Srce i krvne žile čine kardiovaskularni (cirkulacijski) sustav. Srce pumpa krv u pluća kako bi se obogatila kisikom, a zatim potiskuje krv bogatu kisikom u ostatak tijela. Krv koja cirkulira tim sustavom dostavlja kisik i hranjive tvari tjelesnim tkivima te iz njih uklanja otpadne tvari, kao što je ugljični dioksid.
Srce je šuplji mišićni organ smješten u središtu prsnog koša. Ima dvije strane, desnu i lijevu. I desna i lijeva strana srca imaju:
Kako bi se osiguralo da krv teče samo u jednom smjeru, svaka klijetka ima ulazni i izlazni zalistak.
U lijevoj klijetki ulazni je zalistak mitralni, a izlazni aortni. U desnoj klijetki ulazni je zalistak trikuspidni, a izlazni plućni.
Svaki se zalistak sastoji od listića koji se otvaraju i zatvaraju poput jednosmjernih vrata. Mitralni zalistak ima dva listića, a ostali zalisci (trikuspidni, aortni i plućni) imaju tri. Veliki ulazni zalisci (mitralni i trikuspidni) povezani su potpornim strukturama koje čine papilarni mišići i tetivne niti, a koje sprječavaju izvrtanje zalistaka unatrag u pretklijetke. Ako je papilarni mišić oštećen, primjerice zbog srčanog udara, zalistak se može izvrnuti unatrag i početi propuštati (regurgitacija). Ako je otvor zaliska sužen (stenoza), protok krvi kroz zalistak je smanjen. U istom zalisku mogu istodobno postojati propuštanje i smanjen protok krvi.
Otkucaji srca odražavaju njegov rad poput crpke. Liječnici njihov zvuk često opisuju kao „lub-dub”. Kada stetoskopom slušaju srce, prvi zvuk koji čuju („lub”) nastaje zatvaranjem mitralnog i trikuspidnog zaliska. Drugi zvuk („dub”) nastaje zatvaranjem aortnog i plućnog zaliska. Svaki srčani ciklus ima dva dijela:
-
Sistola: tijekom sistole klijetke se kontrahiraju i potiskuju krv iz srca, dok se pretklijetke opuštaju i ponovno pune krvlju.
-
Dijastola: tijekom dijastole klijetke se opuštaju i pune krvlju. Pretklijetke se zatim kontrahiraju i potiskuju krv u klijetke.
Funkcija srca
Osnovna je funkcija srca pumpanje krvi.
-
Desna strana srca: pumpa krv u pluća, gdje se krv obogaćuje kisikom, a ugljični dioksid uklanja.
-
Lijeva strana srca: pumpa krv u ostatak tijela, gdje se kisik i hranjive tvari dostavljaju tkivima, a otpadne tvari, kao što je ugljični dioksid, prenose krvlju do organa koji ih uklanjaju, primjerice pluća i bubrega.
Pogled u srce
Presjek srca prikazuje smjer normalnog protoka krvi.
|
Krv cirkulira sljedećim putem: krv iz tijela, s niskom koncentracijom kisika i visokom koncentracijom ugljičnog dioksida, teče kroz dvije najveće vene, gornju i donju šuplju venu, koje se zajedno nazivaju šupljim venama i utječu u desnu pretklijetku. Kada se desna klijetka opusti, krv iz desne pretklijetke prolazi kroz trikuspidni zalistak u desnu klijetku. Kada je desna klijetka gotovo puna, desna se pretklijetka kontrahira i potiskuje dodatnu količinu krvi u desnu klijetku, koja se zatim također kontrahira. Ta kontrakcija zatvara trikuspidni zalistak i potiskuje krv kroz plućni zalistak u plućne arterije, koje je odvode u pluća. U plućima krv prolazi kroz sićušne kapilare koje okružuju plućne mjehuriće. Ondje krv prima kisik, a otpušta ugljični dioksid, koji se zatim izdiše.
Krv iz pluća, sada bogata kisikom, teče plućnim venama u lijevu pretklijetku. Kada se lijeva klijetka opusti, krv iz lijeve pretklijetke prolazi kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Kada je lijeva klijetka gotovo puna, lijeva se pretklijetka kontrahira i potiskuje dodatnu količinu krvi u lijevu klijetku, koja se zatim također kontrahira. U starijih osoba lijeva se klijetka prije kontrakcije lijeve pretklijetke ne napuni uvijek dovoljnom količinom krvi, zbog čega je kontrakcija lijeve pretklijetke osobito važna. Kontrakcija lijeve klijetke zatvara mitralni zalistak i potiskuje krv kroz aortni zalistak u aortu, najveću arteriju u tijelu. Krv bogata kisikom prenosi kisik u sve dijelove tijela osim u pluća.
