Hipersenzitivni pneumonitis vrsta je upale unutar i oko sitnih zračnih mjehurića (alveola) i najmanjih dišnih putova (bronhiola) u plućima, uzrokovana reakcijom preosjetljivosti na udahnute čestice organske prašine ili, rjeđe, kemikalije.
-
Čestice prašine koje sadrže mikroorganizme ili bjelančevine mogu izazvati reakciju preosjetljivosti u plućima.
-
Kod ljudi se može razviti vrućica, kašalj, zimica i zaduha unutar 4 do 8 sati nakon ponovnog izlaganja tvarima na koje su osjetljivi (senzibilizirani).
-
Liječnici koriste kompjutoriziranu tomografiju prsnog koša (CT toraksa) i testove za ispitivanje plućne funkcije kako bi utvrdili postoji li problem s plućima.
-
Tvar koja uzrokuje reakciju ponekad se može otkriti pomoću laboratorijskih pretraga krvi, a ako se simptomi javljaju na radnom mjestu, stručnjak za industrijsku higijenu može analizirati radni prostor kako bi otkrio tvari koje pokreću reakciju.
-
Osobe koje rade s tvarima koje bi mogle izazvati reakciju preosjetljivosti trebale bi na radnom mjestu koristiti zaštitnu opremu, npr. zaštitne maske za lice.
-
Osobe koje mogu izbjeći ponovno izlaganje obično se oporave, ali ponekad trebaju uzimati kortikosteroide da smanje upalnu reakciju u plućima.
(Vidi također Pregled intersticijskih bolesti pluća.)
U tim reakcijama preosjetljivosti (koje se nazivaju i alergijske reakcije) imunološki sustav napada tvar u organskoj prašini ili kemikaliji koju osoba udiše. Tvari koje se oslobađaju iz stanica imunološkog sustava oštećuju pluća na mjestu gdje se prašina nakupila. Dio udahnute čestice prašine koji pokreće (izaziva) imunološku reakciju naziva se antigen (alergen).
Uzroci
Uzroci hipersenzitivnog pneumonitisa
Brojne tvari mogu izazvati reakciju preosjetljivosti u plućima. Organske prašine koje sadrže mikroorganizme ili bjelančevine, kao i kemikalije poput izocijanata, mogu uzrokovati hipersenzitivni pneumonitis. Farmerska pluća, koja nastaju uslijed opetovanog udisanja bakterija koje vole toplinu (termofilne) i nalaze se u pljesnivom sijenu, dobro su poznat primjer hipersenzitivnog pneumonitisa. Pluća uzgajivača ptica još su jedan primjer. Nastaje kada se udahne prašina iz ptičjeg perja (bilo sa živih ptica ili iz jastuka i popluna).
Čini se da je oštećenje pluća posljedica djelovanja limfocita, vrste bijelih krvnih stanica. Prva (prethodna) izloženost prašini dovodi do senzibilizacije limfocita. Neki limfociti zatim sudjeluju u stvaranju protutijela koja igraju ulogu u oštećenju tkiva. Drugi limfociti izravno sudjeluju u upalnoj reakciji nakon ponovne izloženosti antigenu. Opetovana izloženost antigenu dovodi do kroničnog upalnog odgovora, koji se manifestira nakupljanjem bijelih krvnih stanica u stijenkama alveola i malih dišnih putova. Ovo nakupljanje postupno dovodi do pojave simptoma i razvoja bolesti.
Što uzrokuje hipersenzitivni pneumonitis?Bolest | Izvor čestica prašine ili antigena |
|---|
Bagasoza | Šećerna trska (pljesniva melasa) |
Pluća uzgajivača ptica, pluća uzgajivača golubova, pluća radnika u peradarstvu | Prašina koja sadrži sitne čestice izmeta tigrica (malih papiga), golubova i kokoši. |
Pluća perača sira | Plijesan sira |
Pluća radnika u kemijskoj industriji | Kemikalije koje se koriste u proizvodnji poliuretanske pjene, kalupa, izolacijskih materijala, sintetičke gume i ambalaže |
Pluća uzgajivača kave | Nepržena zrna kave |
Pluća proizvođača pluta (suberoza) | Pljesnivo pluto |
Farmerska pluća | Pljesnivo sijeno |
Pluća povezana s hidromasažnim kadama | Hidromasažne kade i terapijski bazeni zagađeni bakterijama |
Pluća izložena ovlaživačima zraka | Sustavi za vlaženje zraka i klimatizacijski sustavi |
Pluća radnika koji gule koru javora | Zaražena kora javora |
Pluća radnika u proizvodnji slada (pluća pivara) | Pljesnivi ječam ili slad |
Pluća mlinara | Pšenično brašno zaraženo žitnim žišcima |
Pluća radnika u uzgoju gljiva (pluća berača gljiva) | Kompost za uzgoj gljiva |
Sekvojoza | Pljesniva piljevina crvene sekvoje |
Pluća drvoprerađivača | Drvena prašina |
Simptomi
Simptomi hipersenzitivnog pneumonitisa
Ovisno o brzini razvoja simptoma, hipersenzitivni pneumonitis može biti:
Akutni hipersenzitivni pneumonitis manifestira se vrućicom, kašljem, zimicom i otežanim disanjem, obično 4 do 8 sati nakon ponovne izloženosti značajnim količinama uzročne organske prašine. Rijetko se čuje piskanje (zviždanje) u plućima. Ako osoba više ne dolazi u kontakt s antigenom, simptomi obično oslabe za dan ili dva, ali potpuni oporavak može potrajati tjednima.
