Atletsko srce

Autor: Robert S. McKelvie, MD, PhD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Sanela Čičak dr. med.

Srce sportaša odnosi se na normalne promjene koje srce prolazi kod ljudi koji redovito obavljaju naporne aerobne vježbe (na primjer, veći intenzitet trčanja ili biciklizma), kao i kod osoba koje rade s većim intenzitetom tjelovježbe (dizanje utega).

U osoba sa sportskim srcem

  • Srce je uvećano.

  • Stjenke srca su deblje.

  • Srčane komore su nešto veće.

Povećanje veličine i zadebljanje stijenki omogućuje srcu da pumpa znatno više krvi po otkucaju srca. Veći volumen krvi sa svakim otkucajem srca omogućuje da srce tuče sporije, što rezultira sporijim, jačim pulsom (koji se može osjetiti na ručnom zglobu i drugdje na tijelu), a ponekad se čuje i šum na srcu. Srčani šum je specifični zvuk koji nastaje kada krv prolazi kroz srčane zalistke. Iako srčani šumovi također mogu biti znak bolesti srčanih zalistaka, šumovi su potpuno normalni u srcu sportaša i nisu opasni. Otkucaji srca osobe sa atletskim srcem mogu biti nepravilni u mirovanju, ali postaju pravilni kada počne vježbanje. Krvni tlak je gotovo isti kao kod bilo koje druge zdrave osobe. Promjene na srcu kod žena obično su manje od onih kod muškaraca iste dobi, veličine tijela i razine treninga.

Promjene srca koje se odvijaju u srcu sportaša nalikuju onima koje se mogu pojaviti kod nekih srčanih poremećaja. Na primjer, srce se može povećati u hipertrofičnoj kardiomiopatiji i srčanom zatajivanju. Srčani šumovi mogu se pojaviti kod bolesti srčanih zalistaka, a nepravilan puls može ukazati na nepravilni srčani ritam. Glavna razlika između atletskog srca i abnormalnog srca je u tome da kod srcu sportaša

  • Srce i njegovi zalistci funkcioniraju normalno.

  • Osoba nema povećan rizik od srčanog udara ili drugih srčanih poremećaja.

Osoba nema simptoma. Liječnici obično posumnjaju na atletsko srce tijekom sistematskih pregleda ili kada se osoba pregledava zbog simptoma koji nisu povezani.

Dijagnoza

  • elektrokardiografija

Većina sportaša ne zahtijeva opsežno testiranje, ali obično se snima elektrokardiografija (EKG) jer je važno vidjeti da osoba nema srčani poremećaj. Na EKG-u se mogu uočiti različite električne promjene u srcu. Te bi se promjene smatrale abnormalnim u osobe koja nije sportaš, ali su potpuno normalne kod sportaša.

Ako osoba ima bolove u prsima ili druge simptome srčane bolesti, potrebno je opsežnije ispitivanje, kao što je ultrazvuk srca i test opterećenja. Ovim testovima procjenjuje se struktura i funkcija srca.

Liječenje

  • Nije potrebno liječenje

Nije potrebno liječenje. Kada sportaš prestane vježbati, atletsko srce polako nestaje - to znači da se veličina srca i broj otkucaja srca postupno vraćaju na one koji nisu u treningu. Taj proces može potrajati tjednima ili mjesecima. Ponekad sportaš treba smanjiti ili prekinuti trening na nekoliko mjeseci kako bi se utvrdilo jesu li promjene nestale ili je potrebna daljnja procjena srčanog poremećaja.

Smatra se da srce sportaša ne utječe na zdravlje ni na koji način. Rijetka iznenadna smrt sportaša obično je posljedica srčane bolesti koja prije nije bila otkrivena, a ne bilo kakve opasnosti koja je posljedica atletskog srca.