Plućna cirkulacija obuhvaća protok krvi kroz desnu stranu srca, pluća i lijevu pretklijetku.
Sistemska cirkulacija obuhvaća protok krvi kroz lijevu stranu srca, veći dio tijela i desnu pretklijetku.
Krvna opskrba srca
Kao i svi drugi organi, srce treba stalnu opskrbu krvlju bogatom kisikom. Premda su srčane šupljine ispunjene krvlju, srčani mišić treba vlastitu, zasebnu opskrbu krvlju, koja se naziva koronarna cirkulacija.
Koronarna cirkulacija sustav je arterija i vena koji opskrbljuje srčani mišić (miokard) krvlju bogatom kisikom, a zatim vraća krv osiromašenu kisikom u desnu pretklijetku.
Desna i lijeva koronarna arterija odvajaju se od aorte neposredno nakon njezina izlaska iz srca i dovode krv bogatu kisikom u srčani mišić. Te se dvije arterije granaju u manje arterije koje također opskrbljuju srce krvlju. Srčane vene prikupljaju krv iz srčanog mišića i odvode je u veliku venu na stražnjoj strani srca, koja se naziva koronarni sinus i ulijeva se u desnu pretklijetku. Zbog visokog tlaka koji nastaje tijekom kontrakcije srca, većina krvi protječe koronarnom cirkulacijom dok je srce opušteno između otkucaja, odnosno tijekom dijastole.
Opskrba srca krvlju
|
Kao i svako drugo tkivo u tijelu, srčani mišić prima krv bogatu kisikom, a iz njega se uklanjaju otpadne tvari. Desna i lijeva koronarna arterija, koje se odvajaju od aorte neposredno nakon njezina izlaska iz srca, dovode krv bogatu kisikom u srčani mišić. Desna koronarna arterija grana se u marginalnu i stražnju interventrikularnu arteriju, koja je smještena na stražnjoj površini srca. Lijeva koronarna arterija, koja se često naziva lijevom glavnom koronarnom arterijom, grana se u cirkumfleksnu i lijevu prednju silaznu arteriju. Srčane vene prikupljaju krv s otpadnim tvarima iz srčanog mišića te je odvode u veliku venu na stražnjoj strani srca, koja se naziva koronarni sinus i ulijeva se u desnu pretklijetku.
|
Regulacija rada srca
Kontrakcija mišićnih vlakana srca vrlo je usklađena i precizno nadzirana. Pojedinačna vlakna srčanog mišića ne kontrahiraju se sva istodobno. Umjesto toga, kontrahiraju se određenim redoslijedom koji omogućuje najučinkovitije izbacivanje krvi iz svake srčane šupljine. Ritmički električni impulsi prolaze kroz srce točno određenim putovima i kontroliranom brzinom. Impulsi nastaju u prirodnom srčanom elektrostimulatoru, sinusnom ili sinoatrijskom čvoru, maloj nakupini tkiva u stijenci desne pretklijetke koja stvara slabu električnu struju.
Električni put kroz srce
|
U sinoatrijskom (sinusnom) čvoru (1) nastaje električni impuls koji prolazi kroz desnu i lijevu pretklijetku (2) te uzrokuje njihovu kontrakciju. Kada električni impuls stigne do atrioventrikularnog čvora (3), nakratko se usporava. Impuls se zatim spušta kroz Hisov snop (4), koji se dijeli na desnu granu za desnu klijetku (5) i lijevu granu za lijevu klijetku (5). Potom se impuls širi kroz klijetke i uzrokuje njihovu kontrakciju.
 |
Frekvencija srca, odnosno puls, broj je otkucaja srca u minuti. Frekvencija srca povećava se kada tijelu treba više kisika, primjerice tijekom tjelesne aktivnosti, a smanjuje se kada tijelu treba manje kisika, primjerice tijekom odmora.
Brzina kojom sinusni čvor stvara i otpušta električne impulse određuje frekvenciju srca. Na tu brzinu utječu dva suprotno djelujuća dijela autonomnog živčanog sustava: simpatički dio ubrzava rad srca, a parasimpatički ga usporava.
-
Simpatički sustav djeluje preko mreže živaca koja se naziva simpatički splet te preko hormona epinefrina (adrenalina) i norepinefrina (noradrenalina), koje oslobađaju nadbubrežne žlijezde i živčani završetci.
-
Parasimpatički sustav djeluje preko jednoga živca, vagusa, koji oslobađa neurotransmiter acetilkolin.