Kardiomiopatije

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Dinko Keserović dr. med.

Što su kardiomiopatije ?

 

Pojam "kardio" se odnosi na srce, a "miopatija" na bolest mišića. Kardiomiopatije predstavljaju skupinu oboljenja koje zahvaćaju srčani mišić, pri tome mijenjajući strukturu samog mišića što u konačnici dovodi do slabljenja funkcije srca kao pumpe i posljedične pojave srčanog zatajenja i pratećih simptoma. Kardiomiopatije se javljaju kako kod odraslih muških i ženskih osoba, tako i kod osoba mlađe životne dobi. Mogu se javiti kao primarne kardiomiopatije, najčešće u sklopu nasljednih genetskih bolesti srčanog mišića ili kao sekundarne kardiomiopatije u sklopu nekog drugog oboljenja srca, virusnih infekcija, oboljenja drugog organskog sustava, kao posljedica konzumacije alkohola ili primjene lijekova i kemoterapije.

  • Pojedini faktori i bolesti srčanog mišića dovode do tog da srce adekvatno ne obavlja svoju funkciju pumpanja krvi u tijelu.

  • Ukoliko vaše srce adekvatno ne pumpa krv, može doći do pojave simptoma u vidu osjećaja kratkog daha, slabosti, umora te pojave nakupljanja tekućine u tijelu u vidu oticanja nogu i trbuha.

  • Kardiomiopatija se može razviti kao posljedica infekcije srca, konzumacije alkohola, upotrebe pojedinih lijekova ili kao posljedica nasljednih bolesti srčanog mišića.

  • Liječnici će u sklopu dijagnostičke obrade učiniti dijagnostičke pretrage kao što su: ultrazvuk srca (ehokardiografija), kateterizacija srca ili MRI srca (magnetna rezonanca srca)

  • Liječnici će vas liječiti tako što će djelovati na uzroke kardiomiopatije, propisivati vam lijekova za poboljšanje srčane funkcije, a ponekad će biti neophodno učiniti i operativni zahvat na srcu.

Neke od bolesti o kojima će biti riječi u preostalim poglavljima knjige kao što su srčani udar, oštećeni srčani zalisci i kronično povišen krvni tlak mogu dovesti neposredno do slabljenja srčane funkcije i kao takve se ne definiraju kao kardiomiopatije. Ove bolesti i stanja ne smatraju se kardiomiopatijom jer one samo indirektno utječu na srčani mišić i dovode do nastanka kardiomiopatije. U kardiomiopatijama, suština problem leži primarno u strukturi samog srčanog mišića.

Podjela kardiomiopatija

 

  • Dilatativna kardiomiopatija: U kojoj su srčane šupljine jako proširene i kao takve nisu u mogućnosti pumpati dovoljnu količinu krvi da zadovolje tjelesne potrebe pri čemu dolazi do srčanog zatajenja. Neki od uzroka dilatativne kardiomiopatije su bolesti srčanih zalistaka, ishemijska bolest srca, šećerna bolest, bolesti štitnjače, virusne infekcije, alkoholizam, lijekovi.

  • Hipertrofična kardiomiopatija: karakterizira je izrazito zadebljanja srčana stijenka, naročito lijeve komore (ventrikula) i pregrade koja se nalazi između desne i lijeve komore (septum) pri čemu je otežano normalno istiskivanje krvi iz srca. Predstavlja najčešće nasljedno oboljenje srčanog mišića i najčešći je uzrok iznenadne smrti kod mladih sportaša

  • Restriktivna kardiomiopatija: za koju je karakteristično smanjenje elastičnosti i pojave krutosti srčane stijenke pri čemu dolazi do nedovoljnog punjenja srčanih šupljina s dovoljnom količinom krvi te vremenom dolazi do srčanog zatajenja. Najčešće se javlja u sklopu bolesti kao što su amiloidoza, hemokromatoza, sarkoidoza.

Što uzrokuje kardiomiopatije?

Uzrok nastanka kardiomiopatije je najčešće nepoznat, a neki od čestih i dokazanih uzroka su:

  • Virusne infekcije uzrokovane Coxsackie B virusom ili virusom HIV-a

  • Bakterijske infekcije - Chagasova bolest

  • Konzumacija alkohola i opojnih droga kao što su kokain i amfetamini, zloupotreba anaboličkih steroida, pušenje, nepravilna prehrana, prekomjeran unos soli

  • Određeni lijekovi, naročito lijekovi koji se koriste u kemoterapiji

  • Nasljedne genetske bolesti koje zahvaćaju srčani mišić

  • Ishemijska bolest srca, prethodno preboljeli infarkt srca, poremećaji srčanog ritma (aritmije), tumori srca

  • Loše kontrolirana šećerna bolest ili bolest štitnjače, bolesti "nakupljanja", slabokrvnost (anemija).

