Arbovirusi, arenavirusi i filovirus su virusi koji se prenose sa životinja na ljude. Životinja s koje se virus prenosi ovisi o vrsti virusa.
Mnoge od ovih infekcija ne uzrokuju simptome. No oni, ukoliko se pojave, obično su blagi i nespecifični te podsijećaju na simptome gripe. Kako infekcija napreduje, mogu se pojaviti otečene limfne žlijezde, osip i bol u zglobovima. Neki od ovih virusa se mogu proširiti na tkivo oko mozga i leđne moždine (meningitis) ili mozga (encefalitis). Neki uzrokuju vrućicu s tendencijom krvarenja (što se zove hemoragijska groznica), koja može biti opasna po život.
Arboviruses
Arbovirus označava arthropod-boRNE virus. Naziv arbovirus odnosi se na sve viruse koji se na ljude (ili životinje) prenose određenim člankonošcima koji se hrane krvlju, uglavnom kukcima (mušicama i komarcima) i krpeljima.
Arbovirusi se prenose kada kukac ili krpelj ugrize zaraženu životinju ili osobu, a zatim ugrize drugu osobu ili životinju. Većina arbovirusnih infekcija se ne prenosi s osobe na osobu. Izuzeci uključuju denga virus, virus žute groznica, Zika virusnu infekcija, i chikungunya bolest. Također, Zika virus se može širiti spolnim putem. U rijetkim se slučajevima, virusi denge, chikungunye i zika virus mogu prenijeti transfuzijom krvi ili darivanjem organa odnosno majka može prenijeti na novorođe prilikom poroda.
Postoji više od 250 arbovirusa koji su rasprostranjeni širom svijeta. Najmanje 80 vrsta može uzrokovati bolest u ljudi.
Mnogi arbovirusi koji su nekada bili prisutni u ograničenim područjima sada se šire diljem svijeta. Ti virusi uključuju virus chikungunye, virus krimsko-kongoške hemoragične groznice, virus japanskog encefalitisa, virus groznice Rift Valley, virus zapadnog Nila, virus rijeke Ross i Zika virus. Širenju tih virusa doprinijele su klimatske promjene radi kojih komarci mogu živjeti na većim područjima. Također, putnici se mogu zaraziti u područjima gdje je virus čest, a zatim se vratiti kući gdje ih može ugristi komarac te širiti virus na druge ljude.
Chikungunya virus se širi vrstom komaraca koji se naziva Aedes komarac. Ovaj je virus prvi put otkriven u Africi, ali se nedavno proširio na Karibe te Srednju, Južnu i Sjevernu Ameriku. Chikungunya virusna infekcija obično uzrokuje vrućicu te jake bolove u zglobovima ruku i nogu. Zaražene osobe mogu također imati glavobolju, bol u mišićima, oticanje zglobova ili osip. Većina ljudi se oporavi unutar tjedan dana.
Arenavirusi
Arena viruse prenose glodavci. Infekcije uzrokovane tim virusima uključuju limfocitni horiomeningitis, Lassa groznicu, i Argentinsku hemoragijsku groznicu (koja je uzrokovana virusom Junin). Lassa groznica se također može prenositi s osobe na osobu. Arenavirusne infekcije u ljudi su relativno česte u nekim dijelovima svijeta i mogu uzrokovati teške bolesti.
Filovirusi
Filovirusi mogu uzrokovati ozbiljne hemoragijsek groznice u ljudi i drugim primatima (kao što su majmuni). Do sada su identificirana samo dva člana ove skupine virusa:
Nije otkriveno kako su se ti virusi prvi put proširili na ljude. Međutim, stručnjaci smatraju da je prva osoba zaražena kontaktom sa zaraženom životinjom ili jela meso zaražene životinje, primjerice šišmiša ili primata. Ti se virusi lako šire od osobe do osobe.
