Uzimanje supstancija u adolescenata

Autor: Sharon Levy, MD, MPH
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Tonka Borovina, dr. med.

Uzimanje supstancija među adolescentima varira od eksperimentiranja do teških poremećaja uzimanja supstancija. Svako uzimanje supstancije, čak i eksperimentalno, stavlja adolescente pod rizik od kratkoročnih problema, poput nesreća, tučnjava, neželjenih seksualnih aktivnosti i predoziranja. Uzimanje supstancija također ometa razvoj mozga adolescenata. Adolescenti su osjetljivi na učinke uzimanja supstancije i podložni su povećanom riziku od razvoja dugoročnih posljedica, poput psihičkih poremećaja, slabih školskih rezultata, poremećaja uzimanja supstancija i većih stopa ovisnosti, ako redovito koriste alkohol, kanabis (marihuanu), nikotin ili druge droge tijekom adolescencije.

Uzimanje supstancija je za adolescente u modernom zapadnom društvu jednostavan način za zadovoljenje normalne razvojne potrebe za rizikom i uzbuđenjem. Ne iznenađuje da je uzimanje supstancija učestalo kako adolescenti postaju stariji te da će sve više adolescenata probati alkohol prije mature. Ponavljajuće ili trajno uzimanje supstancija je mnogo rjeđe, ali je čak i povremeno uzimanje supstancija rizično te odrasli to ne bi trebali trivijalizirati, zanemariti ili dopustiti. Roditeljski stavovi i primjeri koje roditelji daju u vezi s vlastitom uporabom alkohola, duhana, lijekova na recept i drugih supstancija, imaju snažan utjecaj.

Prema nacionalnim istraživanjima u Sjedinjenim Državama, udio učenika 12. razreda (završni razred srednje škole prema hrvatskom obrazovnom sustavu, nap. prev.) koji su izjavili da tijekom života nisu koristili nikakve supstancije u stalnom je porastu tijekom posljednjih 40 godina. Međutim, u isto vrijeme je postao dostupan širok raspon potentnijih, adiktivnijih i opasnijih proizvoda kao što su opioidni lijekovi na recept, proizvodi od visokopotentnog kanabisa, fentanil i e-cigarete. Ovi proizvodi izlažu adolescente koji započnu s uzimanjem supstancija većem riziku od razvoja kratkoročnih i dugoročnih posljedica.

COVID-19 pandemija je imala mješovit utjecaj na uzimanje supstancija kod adolescenata. Tijekom razdoblja ostanka kod kuće stopa adolescenata koji su počeli uzimati supstancije se smanjila, ali se u isto vrijeme povećala stopa teške uporabe jer su neki adolescenti koji su već koristili supstancije povećali njihovu uporabu kao mehanizam suočavanja sa stresom.

Supstancije koje adolescenti najviše koriste su alkohol, nikotin (u duhanu ili vaping proizvodima) i kanabis.

(Vidi također Uvod u probleme adolescenata.)

Uporaba alkohola u adolescenata

Uporaba alkohola je česta te je alkohol supstancija koju adolescenti najčešće koriste. "Praćenje budućnosti, anketa o uporabi droga" (eng. "The Monitoring the Future Survey on Drug Use") dugoročna je studija o uporabi supstancija koju provodi američki Nacionalni institut za zlouporabu droga. Ova anketa je izvijestila da je u 2021. godini u Sjedinjenim Američkim Državama 54% učenika 12. razreda probalo alkohol, a 26% je konzumiralo alkohol tijekom prošlog mjeseca i smatrani su trenutnim konzumentima. Oko 39% učenika 12. razreda izjavilo je da su se barem jednom napili. Uobičajena je i teška uporaba alkohola s time da gotovo 90% ukupne konzumacije alkohola od strane adolescenata otpada na ekscesivno epizodično pijenje. Ekscesivno epizodično pijenje se definira kao obrazac konzumiranja alkohola koji podiže razinu alkohola u krvi na 80 miligrama po decilitru (17,37 milimola po litri). Broj pića koji čini ekscesivno epizodično pijenje ovisi o dobi i spolu te može iznositi čak samo 3 pića unutar 2 sata za mlađe adolescentice. Međutim, budući da adolescenti često piju alkohol izravno iz boce ili si sami toče pića, piće za njih može biti veće od "standardnog" pića za odrasle. Ekscesivno epizodično pijenje stavlja adolescente u opasnost od nesreća, ozljeda, nezaštićenih ili neželjenih seksualnih aktivnosti i drugih nesretnih situacija. Iz tih razloga, adolescente treba odvratiti od konzumacije alkohola.

