Hipersenzitivni pneumonitis vrsta je upale u i oko sitnih zračnih vrećica (alveola) i najmanjih dišnih putova (bronhiola) u plućima uzrokovana reakcijom preosjetljivosti na udahnutu organsku prašinu ili, rjeđe, kemikalije.
-
Prašina koja sadrži mikroorganizme ili bjelančevine može izazvati reakciju preosjetljivosti u plućima.
-
Kod ljudi se može razviti vrućica, kašalj, zimica i zaduha unutar 4 do 8 sati nakon ponovnog izlaganja tvarima na koje su osjetljivi (senzibilizirani).
-
Liječnici koriste rendgenske snimke prsnog koša i testove za ispitivanje plućne funkcije kako bi utvrdili postoji li problem s plućima.
-
Tvar koja uzrokuje reakciju ponekad se može otkriti pomoću testa krvi i, kada je osoba pogođena na poslu, stručnjak za industrijsku higijenu može analizirati radno mjesto kako bi identificirao tvari koje pokreću reakciju.
-
Osobe koje rade s tvarima koje bi mogle izazvati reakciju preosjetljivosti trebale bi dok su na radnom mjestu koristiti zaštitnu opremu, npr. maske za lice.
-
Osobe koje mogu izbjeći ponovno izlaganje obično se oporave, ali ponekad moraju uzimati kortikosteroide da smanje upalnu reakciju u plućima.
(Vidi također Pregled intersticijskih bolesti pluća.)
U tim reakcijama preosjetljivosti (koje se nazivaju i alergijskim reakcijama), imunološki sustav napada nešto u organskoj prašini ili kemikaliji koju osoba udiše. Tvari koje se oslobađaju iz stanica imunološkog sustava oštećuju pluća, gdje se nakupila prašina. Dio udahnute prašine koji pokreće (izaziva) imunološku reakciju naziva se antigen.
Uzroci
Brojne tvari mogu izazvati reakciju preosjetljivosti u plućima. Organske prašine koje sadrže mikroorganizme ili bjelančevine i kemikalije, kao što su izocijanati, mogu uzrokovati hipersenzitivni pneumonitis. Farmerska pluća, koja nastaju uslijed opetovanog udisanja bakterija koje vole toplinu (termofilne) i nalaze se u plijesnivom sijenu, dobro je poznat primjer hipersenzitivnog pneumonitisa. Drugi primjer su pluća ljubitelja ptica. Nastaju kada se udahne prašina iz ptičjeg perja (bilo živih ptica ili iz jastuka i jorgana).
Čini se da je oštećenje pluća posljedica djelovanja limfocita, vrste bijelih krvnih stanica. Prva (prethodna) izloženost prašini senzibilizira limfocite. Neki limfociti zatim sudjeluju u proizvodnji protutijela koja igraju ulogu u oštećenju tkiva. Drugi limfociti izravno sudjeluju u upalnoj reakciji nakon sljedeće izloženosti antigenu. Opetovana izloženost antigenu dovodi do kroničnog upalnog odgovora, koji se manifestira nakupljanjem bijelih krvnih stanica u zidovima alveola i malih dišnih putova. Ovo nakupljanje malo pomalo dovodi do pojave simptoma i bolesti.
Što uzrokuje hipersenzitivni pneumonitis?
|
Bolest
|
Izvor čestica prašine ili antigena
|
|---|
|
Bagasoza
|
Šećerna trska (pljesniva melasa)
|
|
Pluća ljubitelja ptica, pluća uzgajivača golubova, pluća kokošinjaca
|
Prašina koja sadrži sitne čestice izmeta papiga, golubova i pilića
|
|
Pluća perača sira
|
Kalup za sir
|
|
Pluća kemijskog radnika
|
Kemikalije koje se koriste u proizvodnji poliuretanske pjene, kalupa, izolacijskih materijala, sintetičke gume i materijala za pakiranje
|
|
Pluća uzgajivača kave
|
Nepržena zrna kave
|
|
Pluća proizvođača pluta (suberoza)
|
Pljesnivo pluto
|
|
Farmerska pluća
|
Pljesnivo sijeno
|
|
Pluća vruće kupke (saune)
|
Saune i terapeutski bazeni zagađeni bakterijama
|
|
Pluća izložena ovlaživačima zraka
|
Sustavi za vlaženje zraka i klimatizacijski sustavi
|
|
Bolest radnika koji gule javorovu koru
|
Zaražena kora javora
|
|
Pluća pivara
|
Pljesniv ječam ili slad
|
|
Mlinarska pluća
|
Pšenično brašno zaraženo žižkom
|
|
Pluća berača gljiva
|
Kompost od gljiva
|
|
Sekvojoza
|
Pljesniva piljevina iz crvenog drveta
|
|
Pluća drvosječa
|
Drvena prašina
|
Simptomi
Ovisno o brzini razvoja simptoma, hipersenzitivni pneumonitis može biti:
-
akutan
-
subakutan
-
kroničan
Akutni hipersenzitivni pneumonitis izaziva vrućicu, kašalj, zimicu i zaduhu obično 4 do 8 sati nakon ponovnog izlaganja značajnim količinama organske prašine. Rijetko se čuje hroptanje (piskanje) u plućima. Ako ljudi nemaju više dodir s antigenom, simptomi obično oslabe za dan ili dva, ali potpun oporavak može potrajati tjednima.
