Poremećaji koji utječu na mozak, leđnu moždinu i živce nazivaju se neurološki poremećaji.
Neurološki simptomi - simptomi uzrokovani poremećajem koji pogađa dio ili cijeli živčani sustav - mogu se uvelike razlikovati jer živčani sustav kontrolira toliko različitih funkcija tijela. Simptomi mogu uključivati sve oblike boli, uključujući i glavobolju i bol u leđima. Mišići, osjet, posebna osjetila (vid, okus, miris i sluh) i druga osjetila ovise o normalnom funkcioniranju živaca. Prema tome, neurološki simptomi mogu uključivati slabost mišića ili nedostatak koordinacije, abnormalne senzacije osjeta i poremećaje vida, okusa, mirisa i sluha.
Neurološki poremećaji mogu ometati san, čineći osobu uznemirenom ili uzbuđenom prije spavanja i stoga umornom i pospanom tijekom dana.
Neurološki simptomi mogu biti manji (poput stopala koje je utrnulo) ili opasni po život (kao što je koma zbog moždanog udara).
Što je neurološki simptom?
|
Neurološki simptomi - simptomi uzrokovani poremećajem koji pogađa dio ili cijeli živčani sustav - mogu se uvelike razlikovati jer živčani sustav kontrolira toliko različitih funkcija tijela. Simptomi mogu uključivati sve oblike boli i mogu uključivati mišićnu funkciju, osjet, posebna osjetila (vid, okus, miris i sluh), san, svijest i mentalnu funkciju (spoznaju).
Neki od relativno čestih neuroloških simptoma su sljedeći:
|
|
Bol
|
|
Motorički simptomi
-
Slabost
-
Tremor (ritmička trešnja dijela tijela)
-
Paraliza
-
Nevoljni pokreti (npr. tik)
-
Abnormalnosti hoda
-
Nespretnost ili slaba koordinacija
-
Grčevi mišića
-
Krutost, ukočenost i spastičnost (grčevi koji su posljedica ukočenosti mišića)
-
Usporeni pokreti
|
|
Promjene u osjetu
-
Utrnutost kože
-
Trnci ili senzacija mravinjanja
-
Preosjetljivost na lagani dodir
-
Gubitak osjećaja za dodir, hladnoću, toplinu ili bol
-
Gubitak osjećaja položaja (lociranje dijelova tijela u prostoru)
|
|
Promjene u posebnim osjetilima
-
Poremećaji mirisa i okusa
-
Vizualne halucinacije
-
Djelomičan ili potpuni gubitak vida
-
Dvoslike
-
Gluhoća
-
Zvonjenje ili drugi zvukovi koji dolaze iz ušiju (tinitus)
|
|
Ostali simptomi
|
|
Problemi sa spavanjem
|
|
Promjene svijesti
|
|
Promjene u spoznaji (mentalna sposobnost)
-
Teško razumijevanje govora, te govor ili pisanje (afazija)
-
Oštećenje pamćenja
-
Poteškoće s uobičajenim motoričkim vještinama, kao što je paljenje šibice ili češljanje kose, unatoč normalnoj snagi (Apraksija)
-
Nemogućnost prepoznavanja poznatih objekata (Agnozija) ili poznatih lica (prozopagnozija)
-
Nemogućnost održavanja koncentracije pri obavljanju zadatka
-
Nemogućnost razlikovanja desno-lijevo
-
Nemogućnost obavljanja jednostavne aritmetike (akalkulija)
-
Loše vizualno-prostorno snalaženje (na primjer, nemogućnost crtanja sata ili nesnalaženje prilikom vožnje u poznatom susjedstvu)
-
Demencija (disfunkcija više kognitivnih funkcija)
-
Zanemarivanje jedne strane tijela ili poricanje da ista postoji (često zbog ozljede mozga)
|
Karakteristike i obrasci simptoma pomažu liječnicima da dijagnosticiraju neurološki poremećaj. Liječnici, također, naprave neurološki pregled, kojim mogu otkriti poremećaje mozga, leđne moždine i živaca u drugim dijelovima tijela (periferni živci).
Periferni živci uključuju
-
Živce koji povezuju glavu, lice, oči, nos, mišiće i uši s mozgom (kranijalni živci)
-
Živcekoji spajaju kralježničnu moždinu s ostatkom tijela: 31 par spinalnih živaca
-
Živce koji prolaze kroz tijelo
Neki periferni živci (senzorni živci) prenose osjetne informacije (o boli, temperaturi, vibracijama, mirisima i zvukovima) u leđnu moždinu, te zatim u mozak. Drugi (motorni živci) prenose impulse koji kontroliraju kretanje mišića iz mozga kroz leđnu moždinu do mišića. Treći (nazivaju se autonomni živci) prenose informacije o tijelu i vanjskom okolišu u unutarnje organe, kao što su krvne žile, želudac, crijevo, jetra, bubrezi i mjehur. Kao odgovor na te informacije, autonomni živci stimuliraju ili inhibiraju organe koje opskrbljuju. Ti živci rade automatski (autonomno), bez osobnog napora.
Ako su motorni živci oštećeni, mišići mogu oslabiti ili postati paralizirani. Ako su oštećeni osjetilni živci, mogu se osjetiti nenormalne senzacije ili može kožni osjet, vid, ili neko drugo osjetilo biti oslabljeno ili izgubljeno. Ako su oštećeni autonomni živci, organ koji reguliraju može loše obavljati svoju funkciju. Na primjer, neće doći do uobičajenog povišenja krvnog tlaka pri ustajanju te će osoba osjetiti omaglicu.