Kompjuterizirana tomografija (CT)

Autor: Mehmet Kocak, MD
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Mia Šalamon Janečić, dr. med.

U kompjutoriziranoj tomografiji (CT), koja se ranije nazivala kompjutorizirana aksijalna tomografija (CAT), izvor rendgenskih zraka i detektor rendgenskih zraka rotiraju oko osobe. U modernim skenerima, detektor rendgenskih zraka obično ima 4 do 64 niza senzora koji bilježe rendgenske zrake koji prolaze kroz tijelo. Podaci sa senzora predstavljaju seriju rendgenskih snimaka snimljenih iz više kutova oko osobe. Međutim, slike se ne prikazuju izravno, nego se šalju na računalo. Računalo ih pretvara u slike koje podsjećaju na dvodimenzionalne rezove (presjeke) tijela. (Tomo znači kriška na grčkom.) Računalo također može konstruirati trodimenzionalne slike od snimljenih slika.

(Vidi također Pregled slikovnih pretraga.)

Postupak za CT

Za CT, osoba leži na motoriziranom stolu koji se pomiče kroz otvor skenera u obliku krafne s rupom. Osoba se pomiče kroz skener dok se uređaj okreće oko osobe. Za neka CT snimanja se stol pomiče postepeno i zaustavlja se nakon svake snimke (kriške). Za druga CT snimanja se stol neprekidno pomiče tijekom snimanja. Budući da se osoba kreće u ravnoj liniji i detektori se kreću u krug, čini se da je niz slika snimljen spiralno oko osobe - otuda i pojam spiralni CT.

Osoba treba nositi odjeću koja nema metalne gumbe, kvačice, patent zatvarače ili druge metale u području koje se snima i treba ukloniti sav nakit. Ti elementi nisu opasni, ali mogu blokirati rendgenske zrake i izobličiti sliku. Tijekom snimanja, osoba mora ostati mirna i povremeno zadržati dah dok se snima kako snimci ne bi bili zamućeni. Tijekom postupka osoba može čuti zujanje.

Postupak, ovisno o području koje se ispituje i koliko je skener moderan, obično traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. CT prsnog koša traje manje od minute, a osoba mora zadržati dah samo jednom i samo na nekoliko sekundi.

Osobe mogu primiti radiokontrastno sredstvo za CT. Kontrastna sredstva su tvari koje se mogu vidjeti na rendgenu i pomažu razlikovati jedno tkivo od drugog. Kontrastno sredstvo se može ubrizgati u venu, uzeti na usta ili umetnuti kroz anus. Upotreba kontrastnog sredstva ovise o vrsti snimanja koje se provodi i dijelu tijela koje se procjenjuje.

CT se obično izvodi kao ambulantni postupak. Ljudi mogu nastaviti svoje uobičajene aktivnosti odmah nakon snimanja.

Prikazivanje unutrašnjosti: kompjutorizirana tomografija

U kompjutoriziranoj tomografiji skener stvara i snima rendgenske zrake dok se rotira oko osobe koja se pomiče kroz skener na motoriziranom stolu. Na jednoj strani skenera nalazi se rendgenska cijev koja proizvodi rendgenske zrake, a na drugoj strani je rendgenski detektor.

Upotrebe CT-a

Vrlo detaljne slike daju više detalja o gustoći tkiva i mjestu abnormalnosti od običnih rendgena, tako da liječnici mogu precizno locirati strukture i abnormalnosti. CT omogućuje ispitivaču da razlikuje različite vrste tkiva, kao što su mišić, mast i vezivno tkivo. Dakle, CT može pružiti detaljne slike određenih organa koji se ne prikazuju na rendgenu i korisniji je za prikazivanje većine struktura u mozgu, glavi, vratu, prsima i trbuhu.

CT može otkriti i pružiti informacije o poremećajima u gotovo svakom dijelu tijela. Na primjer, liječnici mogu koristiti CT da bi otkrili tumor, izmjerili njegovu veličinu, točno ga locirali i odredili koliko se daleko proširio u okolna tkiva. CT također može pomoći liječnicima da prate učinkovitost liječenja (kao što su antibiotici za apsces u mozgu ili zračenje za tumor).