Subakutni hipersenzitivni pneumonitis razvija se sporije. Kašalj i zaduha mogu se razviti i pogoršati za nekoliko dana ili tjedana. Ponekad su simptomi toliko ozbiljni da je pacijenta potrebno primiti u bolnicu.
Kronični hipersenzitivni pneumonitis nastaje kad osobe više puta dolaze u dodir s antigenom mjesecima i godinama, a može doći i do stvaranja ožiljaka na plućima (fibroza). Zaduha u naporu, kašalj i umor mogu postupno napredovati mjesecima ili godinama. Na kraju bolest može dovesti do zatajenja disanja. Stariji ljudi mogu biti skloniji kroničnoj bolesti koja se postupno pogoršava jer su dugo vremena bili izloženi antigenu.
Dijagnoza
Dijagnoza hipersenzitivnog pneumonitisa dijelom se temelji na simptomima, kliničkoj slici, identifikaciji (ako je moguće) prašine ili druge tvari koja uzrokuje problem, što ovisi o onome što kaže bolesnik, zatim na pregledu radnog mjesta koji obavlja stručnjak za industrijsku higijenu, nalazu protutijela u krvi ili na kombinaciji navedenog.
Liječnici mogu posumnjati na dijagnozu na temelju nalaza rendgenskih snimaka prsnog koša. Međutim, za potvrdu dijagnoze obično je potrebna kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša. Rezultati testova za ispitivanje plućne funkcije—koji mjere sposobnost pluća da zadrže zrak i njihovu sposobnost da unose (udah) i izbacuju (izdah) zrak te izmjenjuju kisik i ugljični dioksid—koriste se za procjenu plućne funkcije, a mogu i pomoći u dijagnosticiranju hipersenzitivnog pneumonitisa.
U slučajevima koji nisu jasni, osobito kada se sumnja na infekciju, liječnici mogu uzeti sitni komadić plućnog tkiva za pregled pod mikroskopom (biopsija pluća). Za dobivanje uzorka plućnog tkiva radi se (torakoskopija), tj. kroz zid prsnog koša uvede se savitljiva cijev s video-kamerom na vrhu, a pri tome se pregleda i površina pluća i pleuralni prostor, ili se mora kirurški otvoriti zid prsnog koša (torakotomija). Ponekad, umjesto (ili osim) uzimanja uzorka tkiva oštrim instrumentom, liječnik koji radi bronhoskopiju može isprati pluća tekućinom (bronhoalveolarno ispiranje) kako bi dobio stanice za citološki pregled.
Povremeno su potrebne krvne pretrage kako bi se pronašli tragovi tvari koje uzrokuju preosjetljivost ili kako bi se uklonili drugi mogući uzroci.
Prevencija
Najbolja prevencija je izbjegavanje izlaganja antigenu, ali izbjegavanje izlaganja može biti nepraktično (na primjer, ako osoba ne može promijeniti posao). Uklanjanje ili smanjenje količine prašine, nošenje zaštitnih maski i ugradnja dobrog ventilacijskog sustava mogu spriječiti senzibilizaciju i ponovno pojavljivanje reakcije. Međutim, čak ni najbolje metode prevencije možda neće biti učinkovite.
Liječenje
Osobe koje imaju akutni napad hipersenzitivnog pneumonitisa obično se oporave ako se izbjegne daljnji kontakt s alergenom. Ako je napad težak, kortikosteroidi, kao što je prednizon, ublažavaju simptome i mogu smanjiti tešku upalu. Dugotrajniji ili ponavljajući napadi mogu dovesti do nepovratne bolesti i malo pomalo do invalidnosti.