Iznenadna srčana smrt u sportaša

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Jurica Petranović dr. med.

Iznenadna srčana smrt u sportaša jest iznenadna smrt uzrokovana srčanim problemom koji se pojavljuje tijekom tjelesne aktivnosti.

  • Iznenadna srčana smrt u sportaša rijetka je (javlja se u približno 1 na 200.000 sportaša).

  • Može se dogoditi starijim osobama koje znaju da imaju srčanu bolest.

  • Može se dogoditi i mladim osobama koje izgledaju zdravo, ali imaju srčani problem za koji ne znaju.

  • Razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego što se počnete baviti novim sportom ili redovito vježbati.

Ljudi tijekom tjelesne aktivnosti mogu umrijeti zbog različitih uzroka, kao što su napad astme, toplinski udar ili ozljeda. Takvi se slučajevi obično ne smatraju iznenadnom srčanom smrću jer srčani problem nije bio glavni uzrok smrti.

Što uzrokuje iznenadnu srčanu smrt u sportaša?

Starije osobe obično imaju koronarnu bolest. Arterije koje srčani mišić opskrbljuju krvlju bogatom kisikom sužene su ili začepljene. Osobe mogu, ali i ne moraju znati da imaju srčani problem.

Mlađe osobe obično imaju rijetke srčane poremećaje prisutne od rođenja. Najčešće ne znaju da imaju srčani problem.

Najčešća srčana bolest u mlađih osoba jest:

Ostali srčani problemi u mlađih osoba uključuju:

  • Srčane poremećaje koji tijekom vježbanja ili stresa uzrokuju nepravilni srčani ritam, kao što je sindrom produljenog QT intervala

  • Bolest srčanog zaliska, kao što je aortna stenoza

  • Oslabljeno i prošireno područje aorte, glavne arterije koja prenosi krv iz srca u ostatak tijela, koje se naziva aneurizma aorte

  • Prirođene anomalije koronarnih arterija, krvnih žila koje srčani mišić opskrbljuju krvlju bogatom kisikom

  • Proširenje srca

U bilo kojoj životnoj dobi opasnost od iznenadne srčane smrti tijekom tjelovježbe veća je ako osoba uzima nedopuštene droge koje stimulativno djeluju na srce. Takve droge uključuju kokain i amfetamine.

Koji su simptomi iznenadne srčane smrti?

Većina mladih sportaša izgleda zdravo i ne zna da ima srčani problem. Neki sportaši imaju upozoravajuće simptome, kao što su nesvjestica ili nedostatak zraka. Sportaši možda ne shvaćaju da su ti simptomi ozbiljni pa ih nikome ne prijave.

Međutim, prvi je znak obično iznenadno rušenje i gubitak svijesti. Srce osobe ne kuca i osoba ne diše. Osoba obično umire ako se odmah ne započne KPR (kardiopulmonalna reanimacija).

Kako liječnici mogu utvrditi jesam li izložen riziku od iznenadne srčane smrti?

Posjetite liječnika prije nego što se počnete baviti sportom ili vježbati. Liječnik će vas pitati o vašoj povijesti bolesti i obaviti fizikalni pregled kako bi utvrdio postoje li problemi zbog kojih bi vježbanje moglo biti opasno.

Učenici koji se bave sportom u srednjoj školi trebali bi obaviti pregled svake druge godine. Odrasle osobe trebale bi obaviti pregled svake četiri godine. Ako liječnici znaju da imate određene zdravstvene probleme, obično će vas pregledavati češće.

Liječnici će vas pitati o sljedećim čimbenicima rizika:

  • Imate li simptome kao što su bol ili nelagoda u prsima, ubrzani ili nepravilni otkucaji srca, nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti, umor i otežano disanje, osobito ako se ti simptomi pojave tijekom naporne tjelovježbe

  • Imate li članove obitelji koji su se onesvijestili ili umrli tijekom vježbanja ili su iznenada umrli prije 50. godine života

  • Uzimate li droge

Ovisno o vašoj dobi, povijesti bolesti, simptomima i sportu kojim se bavite, liječnici mogu učiniti pretrage kao što su:

  • Elektrokardiografija (EKG, brza, bezbolna i bezopasna pretraga kojom se mjeri električna aktivnost srca i bilježi u obliku zapisa)

  • Ultrazvuk srca (pretraga koja se koristi ultrazvučnim valovima za stvaranje slike srca i prikaz njegova rada)

  • Test opterećenja (ergometrija) (pretraga kojom se provjerava rad srca tijekom tjelesnog opterećenja, kada srce kuca brže, kao pri vježbanju)

U nekim zemljama izvan Sjedinjenih Američkih Država liječnici preporučuju da se svim osobama učini EKG prije nego što se počnu baviti sportom ili redovito vježbati.

Kako liječnici sprječavaju iznenadnu srčanu smrt?

Osobi koja je izgubila svijest, ne diše i nema znakova cirkulacije treba odmah pružiti pomoć:

  • Započeti KPR (postupak spašavanja života koji uključuje pritiske na prsni koš i, prema potrebi, umjetno disanje)

  • Upotrijebiti automatizirani vanjski defibrilator (uređaj koji može isporučiti električni šok kako bi se ponovno uspostavio pravilan srčani ritam)

Ako osoba preživi, liječnici liječe bolest koja je uzrokovala srčani zastoj. Mogu propisati lijekove ili ugraditi implantabilni kardioverter-defibrilator. Implantabilni kardioverter-defibrilator uređaj je koji se ugrađuje u tijelo, prati srčani ritam i, prema potrebi, isporučuje električni šok kako bi ponovno uspostavio pravilan srčani ritam.

Automatizirani vanjski defibrilator: ponovno uspostavljanje srčanog ritma

Automatizirani vanjski defibrilator (AED) uređaj je koji može prepoznati i prekinuti vrstu poremećaja srčanog ritma koja se naziva ventrikularna fibrilacija. Ventrikularna fibrilacija uzrokuje srčani zastoj.

AED-ovi su jednostavni za uporabu. Američki Crveni križ i druge organizacije održavaju tečajeve o uporabi AED-a. Većina tečajeva traje samo nekoliko sati, ali AED se može upotrijebiti čak i ako osoba nikada nije pohađala takav tečaj. Različiti AED-ovi imaju nešto drukčije upute za uporabu. Upute su napisane na uređaju, a većina suvremenih AED-ova korisnika kroz svaki korak vodi i glasovnim uputama. AED-ovi su dostupni na mnogim javnim mjestima, kao što su stadioni i koncertne dvorane. Osobe kojima je liječnik rekao da postoji velika vjerojatnost razvoja ventrikularne fibrilacije, ali nemaju ugrađen defibrilator, mogu razmotriti kupnju AED-a za kućnu uporabu kojim bi se, prema potrebi, mogli koristiti članovi obitelji.