Sinuitis

Autor: Marvin P. Fried, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Vagić, dr. med.
Prijevod: dr. sc. Andro Košec, dr. med.

Sinusitis je upala paranazalnih sinusa, najčešće uzrokovana virusnom ili bakterijskom infekcijom ili alergijom.

  • Neki od najčešćih simptoma sinusitisa jesu bol, osjetljivost na dodir, začepljenost nosa i glavobolja.

  • Dijagnoza se temelji na simptomima, ali ponekad su potrebne kompjutorizirana tomografija (CT) ili druge slikovne pretrage.

  • Antibiotici mogu izliječiti bakterijsku infekciju koja je uzrokovala sinusitis.

Sinusitis je jedno od najčešćih medicinskih stanja. Može se pojaviti u bilo kojoj od četiri skupine paranazalnih sinusa: maksilarnim, etmoidnim, frontalnim ili sfenoidnim sinusima. Gotovo uvijek javlja se zajedno s upalom nosne sluznice (rinitisom), pa se ponekad naziva rinosinuitis. Može biti akutan (kratkotrajan) ili kroničan (dugotrajan).

Akutni sinusitis

Sinusitis se smatra akutnim ako potpuno nestane unutar 30 dana. U osoba s normalnom funkcijom imunosnog sustava akutni sinusitis obično je uzrokovan virusnom infekcijom.

Ponekad akutni sinusitis uzrokuju bakterije. Infekcija se često razvija nakon začepljenja otvora sinusa. Takvo začepljenje obično nastaje zbog virusne infekcije gornjih dišnih putova, poput prehlade. Tijekom prehlade otečena sluznica nosne šupljine može začepiti otvore sinusa. Zrak iz sinusa apsorbira se u krvotok, zbog čega se tlak unutar sinusa smanjuje, što uzrokuje bol i nakupljanje tekućine u sinusima. Ta tekućina pogoduje razmnožavanju bakterija. Bijele krvne stanice i dodatna tekućina ulaze u sinuse kako bi se organizam borio protiv bakterija. To povećava tlak i uzrokuje jaču bol.

Alergije također uzrokuju oticanje sluznice, što može začepiti otvore sinusa. Osim toga, osobe s devijacijom nosne pregrade sklonije su začepljenju sinusa.

Sinusi su šupljine u kostima oko nosa. Dva frontalna sinusa nalaze se neposredno iznad obrva. Dva maksilarna sinusa smještena su u području jagodičnih kostiju. Dvije skupine etmoidnih sinusa nalaze se s obje strane nosne šupljine. Dva sfenoidna sinusa nalaze se iza etmoidnih sinusa.

Kronični sinusitis

Sinusitis se smatra kroničnim ako traje dulje od 90 dana. Točan uzrok kroničnog sinusitisa nije potpuno razjašnjen, ali poznati su čimbenici koji uzrokuju kroničnu upalu. Među njima su alergije, nosni polipi i izloženost nadražujućim tvarima iz okoliša, poput onečišćenog zraka i duhanskog dima. Često postoji obiteljska sklonost bolesti, što upućuje na moguću genetsku predispoziciju. Ponekad je prisutna bakterijska ili gljivična infekcija, pri čemu je upala znatno izraženija. Povremeno kronični sinusitis maksilarnog sinusa nastaje kada se infekcija iz apscesa korijena gornjeg zuba proširi u sinus.

Sinusitis može biti i subakutan (traje od 30 do 90 dana) ili ponavljajući (četiri ili više epizoda akutnog sinusitisa godišnje).

Simptomi

Akutni i kronični sinusitis uzrokuju slične simptome, uključujući:

  • Žuti ili zeleni gnojni iscjedak iz nosa

  • Glavobolju

  • Osjećaj pritiska i bol u licu

  • Začepljenost nosa

  • Osjetljivost na dodir i oticanje iznad zahvaćenog sinusa

  • Oslabljen njuh (hiposmiju)

  • Neugodan zadah (halitozu)

  • Produktivan kašalj, osobito noću

Neki simptomi mogu upućivati na to koji je sinus zahvaćen:

  • Maksilarni sinusitis uzrokuje bol u području obraza neposredno ispod očiju, zubobolju i glavobolju.

  • Frontalni sinusitis uzrokuje glavobolju u području čela.

  • Etmoidni sinusitis uzrokuje bol iza očiju i između njih, suzenje te jaku glavobolju u području čela, koja se često opisuje kao razdiruća.

  • Sfenoidni sinusitis uzrokuje bol koja nije jasno lokalizirana, a može se osjećati u prednjem ili stražnjem dijelu glave.

Osoba može osjećati i opću slabost ili malaksalost. Mogu se pojaviti vrućica i zimica, ali njihova prisutnost može upućivati na širenje infekcije izvan sinusa. Bol je često jača kod akutnog sinusitisa, a glavobolja i bol u licu ponekad se pojačavaju pri ležanju ili saginjanju prema naprijed.

Komplikacije

Glavna komplikacija sinusitisa jest širenje bakterijske infekcije. Infekcija se može proširiti na tkiva oko oka (vidi Uvod u poremećaje orbite) i uzrokovati poremećaje vida ili oticanje oko oka.

Rjeđe se infekcija širi na samo oko, uzrokujući bol u oku i pogoršanje vida.

Još rjeđe infekcija se može proširiti na moždane ovojnice (meningitis) i uzrokovati jaku glavobolju i smetenost. Osobe sa sinusitisom kod kojih se pojave takvi simptomi trebaju što prije potražiti liječničku pomoć.