Dijagnoza
Da bi dijagnosticirali ove infekcije, provode se krvne pretrage i kultivacije. Krv se može testirati na antitijela ili virusne antigene. (Antitijela su proteini koje proizvodi imunološki sustav kako bi pomogli obraniti tijelo od određenog štetnika. Antigeni su proteini na ili u virusima koji potiču obranu tijela.) Kultura uključuje uzgoj mikroorganizama u laboratoriju iz uzoraka krvi, tjelesne tekućine ili drugog materijala uzetog iz zaraženog područja dok ih ne poraste dovoljan broj za identifikaciju.
Lančana reakcija polimeraze (PCR) je tehnika koja se koristiti za izradu mnogih kopija genetskog materijala virusa. Ova tehnika omogućuje liječnicima da brzo i točno identificiraju virus.
Ispitivanja se ponekad postižu brzo - primjerice kada je infekcija ozbiljna prijetnja javnom zdravlju ili kada su simptomi ozbiljni.
Uzorak krvi ili drugih tkiva ponekad se ispituje elektronskim mikroskopom, što osigurava veliko povećanje i jasnu razlučivost.
Prevencija
Budući da postoji mnogo različitih arbovirusa, lakše je i jeftinije kontrolirati arbovirusne infekcije kontroliranjem artropoda koji ih šire i sprečavanjem izlaganja virusu (uključujući spriječavanje ugriza komaraca i krpelja) nego razvojem specifičnih cjepiva ili lijekova.
Kontroliranje populacije komaraca je teško, ali se razvijaju i testiraju novi metode.
Sprečavanje izlaganja virusu
Infekcije koje se šire komarcima ili krpeljima često se mogu spriječiti sljedećim:
-
Nošenje odjeće koja pokriva što veću površinu tijela
-
Korištenje sredstava za odbijanje insekata, kao što je DEET (dietil-toluamid)
-
Izbjegavanje izlaganja komarcima ili krpeljima što je više moguće
Primjerice, kako bi se spriječili ugrizi komaraca, ljudi bi trebali ograničiti vrijeme na otvorenom u vlažnim područjima.
Za spriječavanje ugriza krpelja može se učiniti sljedeće:
-
Ostati na stazama i označenim putevima
-
Staviti nogavice hlača u čizme ili čarape
-
Nositi košulje s dugim rukavima (vidi bočni stupac Sprječavanje ugriza)
Infekcije koje se šire miševima ili drugim glodavcima obično su posljedica izlaganja urinu, izmetu ili drugoj tjelesnoj tekućini koja sadrži virus. Izlaganje se može spriječiti na slijedeći način:
-
Prije čišćenja prozračite zatvorene prostore gdje su miševi mogli biti.
-
Prije brisanja ili čišćenja, navlažite površine s otopinom za izbjeljivanje.
-
Izbjegavajte stvaranje prašine.
-
Zatvorite otvore gdje glodavci mogu ući u domove.
-
Stavite hranu u spremnike koji su otporni na glodavce.
-
Uklonite potencijalna mjesta za gniježđenje oko kuće.
Spriječavanje izlaganja Eboli ili virusu Marburg zahtijeva strogu karantenu zaraženih osoba i korištenje mjera izolacije jer se ti virusi lako šire od osobe do osobe.
Cijepljenje
Trenutno su široko dostupna učinkovita cjepiva samo za virus žute groznice i virus Japanskog encefalitisa. Cjepiva za krpeljni meningoencefalitis dostupna su u Europi, Rusiji i Kini. Cjepivo protiv denge groznice je dostupno u nekoliko zemalja izvan SAD-a, ali je samo djelomično učinkovito. Eksperimentalno cjepivo za virus Ebole korišteno je u trenutnoj epidemiji u Kongu koja traje od proljeća 2018.. Prethodno je uspješno korišteno u ograničenom opsegu na kraju izbijanja Ebole 2016. u Zapadnoj Africi.
Liječenje
Liječenje većine ovih infekcija usredotočuje se na ublažavanje simptoma i održavanje vitalnih funkcija. Na primjer, transfuzije krvi se mogu dati ako je riječ o ozbiljnijem krvarenju.
Antivirusni lijek ribavirin može se koristiti za liječenje hemoragijske groznice, koja se može pojaviti u Lassa groznici.