Skupina bolesti "nakupljanja" uključuje amiloidozu, sarkoidozu i hemokromatozu.

Koji su simptomi kardiomiopatije i srčanog zatajenja?

U početku kardiomiopatija je najčešće asimptomatska tj. bez simptoma srčanog zatajenja. U daljem tijeku, ukoliko bolest napreduje i narušava normalnu srukturu srca i srčanog mišića dolazi do slabljenja srčane funkcije i nakupljanja tekućine u plućima, trbuhu i nogama te posljedične pojave simptoma srčanog zatajenja. Simptomi su u početku obično izraženiji tijekom intenzivnije tjelesne aktivnosti. Simptomi zatajenja srca su:

  • Osjećaj zamaranja i nedostatka zraka neproporcionalna tjelesnon naporu.

 

 

  • Oticanje potkoljenica, gležnjeva, stopala i trbuha, naglašene vratne vene. Izraziti osjećaj nedostatka zraka u ležećem položaju, koji se smanjuje s povišenim uzglavljem (ortopneja)

  • Bolovi u grudima, osjećaj lupanja i nepravilnog srčanog rada srca (palpitacije),poremećaji srčanog ritma, nesvjestice

  • Smanjena budnost ili koncentracija, gubitak apetita, probavne smetnje, mučnina i povraćanje, smanjeno izlučivanje mokraće

Kako je već ranije pomenuto kod hipertrofijske kardiomiopatije može doći do iznenadne srčane smrti naročito kod mladih sportaša. Srčani zastoj nastupa iznenada bez prethodnih simptoma.

Kako liječnici znaju da imam kardiomiopatiju?

Dijagnoza kardiomiopatije se postavlja na osnovu simptoma i dijagnostičke obrade koja obuhvata laboratorijsku, slikovnu i invazivnu dijagnostičku obradu.U navedene dijagnostičke pretrage spadaju:

  • Elektrokardiogram (EKG srca)

  • Rendgenski snimak srca i pluća, ultrazvuk srca (ehokardiografija), magnetna rezonanca srca (MRI srca)

  • Ponekad je neophodno učiniti kateterizaciju srca, koja predstavlja invazivnu dijagnostičku pretragu prilikom koje se cjevčica (kateter) izrazito malog promjera plasira putem krvnih žila do srca u svrhu prikazivanja krvnih žila srca, srčanih šupljina (klijetki) ili uzorkovanja tkiva (biopsija srca) radi mikroskopske analize uzoraka srčanog mišića

  • Laboratorijske pretrage

Kako liječnici liječe kardiomiopatiju?

Pristup liječenju kardiomiopatije obično ovisi od vrste kardiomiopatije i njenog uzroka. Ako je uzrok kardiomiopatije pretjerana konzumacija alkohola onda mjere liječenja podrazumijevaju apstinenciju od alkohola, ako se radi o bakterijskoj infekciji npr. Chagasova bolest liječenje se provodi antibioticima, a ako je riječ o hemokromatozi (bolest nakupljanja željeza u organizmu) liječenje se provodi u cilju odstranjenja viška željeza iz organizma i slično.

Terapijski pristup liječenja kardiomiopatije u užem smislu obuhvata sljedeće:

  • Lijekovi koji se koriste za liječenje srčanog zatajenja (ACE inhibitori, beta blokatori, blokatori mieralokortikoidnih receptora, diuretici)

  • Lijekovi koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka (antikoagulansi)

  • Ponekad je neophodna i ugradnja pacemakera ili implantabilnog kardioverter defibrilator (ICD) koji predstavljaju minijaturne elektroničke naprave koje se implantiraju pod kožu prednje strane prsnog koša ili trbuha, a čija je uloga da kontroliraju i omogućavaju normalni srčani rad.

Ako se srčana funkcija pogoršava unatoč navedenim vrstama liječenja, krajnji vid liječenja predstavlja postupak transplantacije srca.

Neke od mjera koje poboljšavaju srčanu funkciju i preveniraju pojavu srčanog zatajenja su:

  • Izbjegavanje stresa

  • Zdrava prehrana u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, niskomasni mliječni proizvodi uz smanjen unos kuhinjske soli.

  • Primjerena i redovita tjelesna aktivnost, kod bolesnika s hipertrofičnom kardiomiopatijom treba izbjegavati vježbe visokog intenziteta.