Plućna embolija (PE)

      Autor: The Manual's Editorial Staff
      Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
      Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.

      Što je plućna embolija?

      Pulmonalni je medicinski naziv koji se odnosi na pluća.

      Embolija je grudasta nakupina materijala (obično krvni ugrušak) koja putuje kroz vaš krvotok. Embolus se obično zaglavi kad dođe do manje krvne žile (užeg promjera). Kad se zaglavi, zapriječi (blokira) protok krvi. Prekid protoka krvi može dovesti do oštećenja organa.

      Dakle, plućna embolija nastaje kad grudasta nakupina materijala koji se kreće kroz vaš krvotok začepi krvne žile u vašim plućima.

      • plućni embolusi začepe krvne žile u vašim plućima, što otežava prolazak krvi kroz pluća i preuzimanje kisika

      • mala plućna embolija ne mora biti opasna, ali što je embolija veća, to više štete nanosi

      • najčešći simptom je otežano disanje

      • velika plućna embolija može izazvati trenutnu smrt

      • plućna embolija se liječi razrjeđivačima krvi nekoliko mjeseci

      • ako i dalje imate plućne embolije, možda ćete morati uzimati razrjeđivače krvi do kraja života

      Što uzrokuje plućnu emboliju?

      Uzrok plućne embolije obično je krvni ugrušak. Ne uzrokuju svi krvni ugrušci štetu. Na primjer, krvni ugrušci su potrebni za zaustavljanje krvarenja na mjestu posjekotine. Međutim, krvni ugrušci mogu se stvoriti unutar krvnih žila kad nisu potrebni, kao kod duboke venske tromboze. Najčešće se ovi nepotrebni krvni ugrušci stvaraju u velikim krvnim žilama duboko u vašim nogama. Ovi ugrušci mogu se otkinuti i otputovati u vaša pluća ili srce.

      Neka stanja povećavaju vjerojatnost plućne embolije, uključujući:

      • stariju životnu dob (obično iznad 60 godina)

      • prethodne krvne ugruške

      • rak

      • slomljenu nogu ili kuk

      • trudnoću

      • veći kirurški zahvat u posljednja 3 mjeseca

      • pušenje

      • uzimanje estrogenih hormona ili sličnih lijekova

      Općenito, veća je vjerojatnost da ćete dobiti krvne ugruške u nogama kad noge ne možete puno pokretati. Ako slomite nogu, možda se nećete puno kretati. Također, kad imate operaciju ili dugotrajniju bolest, možda ćete morati neko vrijeme provesti u krevetu. Čak i dug let zrakoplovom može biti rizik jer vas može spriječiti da dovoljno pomičete noge.

      Ponekad druge tvari mogu izazvati plućnu emboliju. U takve tvari spadaju:

      • mast koja se oslobodi iz slomljenih kostiju ili prilikom operacije na kostima (ortopedske operacije)

      • tekućina koja okružuje dijete u maternici (plodna voda ili amnionska tekućina) koja dospijeva u vašu krv u slučaju teškog porođaja

      • mjehurići zraka koji nastaju prilikom podvodnog ronjenja

      • strane tvari pomiješane s nezakonitim drogama koje se ubrizgavaju u venu

      Koji su simptomi plućne embolije?

      Mala plućna embolija možda neće izazvati nikakve simptome. Ako imate simptome, često su to:

      • osjećaj nedostatka zraka (zaduha)

      • bol u prsima

      • vrtoglavica ili nesvjestica

      Ako je plućnu emboliju izazvao krvni ugrušak koji potječe iz vaše noge, ta noga može biti otečena i bolna. Ponekad ne morate imati nikakve simptome u nozi.

      Kako liječnici mogu utvrditi imam li plućnu emboliju?

      Prepoznati plućnu emboliju može biti teško. Liječnik će vas pitati o simptomima i o čimbenicima rizika koje imate.

