Mitralna stenoza suženje je otvora mitralnog zaliska koje ometa protok krvi iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku.
-
Mitralna stenoza najčešće je posljedica reumatske groznice, ali se djeca rijetko mogu roditi s tim poremećajem.
-
Mitralna stenoza obično ne uzrokuje simptome sve dok ne postane značajna.
-
Liječnici na mitralnu stenozu posumnjaju kada stetoskopom čuju karakterističan srčani šum, a dijagnozu potvrđuju ehokardiografijom.
-
Liječenje, kada je potrebno, uključuje primjenu diuretika te lijekova za usporavanje srčane frekvencije, kao što su beta-blokatori ili određeni blokatori kalcijevih kanala.
-
Zalistak se često može proširiti kateterskim zahvatom, ali ga je ponekad potrebno kirurški popraviti ili zamijeniti.
(Vidi također Pregled poremećaja srčanih zalistaka i videozapis Srce.)
Valvularna stenoza
Srce je mišić koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Četiri srčana zaliska usmjeravaju krv u odgovarajućem smjeru. Ako se zalistak suzi, ukruti ili zadeblja, protok krvi kroz njega može biti otežan. Takvo se stanje naziva stenozom srčanog zaliska.
U zdravom srcu dva zaliska kontroliraju protok krvi iz gornjih srčanih šupljina, odnosno pretklijetki, u donje šupljine, odnosno klijetke. Druga dva zaliska kontroliraju protok krvi iz klijetki u pluća i ostatak tijela.
Tijekom normalnog srčanog ciklusa krv bogata kisikom teče iz lijeve pretklijetke kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Lijeva klijetka pumpa krv kroz aortni zalistak u aortu i ostatak tijela. Krv siromašna kisikom teče iz desne pretklijetke kroz trikuspidni zalistak u desnu klijetku, a zatim kroz plućni zalistak u pluća, gdje se obogaćuje kisikom.
Mitralni i trikuspidni zalistak povezani su s papilarnim mišićima tankim vlaknastim nitima koje se nazivaju chordae tendineae. Papilarni mišići i chordae tendineae pridržavaju listiće zalistaka i sprječavaju njihovo izvrnuće tijekom kontrakcije klijetki. Aortni i plućni zalistak otvaraju se i zatvaraju kao odgovor na promjene tlaka u srčanim šupljinama.
Ako zalistak postane sužen, ukrućen ili zadebljan, srce mora raditi napornije kako bi potisnulo krv kroz manji otvor. S vremenom povećano opterećenje može dovesti do povećanja i zadebljanja srčanog mišića te naposljetku do srčanog zatajivanja. Stenoza zaliska može biti prisutna pri rođenju ili se razviti tijekom života zbog bolesti zaliska.
Mitralni zalistak nalazi se između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke. Otvara se kako bi krv iz lijeve pretklijetke ušla u lijevu klijetku, a zatvara se tijekom kontrakcije lijeve klijetke kako bi spriječio povrat krvi u lijevu pretklijetku dok se krv izbacuje u aortu. Ako bolest uzrokuje zadebljanje i ukrućenje listića zaliska, otvor se sužava. Ponekad se zadebljani zalistak ne zatvara potpuno, pa istodobno nastaje i mitralna regurgitacija.
Kod mitralne stenoze smanjen je protok krvi kroz suženi otvor zaliska. Zbog toga rastu volumen krvi i tlak u lijevoj pretklijetki, koja se postupno povećava. Povećana lijeva pretklijetka često počinje kucati brzo i nepravilno, što se naziva fibrilacijom atrija. Tijekom fibrilacije atrija pretklijetka podrhtava umjesto da se pravilno kontrahira, pa se smanjuje učinkovitost rada srca. Zbog usporenog protoka krvi u pretklijetki mogu se stvoriti krvni ugrušci. Ako se ugrušak odvoji i postane embolus, može začepiti arteriju te uzrokovati moždani udar ili drugo oštećenje organa.
Mitralna stenoza
Ako je mitralna stenoza teška, tlak u plućnim venama raste, što može dovesti do srčanog zatajivanja, nakupljanja tekućine u plućima i snižene razine kisika u krvi. U žene s teškom mitralnom stenozom srčano se zatajivanje tijekom trudnoće može brzo razviti ili pogoršati.
Uzroci
Uzroci mitralne stenoze
Mitralna stenoza gotovo je uvijek posljedica:
Reumatska groznica bolest je dječje dobi koja se može razviti nakon neliječene streptokokne upale grla ili šarlaha. Danas je rijetka u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi jer se streptokokne infekcije često liječe antibioticima. U tim područjima mitralna se stenoza uglavnom pojavljuje u starijih osoba koje su u mladosti preboljele reumatsku groznicu bez odgovarajućeg antibiotskog liječenja i u osoba koje su doselile iz područja u kojima antibiotici nisu široko dostupni. U područjima u kojima je reumatska groznica i dalje česta mitralna se stenoza može pojaviti u odraslih, adolescenata, a ponekad i djece. Kada je uzrok reumatska groznica, listići mitralnog zaliska obično su zadebljani, a njihove su komisure djelomično srasle.
Rjeđe se u starijih osoba mitralni zalistak degenerativno mijenja i na njemu se nakupljaju naslage kalcija. Takva mitralna stenoza često je blaža, ali može biti teška i zahtjevna za liječenje.
Mitralna stenoza rijetko može biti prirođena. Teški prirođeni oblici bez liječenja mogu ozbiljno ugroziti život već tijekom dojenačke ili rane dječje dobi.