Društvo i mediji prikazuju piće kao prihvatljivo, moderno ili čak kao zdrav mehanizam za upravljanje stresom, tugom ili problemima mentalnog zdravlja. Unatoč tim utjecajima, roditelji mogu napraviti razliku prenoseći svojim adolescentima jasna očekivanja glede konzumacije alkohola te dosljednim postavljanjem granica i nadgledanjem. S druge strane, adolescenti čiji članovi obitelji prekomjerno piju, mogu misliti da je takvo ponašanje prihvatljivo. Kod nekih adolescenata koji probaju alkohol se razvije poremećaj uzimanja alkohola. Čimbenici rizika za razvoj poremećaja uključuju početak konzumacije alkohola u mlađoj dobi i genetiku. Adolescenti koji imaju člana obitelji s poremećajem uporabe alkohola bi trebali biti svjesni svoga povećanog rizika.

Uporaba duhana u adolescenata

Većina odraslih koji puše cigarete počeli su pušiti tijekom adolescencije. Ako adolescenti ne probaju cigarete prije 19. godine, malo je vjerojatno da će postati pušači u odrasloj dobi.

Duhanski proizvodi sa izgaranjem su proizvodi koje je potrebno zapaliti kako bi se mogli konzumirati, na primjer cigarete, cigare i nargile. Stope uporabe duhana sa izgaranjem među adolescentima dramatično su pale u 1990-ima i 2000-ima i nastavljaju padati.

Istraživanje ''Praćenje budućnosti'' izvijestilo je da je 2021. godine otprilike 4.1% učenika 12. razreda prijavilo trenutnu upotrebu cigareta (pušenje u prethodnih 30 dana), što je zapravo smanjenje u odnosu na 28.35% iz 1991. godine i 5,7% iz 2019. godine. Samo oko 2% učenika 12. razreda je iznijelo da puši svaki dan.

Najjači čimbenici rizika za pušenje adolescenata su

  • Imati roditelje koji puše

  • Imati vršnjake i uzore (kao što su slavne osobe) koji puše

Ostali čimbenici rizika koji su često povezani s početkom pušenja tijekom djetinjstva uključuju

  • Loš školski uspjeh

  • Ostala visokorizična ponašanja (poput prekomjerne dijete, osobito među djevojkama; fizičkog sukobljavanja i vožnje u pijanom stanju, osobito među mladićima; ili uporabe alkohola ili drugih supstancija)

  • Slabe sposobnosti rješavanja problema

  • Dostupnost cigareta

  • Slabo samopoštovanje

Pušenje lule je relativno rijetko u Sjedinjenim Američkim Državama. Postotak starijih od 12 godina koji puši cigare je opao.

Adolescenti također mogu koristiti duhanske proizvode u drugim oblicima. Oko 2% srednjoškolaca trenutačno koriste bezdimni duhan, a i ta se stopa smanjila u posljednjih 10 godina. Bezdimni duhan se može žvakati (duhan za žvakanje), smjestiti između donje usne i desni (duhan za umakanje) ili inhalirati kroz nos (burmut).

