Virusne infekcije dišnog sustava zahvaćaju nos, grlo i dišne putove i mogu biti uzrokovane različitim virusima.
-
Među česte infekcije dišnih putova ubrajamo prehladu i gripu.
-
Tipični simptomi uključuju kongestiju i curenje nosa, grlobolu, kašalj i razdražljivost.
-
Dijagnoza se temelji na simptomima.
-
Dobra higijena je najbolji način da se spriječe ove infekcije, a rutinskim cijepljenjem može se spriječiti gripa.
-
Liječenje je usmjereno ublažavanju simptoma.
Djeca u prosjeku razviju šest virusnih infekcija dišnog sustava godišnje.
Virusne infekcije dišnih putova obično se dijele na
-
Infekcije gornjeg dišnog sustava Simptomi se javljaju uglavnom u nosu i grlu. Virusne infekcije gornjih dišnih puteva mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, a uključuju prehladu i gripu.
-
Infekcije donjeg respiratornog trakta: Simptomi se javljaju u dušniku, dišnim putovima i plućima. Virusne infekcije donjih dišnih putova češće su među djecom, a uključujukrup, bronhiolitis, i upalu pluća.
Djeca ponekad razviju infekciju gornjeg i donjeg dišnog sustava.
Uzroci
Mnogo različitih virusa djeluje na dišni sustav. U djece, rinovirusi, virusi influence (tijekom godišnjih zimskih epidemija), virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virus (RSV), enterovirusi, koronavirusi, te određeni sojevi adenovirusa su glavni uzročnici virusnih respiratornih infekcija.
Virusne infekcije dišnog sustava se najčešće šire kada djeca svojim rukama dođu u kontakt sa sekretom zaražene osobe. Ti sekreti sadrže viruse. Djeca potom dodiruju nos ili oči, a virusi ulaze u organizam i stvaraju novu infekciju. Rijeđe se djeca zaraze udišući zrak koji sadrži kapljice sekreta, kojeg je zaražena osoba iskašljala ili iskihala.
Iz različitih razloga, sekreti iz dišnog sustava djece, koja imaju virusnu respiratornu infekciju, sadrže više virusa nego sekreti od zaraženih odraslih osoba. Zbog povećanog izlučivanja virusa te manje posvećenosti higijeni, virusne infekcije se brzo i lako šire među djecom. Mogućnost širenja je još veća na mjestima gdje boravi mnogo djece, kao što su vrtići i škole. Suprotno uobičajenom vjerovanju, boravak na hladnoći, mokra kosa, umor i slična stanja ne uzrokuju prehladu i ne povećavaju osjetljivost djeteta na infekcije.
Simptomi
Kada virusi napadaju stanice dišnog sustava, oni potiču upalu i proizvodnju sluzi. Ova situacija dovodi do kongestije nosa, curenja nosa, grlobolje i kašlja, koji može trajati i do 14 dana. Neka djeca mogu kašljati još tjednima nakon preboljele infekcije dišnih putova. Kod male djece i oboljelih od gripe, često se javlja povišena temperatura oko 38,5 ° C. Kod djece, temperatura može porasti i do 40 ° C.
Drugi tipični simptomi kod djece uključuju smanjeni apetit, letargiju i opću slabost. Mogu se javiti glavobolja i bolovi u tijelu, osobito kod gripe. Dojenčad i mala djeca, koja ne mogu izraziti svoje simptome, često budu razdražljiva.
Komplikacije virusnih infekcija dišnog sustava
Budući da novorođenčad i mala djeca dišu uglavnom samo na nos, čak i umjerena kongestija nosa može stvoriti poteškoće pri disanju. Nazalna kongestija također dovodi do problema s hranjenjem, jer dojenčad ne može disati za vrijeme dojenja. Dojenčad ne može iskašljati sekret pa se on nakuplja u dišnim putevima i dovodi do gušenja.
