Srce je mišićni organ koji puma krv u tijelu. Srčana frekvencija predstavlja broj srčanih otkucaja u određenom vremenskom periodu. Srčani ritam bi trebao uvijek biti regularan, ritmičan poput otkucaja sata.
Srce se sastoji od četiri šupljine. Gornje dvije srčane šupljine koje predstavljaju pretkomore ili atrije i dvije donje srčane šupljine koje predstavljaju komore ili ventrikule. Atriji svojim pumpanjem potpomažu punjenje komora s krvlju , a ventrikuli dalje pumpaju krv iz srca u pluća i ostatak tijela (vidjeti Biologiju srca).
Posebna vrsta srčanih stanica, stanice pacemakera nalaze se grupirane u dijelu atrija koji se zove SA čvor, a njegova je uloga da šalje konstantne električne impulse srčanom mišiću neophodne za normalne kontrakcije srca i uredno pumpanje krvi.
Srčani provodni sustav sastoji se iz snopova tankih vlakana poput električnih žica koji provode impulse iz SA čvora u ostatak srca. Neophodno je da električni impulsi iz SA čvora dođu pravovremeno do svih stanica srčanog mišića kako bi se uspio dobiti kvalitetan i snažan srčani otkucaj koji adekvatno pumpa krv iz srca dalje u cijeli organizam.
Što su atrijska fibrilacija i undulacija atrija?
Atrijska fibrilacija i atrijska undulacija predstavljaju vrste poremećaja srčanog ritma (aritmije). One su uzrokovane nepravilnim generiranjem električnih impulsa u atrijima koji se prenose na cijelo srce.
U atrijskoj fibrilaciji, stanice u atrijima ne stvaraju i ne šalju regularne električne impulse. Umjesto toga, generiraju se iregularni nasumični električnih impulsi koji dovode do toga da pretkomore (atriji) "trepere" uz oslabljenu kontrakciju atrija, što nije slučaj kada je srčani ritam regularan. Dio nasumično generiranih impulsa u atrijima se prenosi na ventrikule što za posljedicu ima pojavu iregularnih 140 do 160 srčanih otkucaja u minuti umjesto 60 do 100 regularnih srčanih otkucaja u minuti.
U undulaciji atrija, stanice u atrijima (pretkomore) generiraju i šalju regularne električne impulse koji velikom brzinom kruže unutar atrija pri čemu atriji kucaju brzinom od 250 do 300 otkucaja u minuti. Obično polovina nastalih impulsa u atrijima se prenese na ventrikule (komore) koji se regularno kontrahiraju i kucaju brzinom od 125-175 otkucaja u minuti.
-
Atrijska fibrilacija i undulacija atrija otežavaju srcu normalno pumpanje krvi
-
Možete osjetiti simptome kao što su nepravilan srčani rad, osjećaj jakog lupanja srca (palpitacije), slabost ili kratak dah
-
Visoki krvni tlak, stečene ili prirođene bolesti srca mogu uzrokovati atrijsku fibrilaciju ili undulaciju atrija
-
Atrijska fibrilacija i undulacija atrija liječe se lijekovima, a ponekad i ablacijom
Što uzrokuje atrijsku fibrilaciju i undulaciju atrija?
Česti uzroci pojave atrijske fibrilacije i undulacije atrija su:
Bolesti srčanih zalistaka i visoki krvni tlak uzrokuju proširenje atrija, povećavajući mogućnost pojave atrijske fibrilacije i undulacije atrija. Mada se navedeni poremećaji ritma mogu javiti i kod osoba koji ranije nisu imali problema sa srcem.
Koji su simptomi atrijske fibrilacije i undulacije atrija?
Atrijska fibrilacija i undulacija atrija mogu biti bez simptoma ili se mogu javiti simptomi u vidu:
Koje su komplikacije atrijske fibrilacije i undulacije atrija?
Atrijska fibrilacija i undulacija atrija mogu uzrokovati komplikacije u vidu:
-
Stvaranja krvnih ugrušaka u atrijima, koji mogu putovati od srca do mozga i uzrokovati moždani udar
-
Ubrzana srčana frekvencija može dovesti do pada krvnog tlaka i srčanog popuštanja
Kako liječnici mogu znati da li imam atrijsku fibrilaciju ili undulaciji atrija?
Liječnici kod sumnje na postojanje poremećaja srčanog ritma mogu učiniti:
EKG je brz, bezbolan test koji bilježi električnu aktivnost vašeg srca pomoću naljepnica i kabela na prsima, rukama i nogama.
Ako EKG pokaže da se radi o atrijskoj fibrilaciji ili undulaciji atrija, liječnici mogu učiniti dodatne pretrage uključujući:
Kako liječnici liječe atrijsku fibrilaciju i undulacija atrija?
Ukoliko je moguće liječnik pokušava liječiti stanja i bolesti koje su dovele do poremećaja srčanog ritma.
Najvažniji ciljevi liječenja su:
-
Kontrolirat srčanu frekvenciju da srčani otkucaji ne budu prebrzi
-
Spriječite stvaranje krvnih ugrušaka u srcu
-
Pokušati uspostaviti normalni srčani ritam
Liječenje često uključuje:
-
Lijekove koji sprečavaju stvaranje krvnog ugruška u srcu (antikoagulansi)
-
Lijekove za usporavanje srčane frekvencije
-
Primjenu određene vrste lijekova ili primjena kontroliranog električnog šoka (kardioverzija) kako bi se uspostavio normalan srčani ritam
-
Postupak ablacije kojom se eliminira dio srčanog mišića koji je uzrok nastanka poremećaja srčanog ritma
Što je postupak ablacije?
Liječnici prvo provode postupak elektrofiziološkog testiranja, koji je sličan postupku kateterizacije srca. Tijekom procedure plasira se tanka savitljiva cjevčica (kateter) u veliku krvnu žilu (ruke ili noge) putem koje se dolazi do srca. Kateter na svom vrhu ima elektrode koje neposredno bilježe električnu aktivnost vašeg srca, te imaju mogućnost stimulacije srca i provokacije srčanih aritmija u svrhu registracije istih i odabira načina liječenja.
Ako se elektrofiziološkim testiranjem utvrdi da postoji dio srčanog mišića u kojem nastaju električni impulsi koji dovode do pojave poremećaja srčanog ritma u tom slučaju se pristupa procesu radiofrekventne ablacije. Pomoću katetera se isporučuje visokofrekventna struja u cilju izazivanja terapijskog mikrooštećenja malog dijela srčanog mišića koji prouzrokuje nepravilni srčani ritam što u velikom broju slučajeva dovede do uspostave normalnog srčanog ritma.