Roditelji mogu pomoći u sprječavanju pušenja i uporabe bezdimnog duhana kod svojih adolescenata tako da budu pozitivni uzori (to jest, da ne puše ili ne žvaču duhan), otvoreno razgovaraju o opasnostima duhana i potiču adolescente koji već puše ili žvaču duhan da prestanu, uključujući davanje podrške u traženju medicinske pomoći ako je potrebna.

Elektroničke cigarete (proizvodi za vaping)

Elektroničke cigarete (e-cigarete, vape) uređaji su na baterije koji koriste toplinu za pretvaranje tekućine u paru koja se može udisati. Te tekućine obično sadrže nikotin koji je aktivni sastojak u duhanu ili tetrahidrokanabinol (THC) koji je aktivni sastojak u kanabisu. I nikotin i THC su adiktivni. (Vidi također Vaping.)

E-cigarete su u početku ušle na tržište kao alternativa pušenju za odrasle pušače, a adolescenti nisu previše koristili početne modele. Od tada su se pretvorili u "vapeove" koji su jako privlačni adolescentima i koji su postali sve popularniji među njima u posljednjih nekoliko godina, posebno među adolescentima srednjeg i višeg društvenog i ekonomskog statusa. Trenutna uporaba e-cigareta (vaping s nikotinom, neuključujući druge tvari) među učenicima 12. razreda znatno je porasla s 11% u 2017. na 25.5% u 2019. godini. Prema istraživanju "Praćenje budućnosti", 2021. godine uporaba e-cigareta smanjila se na 19,6%, a oko 40,5% učenika 12. razreda je isprobalo e-cigarete (nikotin i druge supstance) što je smanjenje u odnosu na 45,6% u 2019. godini.

E-cigarete uzrokuju drugačije negativne učinke na zdravlje od pušenja duhana. Međutim, kao i obične cigarete, kemikalije sadržane u e-cigaretama mogu uzrokovati ozljede pluća. Ozljede pluća mogu biti iznenadne, teške ili dugotrajne, a u najtežim slučajevima mogu biti i smrtonosne. Osim toga, ovi proizvodi mogu isporučiti vrlo visoke koncentracije nikotina i THC-a. THC i nikotin su izrazito adiktivni, a moguća je i toksičnost. Para iz druge ruke (eng. secondhand vapor) od e-cigareta izlaže ljude nikotinu i drugim kemikalijama.

E-cigarete sve više postaju početni oblik izloženosti adolescenata nikotinu, ali njihov utjecaj na stopu pušenja kod odraslih nije posve jasan. Dugoročni rizici e-cigareta su trenutno nepoznati.

Kanabis (marihuana)

Anketa "Praćenje budućnosti" je izvijestila da je 2021. godine 19,5% učenika 12. razreda bilo trenutni korisnik kanabisa što je smanjenje u odnosu na 22,3% u 2019. godini. Oko 38.6% učenika 12. razreda je izjavilo da je koristilo kanabis jednom ili više puta u svom životu. U 2010. godini je po prvi put stopa aktualne uporabe kanabisa premašila tadašnju razinu uporabe duhana.

Najznačajniji porast uporabe kanabisa je u vapingu THC-a. Broj učenika 12. razreda koji su izjavili trenutnu konzumaciju THC-a putem vapinga porastao je s 4,9% u 2017. na 14% u 2019. godini (vidi također vaping proizvodi). Taj se postotak blago smanjio na 12,4% u 2021.

Druge supstancije

Uporaba drugih supstancija, osim alkohola, nikotina i kanabisa, tijekom adolescencije je manje česta.