Simptomi
Simptomi mitralne stenoze
Blaga mitralna stenoza obično ne uzrokuje simptome. Kako poremećaj napreduje, pojavljuju se nedostatak zraka i smanjena podnošljivost napora. Osobe s fibrilacijom atrija mogu osjećati palpitacije, odnosno nepravilno ili ubrzano lupanje srca.
Nakon pojave prvih simptoma stanje se može postupno pogoršavati tijekom nekoliko godina. Nedostatak zraka naposljetku se može pojaviti i u mirovanju. Neke osobe mogu normalno disati samo kada je uzglavlje podignuto jastucima ili kada sjede. Osobe s niskom razinom kisika u krvi i plućnom hipertenzijom mogu imati karakteristično crvenilo obraza, koje se naziva mitralnim facijesom.
Osobe mogu iskašljavati krv (hemoptiza) ako povišeni tlak uzrokuje pucanje vena ili kapilara u plućima. Krvarenje je obično malog opsega, ali svaku hemoptizu treba odmah liječnički procijeniti jer može upućivati na tešku mitralnu stenozu ili drugi ozbiljan poremećaj.
Dijagnoza
Dijagnoza mitralne stenoze
-
Fizikalni pregled
-
Ehokardiografija
Stetoskopom liječnici mogu čuti karakterističan srčani šum dok krv prolazi kroz suženi otvor mitralnog zaliska iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku. Za razliku od normalnog zaliska, koji se otvara tiho, abnormalni zalistak pri otvaranju može proizvesti karakterističan zvuk nalik škljocanju. Dijagnoza se potvrđuje ehokardiografijom, kojom se prikazuju suženi zalistak, protok krvi kroz njega, tlakovi u srcu i plućnoj cirkulaciji te posljedice na srčane šupljine. Elektrokardiografija (EKG) i rendgenska snimka prsnog koša također mogu pružiti korisne informacije.
Liječenje
Liječenje mitralne stenoze
Mitralna stenoza uzrokovana reumatskom groznicom može se spriječiti pravodobnim antibiotskim liječenjem streptokokne upale grla.
Osobe s mitralnom stenozom koje nemaju simptome često ne trebaju posebno liječenje, ali zahtijevaju redovite kontrole. Osobe koje su preboljele reumatsku groznicu mogu trebati dugotrajnu antibiotsku profilaksu radi sprječavanja novih napadaja.
Kada je liječenje potrebno, mogu se primijeniti diuretici te beta-blokatori, digoksin ili određeni blokatori kalcijevih kanala. Diuretici smanjuju zadržavanje tekućine i tlak u plućnim krvnim žilama. Beta-blokatori, digoksin i određeni blokatori kalcijevih kanala usporavaju srčanu frekvenciju, osobito u osoba s fibrilacijom atrija. Osobama s fibrilacijom atrija i povećanim rizikom od embolije propisuju se antikoagulansi radi sprječavanja nastanka krvnih ugrušaka i moždanog udara.
Ako lijekovi ne ublaže simptome ili je stenoza teška, zalistak se može proširiti, kirurški popraviti ili zamijeniti.
Mitralna valvuloplastika
Srce je mišić koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Četiri srčana zaliska usmjeravaju protok krvi. Dva zaliska kontroliraju protok iz pretklijetki u klijetke, a druga dva protok iz klijetki prema plućima i ostatku tijela.
Tijekom normalnog srčanog ciklusa krv bogata kisikom teče iz lijeve pretklijetke kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Ako mitralni zalistak postane sužen, ukrućen ili zadebljan, nastaje mitralna stenoza.
Mitralna valvuloplastika postupak je kojim se proširuje otvor suženog mitralnog zaliska i poboljšava protok krvi. Tijekom zahvata kateter se uvodi kroz venu, najčešće femoralnu venu u preponi, i vodi do srca. Kateter prolazi iz desne u lijevu pretklijetku kroz mali otvor načinjen u pretklijetnoj pregradi, a zatim se balon postavlja u otvor mitralnog zaliska.
Najprije se napuhuje distalni dio balona kako bi se pravilno smjestio unutar otvora zaliska. Zatim se napuhuje cijeli balon kako bi razdvojio srasle komisure i proširio otvor. Balon se prema potrebi može napuhati i ispuhati više puta. Nakon postizanja odgovarajućeg proširenja balonski se kateter uklanja.
Postupak poboljšava protok krvi kroz mitralni zalistak i smanjuje tlak u lijevoj pretklijetki i plućnim krvnim žilama. Moguće komplikacije uključuju nastanak ili pogoršanje mitralne regurgitacije, emboliju, krvarenje i, rijetko, oštećenje srca.
Balonska valvuloplastika kod mitralne stenoze
Suženi mitralni zalistak ponekad se može proširiti postupkom koji se naziva perkutana balonska mitralna komisurotomija, također poznata kao balonska valvulotomija ili valvuloplastika.
Tijekom postupka kateter s balonom na vrhu uvodi se kroz venu do srca. Nakon postavljanja balona preko mitralnog zaliska balon se napuše i razdvaja srasle komisure. Zahvat je najprikladniji za osobe čija je građa zaliska povoljna, bez značajne mitralne regurgitacije i bez ugruška u lijevoj pretklijetki. Alternativno se može učiniti operacija na otvorenom srcu radi kirurškog razdvajanja sraslih dijelova zaliska. Ako je zalistak izrazito oštećen, može biti potrebna njegova zamjena protetskim zaliskom.
Osobe s protetskim srčanim zaliskom trebaju prije određenih stomatoloških zahvata uzeti preventivni antibiotik radi smanjenja rizika od infekcije zaliska (vidi tablicu Primjeri zahvata za koje su potrebni preventivni antibiotici).
Više informacija
Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. Napominjemo da THE MANUAL nije odgovoran za njegov sadržaj.