Poremećaji koji se mogu utvrditi kompjutoriziranom tomografijom

Organski sustav

Poremećaji

Mozak i kralježnična moždina

Prirođene malformacije

Krvarenje u mozak (intracerebralna hemoragija)

Apscesi mozga

Tumori mozga

Hidrocefalus

Ruptura ili hernijacija diska

Prijelom kralježnice

Inzult (ishemijski)

Probavni sustav

Apendicitis

Opstrukcija crijeva

Divertikulitis

Pankreatitis

Tumori

Oči

Strano tijelo u oku

Infekcije očne jabučice i infekcije oko očne šupljine (orbita)

Tumori očne šupljine (orbite) ili optičkog živca

Srce i krvne žile

Aneurizme aorte

Disekcija aorte

Bubrezi i mokraćni sustav

Krvarenje u ili oko bubrega

Kamenci u bubrezima ili mokraćnom sustavu

Tumori u ili oko bubrega

Jetra

Masna jetra (prekomjerena mast u jetri)

Tumori jetre

Pluća

Bronhiektazije (proširenja dišnih puteva)

Emfizem

Tumori pluća

Pneumonija

Plućna embolija

Mišići i kosti

Prijelomi i drugi problemi s kostima i mekim tkivima

Varijacije CT-a

CT angiografija

CT angiografija koristi CT i radiokontrastno sredstvo za izradu 2- i 3-dimenzionalnih prikaza krvnih žila, uključujući arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije). Kontrastno sredstvo se ubrizgava u venu (ne u arteriju kao u konvencionalnoj angiografiji), obično u ruku. Slike se snimaju brzo i tako vremenski usklađeno da prikazuju radiokontrastno sredstvo koje prolazi kroz krvne žile koje se procjenjuju. Računalo digitalno uklanja sva tkiva osim krvnih žila sa slika. (Vidi također Koronarna angiografija.)

CT angiografija se koristi za otkrivanje:

  • Suženja ili začepljenja (kao što su krvni ugrušci) u arterijama

  • Izbočine (aneurizme) i razderotine (disekcije) u velikim arterijama

  • Abnormalne krvne žile koje nose krv u tumore

CT angiografija se obično koristi umjesto konvencionalne angiografije jer je sigurna i manje invazivna (ne zahtijeva umetanje katetera u arteriju, što ima nešto veći rizik od umetanja katetera u venu). CT angiografija prikazuje abnormalnosti krvnih žila jednako točno kao i magnetska rezonancijska angiografija, ali nešto manje točno od konvencionalne angiografije.

CT angiografija obično traje samo 1 do 2 minute.

Ostale varijacije

CT se može koristiti za prikaz:

  • Želuca ili tankog crijeva (tzv. CT enterografija)

  • Debelog crijeva (tzv. virtualna kolonoskopija ili CT kolonografija)

  • Bubrega, uretera i mokraćnog mjehura (tzv. CT intravenska urografija ili pijelografija)

  • Arterije pluća (tzv. CT pulmonalna angiografija)

Nedostaci CT-a

Obično CT abdomena koristi oko 300 do 400 puta veću količinu zračenja od one koja se koristi za rendgen prsa u jednom smjeru. Iako novije CT tehnike koriste značajno manje doze od onih ranije korištenih, CT je odgovoran za najveći udio ljudski uzrokovanog zračenja u općoj populaciji i za oko 70% izloženosti zračenju u medicinskoj praksi. Stoga bi liječnik trebao oprezno odmjeriti korist i rizike svakog CT-a (vidi Rizici zračenja). Općenito se CT izbjegava kod trudnica kada god je to moguće, osim ako ne postoji dobra alternativa. Korištenje CT-a kod djece treba što je više moguće ograničiti.

Radiokontrastno sredstvo koje se koristi u CT angiografiji sadrži jod naziva se jodno kontrastno sredstvo. Neki ljudi imaju blagu do tešku alergijsku reakciju ili oštećenje bubrega nakon ubrizgavanja tih sredstava. Osobe koje su imale reakcije na te lijekove trebaju obavijestiti svog liječnika prije nego što rade CT angiografiju.

U nekim zemljama i u nekim dijelovima Sjedinjenih Država, CT nije lako dostupan.

Da li znate
  • Većina izloženosti zračenju u medicini je od kompjutorizirane tomografije (CT).

  • Prije CT-a, osoba treba obavijestiti svog liječnika ako je ikada imala reakciju na kontrastno sredstvo koje se koristi u CT-u.

Više informacija

  • SAD Agencija za hranu i lijekove (FDA): What Are the Radiation Risks from CT? (koji su rizici zračenja od CT-a)