2021. godine u anketi ''Praćenje budućnosti'' sljedeći postotci učenika 12. razreda prijavili su korištenje nedopuštenih supstancija jednom ili više puta u svome životu:

  • Lijekovi na recept (uzeti bez recepta): 8,8%

  • Inhalanti (na primjer, ljepilo, aerosoli): 5,0%

  • Halucinogeni (na primjer, LSD, PCP, meskalin, gljive): 7,1%

  • Kokain: 2,5%

  • Anabolički steroidi (uzeti oralno ili putem injekcije u mišić): 0,8%

  • Metamfetamini (bez recepta): 0.6%

  • Heroin: 0.4%

Lijekovi na recept koji se najčešće zloupotrebljavaju uključuju opioidne (narkotičke) lijekove protiv bolova , lijekove protiv anksioznosti, sedative i stimulanse (kao što su metilfenidat i slični lijekovi koji se koriste za poremećaj pažnje i hiperaktivnost).

Iako je uporaba anaboličkih steroida češća među sportašima, ostali ljudi ih također koriste. Uporaba anaboličkih steroida je povezana s brojnim neželjenim učincima. Specifičan problem vezan za adolescente uključuje prerano zatvaranje ploča rasta na krajevima kostiju što rezultira trajno niskim rastom. Ostale nuspojave su zajedničke i adolescentima i odraslima.

Bezreceptni lijekovi koji se često zloupotrebljavaju uključuju lijekove protiv kašlja i prehlade koji sadrže dekstrometorfan. Bezreceptni lijekovi protiv kašlja i prehlade su široko dostupni i mnogi adolescenti ih smatraju sigurnima pa služe kao "ulazne droge" (eng. gateway drugs). Ulazne droge su uvodne supstancije koje mogu povećati vjerojatnost korištenja drugih droga i rizik od kasnijih poremećaja uzimanja supstancija. Druge ulazne droge uključuju cigarete, alkohol i kanabis.

Čak i mladi adolescenti mogu probati droge, a neki prijavljuju uporabu droga već u dobi od 12 godina. Mnogi adolescenti koji eksperimentiraju s bezreceptnim lijekovima, lijekovima na recept i drugim supstancijama razviti će poremećaje uzimanja supstancija.

Dijagnoza

Dijagnoza uporabe supstancija kod adolescenata
  • Liječnička procjena, uključujući rutinski probir i korištenje alata za probir

  • Ponekad testiranje na droge

Postoje bihevioralnih i fizički znakovi koji upućuju da dijete možda koristi droge, druge supstancije ili oboje. Poznavanje znakova može pomoći roditeljima i skrbnicima da odluče treba li njihovo dijete pregledati zdravstveni profesionalac.

Neki bihevioralni znakovi moguće uporabe droge ili supstancije:

  • Nepredvidljivo ponašanje

  • Depresija ili promjene raspoloženja, promjena u stavu

  • Paranoidno, razdražljivo ili tjeskobno ponašanje

  • Poteškoće u obavljanju zadatka ili usredotočenosti

  • Krađe, laganja

  • Tajnovitost, zaključavanje vrata spavaće sobe

  • Promjena prijatelja

  • Pad uspjeha u školi

  • Gubitak interesa za hobije

  • Agresivno, ljutito ili neodgovorno ponašanje

  • Spavanje više ili manje nego obično

  • Izostajanje iz škole, sa sporta ili posla

Neki fizički znakovi moguće uporabe droge ili supstancije:

  • Loša higijena/promjena u izgledu

  • Staklaste, suzne ili crvene oči

  • Veće (proširene) ili manje (sužene) zjenice nego inače

  • Česta krvarenja iz nosa ili curenje nosa

  • Rane u ustima, na usnama ili oboje

  • Natečeno lice

  • Mali tragovi uboda (zbog upotrebe igle) na rukama ili nogama, nošenje dugih rukava (čak i po toplom vremenu)

  • Drhtanje ruku ili hladni, znojni dlanovi

  • Glavobolje

  • Vrpoljenje

  • Drhtanje ili podrhtavanje

  • Nagli gubitak tjelesne mase

Roditelji bi također trebali biti zabrinuti zbog moguće uporabe droga ili supstancija ako pronađu drogu ili pribor za drogu (kao što je vape, lule, šprice i vage) među djetetovim stvarima.