      Budući da simptomi plućne embolije mogu biti slični simptomima koji su posljedica drugih bolesti srca i pluća, liječnici obično dijagnostičku obradu započinju s općim pretragama kao što su:

      Ako vaši simptomi ili rezultati dijagnostičkih pretraga (testova) upućuju na moguću plućnu emboliju, vaš liječnik može:

      • napraviti krvne testove koji služe za otkrivanje znakova pretjeranog zgrušavanja krvi

      • uraditi ultrazvuk (ultrazvučni pregled) vaših nogu tragajući za krvnim ugruškom

      • napraviti CT prsnog koša nakon što vam u venu daju nekoliko mililitara tekućine (kontrastnog sredstva) zbog koje se vaše krvne žile bolje prikazuju (CT angiografija)

      U rjeđim slučajevima liječnik vam može napraviti scintigrafiju pluća. Scintigrafija pluća vrši se tako da liječnik ubrizga malu količinu radioaktivne tekućine u vašu venu. Nakon toga liječnik snima vaš prsni koš kamerom koja otkriva zračenje. Scintigrafija pluća može pokazati da li krv teče u sve dijelove pluća.

      Kako se liječi plućna embolija?

      Liječnici koriste različite načine liječenja, ovisno o tome koliko je teška embolija.

      Vi ćete:

      • biti na bolničkom liječenju

      • uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulanse) kako biste spriječili stvaranje novih ugrušaka

      Razrjeđivač krvi može se dati na usta (tableta), izravno u venu (IV) ili potkožno (supkutana injekcija). Kad se vratite kući, nekoliko ćete mjeseci uzimati razrjeđivač krvi. Ako imate ozbiljne čimbenike rizika ili ste imali plućnu emboliju u nekoliko navrata, možda ćete trebati uzimati razrjeđivač krvi doživotno.

      Ako imate velik, opasan ugrušak u plućima koji bi mogao biti smrtonosan, liječnici vam mogu:

      • dati lijek za razbijanje ugruška IV da otopi ugrušak

      • u rjeđim slučajevima pokušati ukloniti ugrušak posebnim IV kateterom ili operativno

      Ako ne možete uzimati razrjeđivače krvi ili imate stalne ugruške unatoč razrjeđivačima krvi, liječnici mogu:

      • staviti filtar od žičane mrežice u veliku venu u vašem trbuhu da ugrušci iz nogu ne dođu do pluća

      Filtar u donjoj šupljoj veni: jedan od načina prevencije plućne embolije

      Kako bi spriječili plućnu emboliju, liječnici obično koriste lijekove koji ograničavaju zgrušavanje krvi. Međutim, za neke ljude, liječnici mogu preporučiti da se filter (ranije nazvan kišobran) privremeno ili trajno smjesti u donju šuplju vene. Ovaj uređaj za filtriranje obično se preporučuje kada se lijekovi ne mogu koristiti, primjerice kada osoba ima krvarenje. Filtar može zaustaviti prolazak embolusa prije nego što dođu do srca, ali dopušta slobodan protok krvi. Embolusi koji su zarobljeni ponekad se otope sami.

      Kako mogu spriječiti plućnu emboliju?

      Preventivne mjere obično morate poduzeti ako:

      • i prije ste imali plućnu emboliju ili krvne ugruške u nogama

      • imate neke vrste operacija, osobito ortopedsku operaciju kukova ili nogu

      • imate rak ili poremećaj zbog kojeg vam se previše zgrušava krv

      • dugo ćete boraviti u bolničkom krevetu, a nećete biti u stanju ustati

      Liječnici preporučuju različite mjere ovisno o vašem stanju. Mogu vam:

      • dati sredstva za razrjeđivanje krvi neko vrijeme odmah nakon operacije

      • dati sredstva za razrjeđivanje krvi dulje vrijeme ako ste ranije (već) imali plućnu emboliju ili krvne ugruške

      • propisati da nosite duge uske čarape (elastične čarape) ili čizme na napuhavanje koje stisnu mišiće potkoljenice kako bi se krv bolje kretala, a onda se nakon ispuhavanja postupak periodički ponavlja

      • naložiti da ustanete iz kreveta i krećete se što prije nakon operacije

      Stvaranje krvnih ugrušaka na zrakoplovnim letovima možete spriječiti na sljedeći način:

      • izvođenjem vježbi za noge

      • više se krećući—na primjer, stajanjem, istezanjem i kratkotrajnim hodanjem barem svaka 2 sata

      Politika privatnosti