Raynaud sindrom, funkcionalna bolest perifernih arterija, je stanje u kojem se male arterije (arteriole), obično u prstima ruku ili nogu, sužavaju (stisnu) više nego što je normalno kao odgovor na izlaganje hladnoći .
-
Sužavanje malih arterija uzrokuje da prsti na rukama (ili nožni prsti) postanu blijedi ili plavkasti, uz osjećaj utrnulosti i peckanja.
-
Liječnici često mogu postaviti dijagnozu na temelju simptoma osobe.
-
Može pomoći utopljavanje, izbjegavanje pušenja i ponekad uzimanje lijekova.
Raynaudov sindrom može biti
-
Primarni, što znači da nije vidljiv uzrok (naziva se i Raynaudova bolest)
-
Sekundarni, što znači da se uzrok može identificirati (također nazvan Raynaud fenomen)
Liječnici koriste termin Raynaud sindrom za oboje.
Primarni Raynaudov sindrom
Primarni Raynaudov sindrom mnogo je češći nego sekundarni Raynaudov sindrom. Između 60% i 90% slučajeva primarnog Raynaudovog sindroma javlja se u žena u dobi od 15 do 40 godina.
Sve što stimulira simpatički dio autonomnog živčanog sustava, posebno izloženost hladnoći, ali i jake emocije, može uzrokovati stezanje arterija i time potaknuti primarni Raynaudov sindrom.
Sekundarni Raynaud sindrom
Sekundarni Raynaud sindrom može biti uzrokovan sljedećim stanjima:
Korištenje takvih lijekova, koji sužavaju krvne žile, također može pogoršati Raynaudov sindrom. Neki ljudi s Raynaud sindromom također imaju i druge poremećaje koji se javljaju kada su arterije sklone sužavanju. Ti poremećaji uključuju migrenu, varijantnu anginu (bol u prsima koja se javlja u mirovanju) i visoki krvni tlak u plućima (plućna hipertenzija). Povezanost Raynaudovog sindroma s tim poremećajima sugerira da je uzrok arterijskog suženja u istima isti.
Simptomi
Konstrikcija malih arterija u prstima ruku i nogu počinje brzo, najčešće potaknuta izlaganjem hladnoći. Može trajati nekoliko minuta ili sati. Prsti i nožni prsti postaju bijeli (blijedi) ili plavkasti (cijanoza), obično mrljasto. Može biti zahvačen samo jedan prst ruke ili noge ili dijelovi jednog ili više prstiju. Prsti obično nisu bolni, ali je čest osječaj utrnulosti, trnaca, bockanja i pečenja. Kada završi epizoda zahvaćena područja mogu biti crvenija od uobičajenog ili plavkasta. Ponovno zagrijavanje ruku ili nogu vraća normalnu boju i osjećaj.
Ako se epizode Raynaudovog sindroma ponavljaju i prolongiraju (osobito kod osoba s sistemska skleroza), koža prstiju ili prstiju može postati glatka, sjajna i čvrsta. Male bolne ranice mogu se pojaviti na vrhovima prstiju ili prstiju.
Primjeri Raynaudovog sindroma
Dijagnoza
Liječnici posumnjaju na Raynaudov sindrom na temelju simptoma i fizikalnog pregleda. Često nisu potrebne nikakve procedure za postavljanje dijagnoze. Ako se posumnja na začepljenu arteriju, može se učiniti Doppler ultrazvuk prije i nakon što je osoba izložena hladnoći. Liječnici također mogu naručiti krvne pretrage kako bi se istražili uzroci koji mogu uzrokovati Raynaudov sindrom.
Liječenje
Osoba može kontrolirati blagi Raynaudov sindrom štiteći glavu, trup, ruke i noge od hladnoće. Za one koji imaju simptome uzrokovane stresom, mogu pomoći blagi sedativi ili biofeedback. Ljudi koji imaju ovaj poremećaj moraju prestati pušiti jer nikotin sužava krvne žile.
Primarni Raynaudov sindrom se obično liječi s blokatorima kalcijevih kanala, kao što je nifedipin ili amlodipin. Prazosin također može biti učinkovit.
Za osobe s sekundarnim Raynaudovim sindromom liječi se poremećaj koji ga uzrokuje.
Simpatektomija, postupak u kojem se privremeno blokiraju određeni simpatički živci (ubrizgavanjem lijeka kao što je lidokain) ili čak izrežu, može se koristiti za ublažavanje simptoma Raynaudovog sindroma ako poremećaj postaje progresivno onesposobljavajući, a drugi tretmani ne djeluju. Međutim, čak i kada je ovaj postupak učinkovit, olakšanje može trajati samo 1 do 2 godine. Ovaj postupak je obično učinkovitiji za osobe s primarnim Raynaud sindromom nego za one sa sekundarnim Raynaud sindromom.
Više informacija