Subakutni hipersenzitivni pneumonitis razvija se sporije. Kašalj i otežano disanje (dispneja) mogu se razviti i pogoršavati kroz nekoliko dana ili tjedana. Ponekad su simptomi toliko teški da je osobu potrebno primiti u bolnicu.
Kronični hipersenzitivni pneumonitis nastaje kad osobe više puta dolaze u dodir s antigenom mjesecima i godinama, a može doći i do stvaranja ožiljaka na plućima (fibroza). Otežano disanje pri naporu, kašalj i umor mogu se mjesecima ili godinama postupno pogoršavati. S vremenom bolest može dovesti do zatajenja disanja (respiratorne insuficijencije). Starije osobe mogu biti sklonije kroničnom obliku bolesti koji se postupno pogoršava jer su dulje vrijeme bile izložene antigenu.
Dijagnoza
Dijagnoza hipersenzitivnog pneumonitisa
Dijagnoza hipersenzitivnog pneumonitisa dijelom se temelji na simptomima i kliničkoj slici te na identifikaciji (ako je moguće) prašine ili druge tvari koja uzrokuje problem prema navodima bolesnika, zatim na pregledu radnog mjesta koji obavlja stručnjak za industrijsku higijenu, nalazu protutijela u krvi ili kombinaciji navedenih čimbenika.
Liječnici mogu posumnjati na dijagnozu na temelju nalaza rendgenske snimke prsnog koša. Međutim, za potvrdu dijagnoze obično je potrebna kompjutorizirana tomografija prsnog koša (CT toraksa). Rezultati testova za ispitivanje plućne funkcije—koji mjere sposobnost pluća da zadrže zrak i njihovu sposobnost da unose (udah) i izbacuju (izdah) zrak te izmjenjuju kisik i ugljični dioksid—koriste se za procjenu plućne funkcije, a mogu i pomoći u dijagnosticiranju hipersenzitivnog pneumonitisa.
U slučajevima koji nisu jasni, osobito kada se sumnja na infekciju, liječnici mogu uzeti sitni komadić plućnog tkiva za pregled pod mikroskopom (biopsija pluća). Za dobivanje uzorka plućnog tkiva radi se (torakoskopija), tj. kroz zid prsnog koša uvede se savitljiva cijev s video-kamerom na vrhu, a pri tome se pregleda i površina pluća i pleuralni prostor, ili se mora kirurški otvoriti zid prsnog koša (torakotomija). Ponekad, umjesto (ili osim) uzimanja uzorka tkiva oštrim instrumentom, liječnik koji radi bronhoskopiju može isprati pluća tekućinom (bronhoalveolarno ispiranje) kako bi dobio stanice za citološki pregled.
Povremeno su potrebne krvne pretrage kako bi se pronašli tragovi tvari koje uzrokuju preosjetljivost ili kako bi se uklonili drugi mogući uzroci.
Prevencija
Prevencija hipersenzitivnog pneumonitisa
Najbolja prevencija je izbjegavanje izlaganja antigenu, ali izbjegavanje izlaganja može biti nepraktično (na primjer, ako osoba ne može promijeniti posao). Uklanjanje ili smanjenje količine prašine, nošenje zaštitnih maski i ugradnja dobrog ventilacijskog sustava mogu spriječiti senzibilizaciju i ponovno pojavljivanje reakcije. Međutim, čak ni najbolje metode prevencije možda neće biti učinkovite.
Liječenje
Liječenje hipersenzitivnog pneumonitisa
Osobe koje imaju akutni napad hipersenzitivnog pneumonitisa obično se oporave ako se izbjegne daljnji kontakt s alergenom. Ako je napad težak, kortikosteroidi, kao što je prednizon, ublažavaju simptome i mogu smanjiti tešku upalu. Dugotrajnije ili ponavljajuće epizode mogu dovesti do nepovratne bolesti i postupno do invalidnosti te zahtijevaju dugotrajnu imunosupresivnu terapiju.