Disfunkcija sinusnog čvora je poremećaj vlastitog srčanog elektrostimulatora koji uzrokuje spori ritam srca.
-
Osobe ne moraju imati nikakve simptome ili se pak mogu osjećati slabo, umorno te osjećati palpitacije.
-
Za potvrdu dijagnoze koristi se EKG.
-
Najčešće je potrebno ugraditi trajni umjetni elektrostimulator.
(Vidi također Pregled aritmija.)
Poremećaj vlastitog srčanog elektrostimulatora (sinusni ili sinoatrijski čvor) može rezultirati dugotrajno sporim srčanim ritmom (sinus bradikardija) ili potpunim prekidom rada sinusnog čvora (sinus arest---vidi tablicu Praćenje električnog puta srca). Kada ono prestane raditi, drugo područje srca obično preuzima funkciju sinusnog čvora. Ovo područje, nazvano "bijeg" pejsmejker, može se nalaziti niže u pretklijetki, u atrioventrikularnom čvoru, u sustavu provođenja ili čak u klijetki.
Sve vrste disfunkcija sinusnog čvora češće su u starijih osoba. Neki lijekovi i slabo aktivna štitnjača (hipotireoza) mogu uzrokovati disfunkciju sinusnog čvora. Međutim, uzrok je obično nepoznat. Kada je uzrok nepoznat, poremećaj se naziva sindrom bolesnog sinusa
Važan podtip sindroma bolesnog sinusa je bradikardija-tahikardija sindrom, u kojemu se izmjenjuju periodi sporog srčanog ritma (bradikardija) s razdobljima brze atrijske aritmije (tahikardija), kao što su fibrilacija i undulacija atrija.
Disfunkcija sinusnog čvora pogađa uglavnom starije osobe, osobito one s drugim srčanim bolestima ili sa šećernom bolešću. Najčešći uzrok je stvaranje ožiljnog tkiva (fibroza) u sinusnom čvoru. Drugi uzroci uključuju lijekove (na primjer, beta-blokatore i druge antiaritmike), prekomjerne impulse iz vagusnog živca koji inhibiraju srčani otkucaj (što se može pojaviti kod dobro utreniranih sportaša), i mnoge poremećaje koji ograničavaju protok krvi (na primjer, koronarna bolest) ili izazvaju upalu (na primjer, reumatska vručica ili upala srčanog mišića miokarditis).
Simptomi
Mnoge vrste disfunkcije sinusnog čvora ne uzrokuju nikakve simptome. Dugotrajno spori ritam srca obično uzrokuje slabost i umor. Kad ritam srca postane vrlo spor može dovesti do gubitka svijesti.
Pri ubrzanom radu srca osobe često osjete palpitacije. Kada prestane brzi srčani ritam, može doći do nesvjestice ako sinusni čvor dovoljno brzo ne preuzme svoju ulogu i nastavi normalan srčani ritam.
Dijagnoza
Spori puls (osobito nepravilan), puls koji jako varira neovisno o fizičkoj aktivnosti ili puls koji se ne ubrzava tijekom vježbanja ukazuje na disfunkciju sinusnog čvora. Liječnici obično mogu dijagnosticirati disfunkciju sinusnog čvora na temelju simptoma i elektrokardiograma (EKG, osobito kada se bilježi ritam srca tijekom 24-satnog razdoblja Holter monitoriranjem.
Liječenje
Osobama sa simptomima obično se ugradi trajni umjetni srčani elektrostimulator (pejsmejker) radi ubrzanja srčanog ritma. Ponekad u slučaju pojave ubrzanog srčanog ritma potrebno je dodatno uvesti lijekove za usporavanje ritma (kao što su beta blokatori ili blokatori kalcijskih kanala--vidi tablicu Neki od lijekova koji se koriste u liječenju aritmije).