Sportsko srce označuje normalne prilagodbe srca koje nastaju u osoba koje redovito izvode intenzivne aerobne vježbe, primjerice trčanje ili vožnju bicikla visokog intenziteta, kao i u osoba koje redovito izvode vježbe snage, primjerice dizanje utega.
U osoba sa sportskim srcem:
Povećanje srca i zadebljanje njegovih stijenki omogućuju da se svakim otkucajem ispumpa znatno veća količina krvi. Zbog većeg udarnog volumena srce može kucati sporije, pa je puls u mirovanju sporiji i snažniji. Ponekad se može čuti i srčani šum. Srčani šum poseban je zvuk koji nastaje zbog protoka krvi kroz srce i srčane zaliske. Premda srčani šumovi mogu biti znak bolesti srčanih zalistaka, neki su šumovi u sportaša potpuno normalni i nisu opasni.
Srčani ritam osobe sa sportskim srcem u mirovanju ponekad može biti nepravilan, ali obično postaje pravilan tijekom tjelesne aktivnosti. Krvni tlak uglavnom je jednak kao u drugih zdravih osoba. Promjene na srcu u žena obično su manje izražene nego u muškaraca iste dobi, tjelesne građe i razine treniranosti.
Promjene povezane sa sportskim srcem mogu nalikovati promjenama koje se pojavljuju kod nekih srčanih bolesti. Primjerice, srce može biti povećano kod hipertrofične kardiomiopatije i srčanog zatajivanja. Srčani šumovi mogu se pojaviti kod bolesti srčanih zalistaka, a nepravilan puls može upućivati na poremećaj srčanog ritma. Glavna razlika između sportskog srca i bolesnog srca jest u tome što kod sportskog srca:
Sportsko srce ne uzrokuje simptome. Liječnici na njega najčešće posumnjaju tijekom sistematskog pregleda ili kada se osoba pregledava zbog nepovezanih tegoba.
Dijagnoza
Dijagnoza sportskog srca
Većini sportaša nije potrebna opsežna obrada, ali se obično radi elektrokardiografija (EKG) kako bi se isključila srčana bolest. EKG može pokazati različite električne promjene koje bi se u osobe koja nije sportaš smatrale abnormalnima, ali su u treniranih sportaša uobičajene i bezopasne.
Ako osoba ima bol u prsima ili druge simptome koji mogu upućivati na srčanu bolest, potrebna je opsežnija obrada, primjerice ehokardiografija, test opterećenja i ponekad magnetska rezonancija srca (MR srca). Tim se pretragama procjenjuju građa i funkcija srca.
Liječenje
Liječenje sportskog srca
Liječenje nije potrebno. Kada sportaš prestane intenzivno trenirati, promjene povezane sa sportskim srcem postupno se povlače. Veličina srca i srčana frekvencija postupno se vraćaju prema vrijednostima u netreniranih osoba. Taj proces može trajati tjednima ili mjesecima.
Ponekad je potrebno smanjiti ili privremeno prekinuti trening tijekom nekoliko mjeseci kako bi se utvrdilo povlače li se promjene ili je potrebna dodatna obrada zbog moguće srčane bolesti.
Smatra se da sportsko srce samo po sebi ne šteti zdravlju. Rijetka iznenadna smrt sportaša najčešće je posljedica prethodno neotkrivene srčane bolesti, a ne fizioloških promjena povezanih sa sportskim srcem.