Mitralna stenoza

Autor: Guy P. Armstrong, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Mislav Nedić dr. med.

Mitralna stenoza je sužavanje otvora mitralnog zaliska koji blokira (ometa) protok krvi iz lijeve pretkomore u lijevu klijetku.

  • Mitralna stenoza obično je posljedica reumatske groznice, no djeca se mogu roditi s tim stanjem.

  • Mitralna stenoza ne uzrokuje simptome ako nije ozbiljna.

  • Liječnici postavljaju dijagnozu nakon što, statoskopom, čuju karakterističan šum na srcu, a zatim pomoću ehokardiografije postave dijagnozu.

  • Liječenje započinje primjenom diuretika i beta-blokatora ili blokatora kalcijevih kanala.

  • Zalistak se može proširitikateterom, ali povremeno treba zamijeniti zalistak, što zahtijeva operaciju na otvorenom srcu.

(Vidi također Pregled poremećaja srčanog zaliska.)

Mitralni zalistak nalazi se u otvoru između lijeve pretkomore i lijeve klijetke. Mitralni zalistak otvara se kako bi krv iz lijeve pretklijetke ispunila lijevu klijetku, a zatvara se tijekom kontrakcije lijeve klijetke kako bi prevenirao povratak krvi u lijevi atrij dok lijevi ventrikul izbaciju krv u aortu. Ako poremećaj uzrokuje zadebljanje i krutost zaliska, otvor zaliska se sužava. Ponekad se zadebljani zalistak također ne uspijeva potpuno zatvoriti te se razvija mitralna regurgitacija.

Kod mitralne stenoze smanjuje se protok krvi kroz suženi otvor zaliska. Zbog toga se povećava volumen i tlak krvi u lijevom atriju te se lijevi atrij povećava. Prošireni lijevi atrij često brzo kuca nepravilnim obrascem (poremećaj se zove fibrilacija atrija). Kao rezultat, učinkovitost srca kao pumpe je smanjena, jer tijekom fibrilacije atrija atrij treperi, a ne kontrahira se. Posljedično, krv ne teče brzo kroz atrij, a unutar atrija se mogu formirati krvni ugrušci. Ako se ugrušak oslobodi (postaje embolus), on s krvnom strujom izlazi iz srca te može blokirati arterije, što može uzrokovati moždani udar i druga oštećenja.

Ako je mitralna stenoza teška, tlak u plućnim venama raste, što rezultira popuštanjem srca s nakupljanjem tekućine u plućima i niskom razinom kisika u krvi. Ako žena koja boluje od teške mitralne stenoze zatrudni, brzo se može razviti popuštanje srca.

Uzroci

Mitralna stenoza je gotovo uvijek rezultat

Reumatska groznica je bolest dječje dobi koji se javlja nakon neliječene streptokokne upale grla ili šarlaha. Reumatska groznica je danas rijetka u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi jer se antibiotici često koriste za liječenje infekcija. Tako se u tim regijama mitralna stenoza javlja uglavnom kod starijih osoba koje su imale reumatsku groznicu i koje nisu imale koristi od antibiotika tijekom svoje mladosti ili kod ljudi koji su se preselili iz regija gdje antibiotici nisu široko korišteni. U takvim je regijama, u kojima je uobičajena reumatska groznica, mitralna stenoza se javlja kod odraslih, adolescenata, a ponekad i djece. Tipično, kada je reumatska groznica uzrok mitralne stenoze, kuspisi mitralnog zaliska djelomično se spajaju.

Manje često, kod starijih bolesnika, zalistak degenerira i akumulira naslage kalcija. Kod ovih bolesnika, mitralna stenoza je manje teška.

Mitralna stenoza rijetko može biti prisutna pri rođenju (prirođena). Novorođenčad rođena s tim poremećajem rijetko žive nakon 2 godine, osim ako nisu operirana.

Simptomi

Blaga mitralna stenoza obično ne uzrokuje simptome. Na kraju poremećaj napreduje i bolesnici razvijaju simptome kao što su nedostatak zraka i intolerancija napora. Osobe s fibrilacijom atrija mogu osjetiti palpitacije (osjećaj nepravilnog rada srca).

Kada simptomi počnu, bolesnici razvijaju teške simptome za oko 7 do 9 godina. Nedostatak zraka može se pojaviti čak i za vrijeme mirovanja. Neki ljudi mogu normalno disati jedino kada podignu uzglavlje jastucima ili u sjedećem položaju. Ljudi s niskom razinom kisika u krvi i visokim krvnim tlakom u plućima mogu imati crvenilo obraza (što se naziva "mitral facies").

Ljudi mogu iskašljavati krv (hemoptiza) ako visoki tlak uzrokuje pucanje vena ili kapilara u plućima. Krvarenje u pluća je obično neznatno, ali ako se pojavi hemoptiza, liječnik mora odmah procijeniti bolesnika jer hemoptiza ukazuje na ozbiljnu mitralnu stenozu ili neki drugi ozbiljan problem.

Dijagnoza

  • Fizikalni pregled

  • Ehokardiografija

Stetoskopom liječnici mogu čuti karakterističan šum na srcu dok krv pokušava proći kroz suženi otvor mitralnog zaliska iz lijevog atrija u lijevu klijetku. Za razliku od normalnog zaliska, koji se otvara tiho, abnormalni zalistak se naglo otvara te proizvodi zvuk nalik škljocanju. Dijagnoza se obično potvrđuje ehokardiografijom, koja koristi ultrazvučne valove za stvaranje slike suženog zaliska i krvi koja prolazi kroz njega. Elektrokardiografija (EKG) i rendgenski snimci prsnog koša također pružaju korisne informacije.

Liječenje

  • Ponekad se popravlja ili zamjenjuje zalistak

Mitralna stenoza neće se pojaviti ako se reumatska groznica spriječi tako što se antibioticima liječi streptokokna upala grla.

Bolesnicima koji nemaju simptome nije potrebno liječenje.

Liječenje, kada je potrebno, uključuje uporabu diuretika i beta-blokatora ili blokatora kalcijevih kanala. Diuretici, koji povećavaju proizvodnju urina, mogu smanjiti krvni tlak u plućima smanjenjem volumena krvi. Beta-blokatori, digoksin i blokatori kalcijevih kanala pomažu usporiti abnormalni broj otkucaja srca koji se može pojaviti kod fibrilacije atrija. Antikoagulansi su potrebni kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija.

Ako terapija lijekovima ne ublaži simptome, zalistak se može popraviti ili zamijeniti.

Često se zalistak može proširiti postupkom koji se zove balonska valvulotomija. Tijekom ovog postupka, kateter s balonom na vrhu se provlači kroz venu do srca (). Nakon što prođe preko zaliska, balon se napuše, razdvajajući kuspise zaliska. Alternativno, može se učiniti operacija na otvorenom srcu kako bi se odvojili kuspisi zaliska. Ako je zalistak previše oštećen, može se kirurški zamijeniti umjetnim zaliskom.

Ako je zalistak zamijenjen, bolesnicima se daju antibiotici prije kirurškog, zubnog ili medicinskog postupka ( vidi: Primjeri postupaka koji zahtijevaju preventivne antibiotike u SAD-u *) kako bi se smanjio rizik od razvoja infekcije srčanog zaliska (infektivni endokarditis).