziku od razvoja infekcija kože:
-
Dijabetičari, koji najčešće imaju slabiji protok krvi, posebno u šakama i stopalima, i visoku razinu glukoze u krvi, koja smanjuje njihovu sposobnost u borbi protiv infekcije.
-
Osobe koje su hospitalizirane ili žive u domovima za starije
-
Osobe koje su starije
-
Osobe oboljele od virusa humane deficijencije (HIV-a), AIDS-a ili nekog drugog imunološkog poremećaja, ili hepatitisa
-
Osobe koje su na kemoterapiji ili na terapiji lijekovima koje suprimiraju imunološki sustav
Koža koja je u upali ili je oštećena, ima veću sklonost infekciji. Zapravo, svako oštećenje kože predstavlja rizični čimbenik za razvoj infekcije.
Prevencija
Održavanje kože neoštećenom i čistom sprečava nastanak bakterijskih infekcija kože. Ukoliko dođe do porezotine ili ogrebotine kože, potrebno je ranu isprati sapunom i vodom te je prekriti sterilnom kompresom.
Na otvorene rane može se primijeniti vazelin kako bi održavao tkivo vlažnim i na taj način spriječio razmnožavanje bakterija. Liječnici preporučuju da se ne koriste antibiotske masti (na recept ili bezreceptne) na neinficirane manje rane kako bi se smanjio rizik za razvoj alergije na antibiotike.
Liječenje
-
Antibiotici
-
Drenaža apscesa
Ukoliko se razvije slaba infekcija kože, preporučena je primjena antibiotske masti. Ukoliko je inficirano veće područje kože, preporučeno je uzimati antibiotike na usta ili injekcijama.
Liječnik treba otvoriti apscese kako bi omogućio njihovu drenažu, a svako mrtvo tkivo mora biti kirurški uklonjeno.