Kod male djece, mali dišni putovi mogu biti znatno suženi upalom i sekretom, što otežava disanje. Djeca ubrzano dišu i mogu razviti zvižduke prilikom izdisaja (wheezing) ili slične zvukove koji se čuju pri udisaju stridor). Ozbiljno sužavanje dišnih puteva može uzrokovati da djeca hvataju dah i postanu plava (cijanoza). Takvi problemi su najčešći kod infekcija uzrokovanim virusima parainfluenze, RSV-om i humanim metapneumovirusom. Djeca s navedenim simptomima zahtijevaju hitan posjet liječniku.
Neka djeca s virusnom infekcijom dišnog sustava također razvijaju upalu srednjeg uha (otitis media) ili plućnog tkiva (upala pluća). Upala srednjeg uha i pneumonija mogu biti uzrokovani samim virusom ili bakterijskom infekcijom koja se razvija sekundarno, budući da virusi čine tkivo osjetljivijim na invaziju drugim uzročnicima. U djece s astmom, infekcije respiratornog trakta često dovode egzacerbacije bolesti.
Dijagnoza
Liječnici i roditelji mogu prepoznati infekcije dišnog sustava prema tipičnim simptomima. Općenito, inače zdrava djeca s blagim simptomima gornjih dišnih putova ne zahtijevaju posjet liječniku, osim ako imaju problema s disanjem, ne piju tekućinu ili imaju povišenu temperaturu dulje od 1- 2 dana.
Kod djece s poremećajem disanja, stridorom ili zvižducima može se učiniti rendgenska snimka vrata i prsnog koša. Također se mogu napraviti krvne pretrage i mikrobiološka obrada.
Prevencija
Dobra higijena
Cijepljenje protiv gripe
Najbolja preventivna mjera je pravilno provođenje higijene. Oboljelo dijete i ostali ukućani trebaju redovito prati ruke sapunom i vodom. Općenito, što je fizički kontakt s bolesnim djetetom intimniji (poput grljenja, dijeljenja kreveta), to je veći rizik od širenja infekcije na ostale članove obitelji. Roditelji moraju balansirati između rizika od zaraze infekcijom i potrebe da utješe bolesno dijete. Djeca bi trebala ostati kod kuće dok imaju visoku temperaturu i ne osjećaju se dovoljno dobro da mogu pohađati nastavu.
Gripa je jedina virusna respiratorna infekcija koja se može prevenirati cijepljenjem. Preporučuje se cijepiti svu djecu stariju od 6 mjeseci kao i sve odrasle osobe (vidi također cijepljenja protiv gripe). Cijepljenje je posebno važno za djecu i odrasle koji imaju određene kronične bolesti, kao što su bolest srca ili pluća (uključujući cističnu fibrozu i astmu), dijabetes, zatajenje bubrega i bolest srpastih stanica. Osim toga, djeca koja imaju oslabljen imunološki sustav, uključujući djecu s infekcijom virusom humane imunodeficijencije (HIV) i oni koji su podvrgnuti kemoterapiji, trebaju primiti cjepivo.
Liječenje
Antibiotici nisu potrebni i ne pomažu u liječenju virusnih infekcija dišnog sustava. Djeca s infekcijama dišnog sustava trebaju mirovati i održavati normalan unos tekućine. Paracetamol ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), kao što je ibuprofen, se mogu se davati za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Djeca školske dobi mogu koristiti dekongestive za ublažavanje kongestije nosa. Dojenčad i mlađa djeca su posebno osjetljiva na nuspojave dekongestiva i mogu se razviti uznemirenost, zbunjenost, halucinacije, letargiju i ubrzane otkucaje srca, stoga ne bi smjeli uzimati ove lijekove.
Kod dojenčadi i male djece, za olakšanje simptoma mogu se koristiti ovlaživaći zraka i aspiratori za uklanjanje sekreta iz nosa.
Postojeantivirusni lijekovi protiv gripe koji se mogu davati djeci. Međutim, ti lijekovi djeluju samo ako se uzmu unutar prva dva dana od početka simptoma. Oni mogu skratiti trajanje simptoma za 1-2 dana, ublažiti tegobe i smanjiti rizik od komplikacija.