Akutni bronhitis je upala dušnika (traheje) i dišnih putova koji se odvajaju od dušnika (bronha) uzrokovana infekcijom.
-
Akutni bronhitis najčešće je posljedica virusne infekcije.
-
Simptomi obične prehlade kasnije udruženi s kašljem obično ukazuju na akutni bronhitis.
-
Dijagnoza se postavlja prvenstveno na temelju simptoma.
-
Većina terapijskih postupaka, kao što su lijekovi za snižavanje vrućice i za suzbijanje kašlja, upotrebljava se samo za ublažavanje tegoba dok napad ne završi.
-
Antibiotici obično nisu potrebni.
Bronhitis također može biti
Simptomi akutnog bronhitisa obično traju nekoliko dana do nekoliko tjedana. Međutim, bronhitis koji traje do 90 dana i dalje se obično svrstava u akutni bronhitis. Bronhitis koji traje duže, ponekad i mjesecima ili godinama, obično se svrstava u kronični bronhitis. Kada ljudi kažu "bronhitis", obično misle na akutni bronhitis.
Kada se kronični bronhitis pojavi zajedno sa smanjenom brzinom protoka zraka iz pluća kada osoba izdahne zrak (ekspiratorni protok zraka), smatra se da je to jasna karakteristika kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Ovdje se razmatra samo akutni bronhitis.
Izloženost iritansima, kao što su duhanski dim, smog, čestice prašine i pare (od nadražljivaca kao što su jake kiseline, amonijak, neka organska otapala, klor, sumporovodik, sumporni dioksid i brom), može također izazvati upalu dušnika i bronha, što uzrokuje simptome slične onima kod akutnog bronhitisa.
Uzroci
Akutni bronhitis je posljedica infekcije koju uzrokuju
-
virusi (najčešće)
-
bakterije
Razumijevanje bronhitisa
|
Kod bronhitisa, stijenke bronha postaju upaljene (inflamirane) i natečene (edematozne), a povećava se stvaranje sluzi. Posljedica toga je sužen prolaz za zrak (smanjen poprečni promjer bronha).
|
Bronhitis se najčešće javlja zimi.
Virusni bronhitis mogu izazvati brojni uobičajeni virusi, uključujući i virus gripe. Čak i nakon što virusna infekcija prođe, iritacija koju prouzroči može i dalje izazivati simptome tjednima.
Katkad se nakon virusne infekcije gornjeg dijela dišnog sustava razvije bakterijski bronhitis. Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae i Bordetella pertussis (koja izaziva hripavac) spadaju među bakterije koje uzrokuju akutni bronhitis. Bakterijska etiologija akutnog bronhitisa je vjerojatnija kada oboli veći broj ljudi (epidemija).
Ako se kod ljudi koji imaju kronične plućne bolesti, kao što su KOPB, bronhiektazije ili cistična fibroza, razvije upala dušnika i bronha, upala se smatra pogoršanjem (egzacerbacijom) osnovne bolesti, a ne akutnim bronhitisom.
Simptomi
Infektivni bronhitis uglavnom započinje simptomima obične prehlade: curenje iz nosa, grlobolja, umor i osjećaj hladnoće. Bolovi u leđima i mišićima, zajedno s laganom vrućicom (37,5° do 38° Celzijevih stupnjeva [C]), mogu biti izraženi, osobito ako je infekcija posljedica gripe. Pojava kašlja (obično isprva suhog) signalizira početak akutnog bronhitisa.
Kod virusnog bronhitisa često se iskašljava mala količina bijele sluzi. Boja sluzi često se mijenja iz bijele u zelenu ili žutu. Promjena boje ne znači da je posrijedi bakterijska infekcija. Promjena boje znači samo da su se stanice povezane s upalom (upalne stanice) preselile u dišne putove i obojile ispljuvak (sputum).
Kada je bronhitis težak, vrućica može biti malo iznad 38° do 39° C i može trajati 3 do 5 dana, ali vrućica većeg stupnja je neuobičajena, osim ako uzrok bronhitisa nije gripa. Kašalj je simptom koji se povlači posljednji i često traje 2 do 3 tjedna ili čak i duže. Virusi mogu oštetiti epitelne stanice koje oblažu bronhe, a tijelu treba vremena da popravi oštećenja.