Tijekom redovitog posjeta liječniku roditelji bi trebali očekivati da će liječnik njihovo dijete provjeriti na uporabu supstanci postavljajući povjerljiva pitanja o uporabi duhana/nikotina, alkohola i drugih supstancija. Alati probira koriste se za adolescente u dobi 12 do 17 godina. Ovakve kratke alate može ispunjavati adolescent samostalno ili ih mogu ispunjavati liječnici ili drugi zdravstveni djelatnici. Alati počinju pitanjima o učestalosti upotrebe duhana, alkohola i kanabisa u protekloj godini. Dodatna povezana pitanja se generiraju na temelju odgovora adolescenta. Alati probira mogu pomoći liječnicima ili drugim praktičarima u procjeni ima li adolescent poremećaj uzimanja supstancija ili je pod rizikom za razvoj poremećaja uzimanja supstancija, kao i provesti odgovarajuću intervenciju ili uputiti na liječenje.

Testovi na droge (uključujući i one za kućnu upotrebu) mogu biti koristan dio procjene, ali imaju značajna ograničenja. Rezultati testa urina mogu biti negativni u adolescenata koji konzumiraju droge ako je droga eliminirana iz tijela prije nego je napravljeno testiranje, ako je konzumirana droga koja nije uključena u standardnom panelu testa ili ako je uzorak urina kontaminiran. Ponekad su rezultati ispitivanja droga pozitivni kod adolescenata koji nisu konzumirali droge (lažno pozitivni). Čak i stvarno pozitivan test ne ukazuje na to koliko se često i koliko intenzivno droga uzima te stoga ne može razlikovati povremenu uporabu od ozbiljnijih problema.

S obzirom na ova ograničenja, liječnik s iskustvom u ovom području trebao bi utvrditi je li potrebno testiranje na droge u određenoj situaciji. Kada roditelji čuvaju povjerljivost svoga djeteta, olakšavaju liječniku dobivanje točne povijesti uporabe supstancije i stvaranje povjerljivog odnosa s njihovim djetetom.

Liječenje

Liječenje uporabe supstancija kod adolescenata
  • Terapija prilagođena adolescentima

Ako liječnik misli da adolescent ima poremećaj uzimanja supstancije, možda će biti potrebno uputiti ga na daljnju procjenu i liječenje. Općenito, isti tretman koji se koristi za odrasle osobe s poremećajima uzimanja supstancija, uključujući lijekove i savjetovanje, može se primijeniti i kod adolescenata. Međutim, liječenje treba prilagoditi potrebama adolescenta. Adolescenti bi trebali primati usluge od programa za adolescente i terapeuta s iskustvom u liječenju adolescenata s poremećajima uzimanja supstancija te se ne bi trebali liječiti u istim programima kao i odrasli.

Adolescentima su dostupni lijekovi koji se koriste za liječenje simptoma ustezanja ili suzbijanje žudnje proizašle iz uporabe nikotina, THC-a i drugih supstancija.

Više informacija

Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

  • Al-Anon Family Groups: Pristup resursima i podrška obiteljima i prijateljima alkoholičara

  • Alcoholics Anonymous (AA): Međunarodno društvo muškaraca i žena koji nisu stručnjaci i koji podržavaju jedni druge u suočavanju i prevladavanju problema s alkoholom

  • American Lung Association: Djeca i pušenje: Resursi o tome kako spriječiti djecu da puše i kako pomoći onima koji puše da prestanu pušiti

  • Narcotics Anonymous (NA): Resursi podrške i program oporavka za ljude koji su ovisni o drogama ili alkoholu

  • National Institutes on Drug Abuse (NIDA): Agency within the U.S. National Institutes of Health that has information specific to children and adolescents about how drugs affect their brain, facts about widely used drugs, and links to related content

  • Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA): Agency within the U.S. Department of Health and Human Services that leads public health efforts to reduce the impact of substance use and mental illness on America's communities