Dijagnoza

  • Liječnički pregled

  • Ponekad kompjutorizirana tomografija (CT)

Liječnik postavlja dijagnozu na temelju tipičnih simptoma i kliničkog pregleda. Kompjutorizirana tomografija (CT) može pokazati proširenost i težinu sinusitisa, ali se uglavnom provodi u osoba sa znakovima komplikacija, poput oticanja i crvenila oko oka, ili u osoba s kroničnim sinusitisom. Ako je zahvaćen maksilarni sinus, može se učiniti ortopantomogram kako bi se provjerilo postoji li zubni apsces. Ponekad liječnik endoskopom pregledava nos i otvore sinusa te uzima uzorke sekreta za mikrobiološku kulturu. Taj se postupak može obaviti u liječničkoj ordinaciji uz primjenu lokalnog anestetika.

Sinusitis u djece može se posumnjati kada gnojni iscjedak iz nosa traje dulje od 10 dana, uz izražen umor i kašalj. Može biti prisutna bol ili nelagoda u licu. Vrućica je rijetka. Pri pregledu nosa liječnik može uočiti gnojni iscjedak. CT može potvrditi dijagnozu, ali se zbog izloženosti zračenju obično provodi samo u djece s kroničnim sinusitisom koji ne reagira na liječenje antibioticima ili u djece sa znakovima komplikacija.

Liječenje

  • Mjere za poboljšanje drenaže sinusa

  • Sprejevi za nos

  • Ponekad antibiotici

Liječenje akutnog sinusitisa usmjereno je na poboljšanje drenaže sinusa i liječenje infekcije. Udisanje pare, primjena toplih i vlažnih obloga na područje zahvaćenih sinusa te pijenje toplih napitaka mogu pomoći u ublažavanju oticanja sluznice i poticanju drenaže. Ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili primjena spreja s fiziološkom otopinom također mogu ublažiti simptome.

Dekongestivni sprejevi za nos, poput fenilefrina ili oksimetazolina, smanjuju oticanje sluznice i mogu se primjenjivati kratkotrajno. Primjena dulja od tri dana može uzrokovati ponovno pogoršanje začepljenosti nosa. Slični lijekovi koji se uzimaju na usta, poput pseudoefedrina, manje su učinkoviti i njihovu primjenu treba izbjegavati. Kortikosteroidni sprejevi za nos također mogu ublažiti simptome, ali obično je potrebno najmanje 15 dana primjene prije nego što njihov učinak postane vidljiv.

Antibiotici

Kod teškog akutnog sinusitisa, kada simptomi poput vrućice od 39 °C ili više i jake boli traju najmanje tri dana, ili kada simptomi traju 10 ili više dana, mogu se primijeniti antibiotici poput amoksicilina s klavulanskom kiselinom ili doksiciklina.

U osoba s kroničnim sinusitisom, kada je potrebno liječenje antibioticima, ono može trajati dulje, obično četiri do šest tjedana. Ako antibiotici nisu učinkoviti, može biti potreban kirurški zahvat radi ispiranja sinusa i uzimanja uzorka za mikrobiološku kulturu ili poboljšanja drenaže sinusa, čime se omogućuje povlačenje upale. Začepljenost nosa koja ometa drenažu sinusa također može zahtijevati kirurško liječenje.

Gljivične infekcije sinusa

Različite gljivice koje se uobičajeno nalaze u okolišu mogu biti prisutne u nosu i sinusima većine zdravih ljudi. Međutim, u određenim okolnostima gljivice mogu uzrokovati izraženu upalu nosa i sinusa.

Gljivične kugle

Gljivične kugle nakupine su gljivica iz roda Aspergillus koje mogu nastati u inače zdravih osoba. Simptomi uključuju bol i osjećaj pritiska u području sinusa, začepljenost nosa i gnojni iscjedak iz nosa. Potreban je kirurški zahvat kako bi se otvorio zahvaćeni sinus i uklonile gljivične nakupine.

Invazivni gljivični sinusitis

Invazivni gljivični sinusitis vrlo je ozbiljna infekcija koja se najčešće razvija u osoba s oslabljenim imunosnim sustavom, primjerice zbog kemoterapije ili bolesti poput loše regulirane šećerne bolesti, leukemije, limfoma, multiplog mijeloma ili AIDS-a. Infekcija se može brzo širiti.

Simptomi uključuju bol, vrućicu i iscjedak iz nosa. Infekcija se može proširiti u očnu šupljinu, uzrokujući izbočenje zahvaćenog oka (proptozu) i sljepoću. Liječnik postavlja dijagnozu na temelju rezultata biopsije, odnosno mikroskopske analize uzorka tkiva.

Liječenje uključuje kirurški zahvat i intravensku primjenu antimikotika. Liječnici također moraju liječiti osnovnu bolest i nastojati poboljšati funkciju oslabljenog imunosnog sustava jer ova invazivna infekcija sinusa može biti smrtonosna.

Alergijski gljivični sinusitis

Alergijski gljivični sinusitis oblik je kroničnog sinusitisa u kojem gljivice uzrokuju alergijsku reakciju obilježenu izraženom začepljenošću nosa i stvaranjem nosnih polipa. Polipi začepljuju nosnu šupljinu i otvore sinusa te uzrokuju kroničnu upalu.

Obično je potreban kirurški zahvat radi otvaranja sinusa i uklanjanja gljivičnih nakupina. Potrebno je i dugotrajno liječenje koje uključuje kortikosteroide, antibiotike i, ponekad, antimikotike koji se primjenjuju lokalno ili uzimaju na usta. Ti lijekovi smanjuju upalu i pomažu u liječenju infekcije. Međutim, čak i nakon dugotrajnog liječenja bolest se vrlo često ponovno javlja.