Preosjetljivost (hiperreaktivnost) dišnih putova, koja se manifestira kratkoročnim sužavanjem bronha (bronhoopstrukcijom) s pogoršanjem ili ograničenjem količine zraka koja ulazi i izlazi iz pluća, često se javlja kod akutnog bronhitisa. Smanjenje protoka zraka može potaknuti uobičajena izloženost, kao što je udisanje blagih iritansa (npr. parfema, jakih mirisa ili ispušnih plinova) ili hladnog zraka. Ako je bronhoopstrukcija teška, osoba može osjećati zaduhu (nedostatak zraka). Piskanje (zviždanje) u plućima, osobito nakon kašlja, je uobičajeno.
Stariji ljudi mogu imati neuobičajene simptome za bronhitis, kao što su smetenost ili ubrzano disanje, a ne vrućicu i kašlj.
Ozbiljne komplikacije, kao što su akutna respiratorna insuficijencija (akutno zatajenje disanja) ili pneumonija, obično se javljaju samo kod starijih osoba ili onih s imunološkim problemima.
Dijagnoza
Liječnici obično postavljaju dijagnozu bronhitisa na temelju simptoma. Visoka ili dugotrajna vrućica ili oboje može ukazivati na upalu pluća (pneumoniju). Pri fizikalnom pregledu liječnik može čuti piskanje (zviždanje) u plućima.
Rendgenski snimak prsnog koša se ponekad radi kako bi se isključila upala pluća, na primjer, kada liječnici čuju pucketanje (krepitacije) ili ne čuju šum disanja nad jednim dijelom pluća ili kada se pacijent tuži na zaduhu.
Uzorak uzet iz grla ili nosa može se koristiti za otkrivanje virusa gripe ili Bordetella pertussis ako se čini da je infekcija tim mikroorganizmima vjerojatna. Sputum (iskašljaj) se obično šalje na pregled samo ako liječnici pronađu dokaze o upali pluća na rendgenskom snimku prsnog koša ili na fizikalnom pregledu. Ako kašalj traje više od 2 tjedna, radi se rendgensko snimanje prsnog koša kako bi se isključila osnovna bolest pluća, kao što je rak pluća.
Liječenje
Odrasli mogu uzimati aspirin (acetilsalicilnu kiselinu), paracetamol ili ibuprofen kako bi snizili tjelesnu temperaturu i opći osjećaj bolesti, ali djeca trebaju uzimati samo paracetamol ili ibuprofen, a ne aspirin, jer djeca koja uzimaju aspirin imaju veći rizik za Reyeov sindrom.
Osobe s akutnim bronhitisom, posebno one koje imaju vrućicu, trebaju piti puno tekućine.
Antibiotici se ne primjenjuju za liječenje bronhitisa osim kod ljudi čija je infekcija uzrokovana bakterijama (npr. tijekom epidemije). Kada se koristi antibiotik, najčešće se daje azitromicin ili klaritromicin.
Antibiotici ne pomažu bolesnicima koji imaju virusni bronhitis. Liječenje antivirusnim lijekom protiv gripe, kao što je oseltamivir ili zanamivir, može ubrzati oporavak od gripe (bez obzira je li gripa uzrokovala akutni bronhitis ili ne) ako se primjeni u roku od 48 sati od pojave simptoma.
Kod djece, vrlo blage simptome ograničenog protoka zraka (bronhoopstrukcije) mogu ublažiti ovlaživači zraka koji proizvode hladnu maglicu ili parni isparivači. Kod teže pogođene djece i odraslih kojima piska (zviždi) u prsima, inhalacijski bronhodilatatori, koji proširuju bronhe, mogu se koristiti za otvaranje dišnih putova i ublažavanje piskanja u plućima (bronhoopstrukcije).
Lijekovi protiv kašlja (antitusici) mogu se koristiti za suzbijanje suhog, uznemirujućeg kašlja, posebno ako ometa san. Međutim, stupanj učinkovitosti ovih lijekova nije jasno utvrđen. Također, kašalj s iskašljavanjem obilnog sputuma obično ne bi trebalo suzbijati. Ekspektoransi (lijekovi za iskašljavanje) mogu razrijediti sekret i olakšati iskašljavanje, no je li njihova primjena korisna nije dokazano.