Prolaps mitralnog zaliska
Četiri srčana zaliska kontroliraju protok krvi kroz srce. Zalisci djeluju poput jednosmjernih ventila koji usmjeravaju protok krvi u odgovarajućem smjeru.
Mitralni zalistak nalazi se između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke. Otvara se kako bi krv koja je iz pluća pristigla u lijevu pretklijetku mogla prijeći u lijevu klijetku. Nakon što krv uđe u lijevu klijetku, mitralni se zalistak zatvara i sprječava njezin povrat u lijevu pretklijetku. Krv se zatim iz lijeve klijetke kroz aortni zalistak potiskuje u aortu.
Kod prolapsa mitralnog zaliska jedan ili oba listića mitralnog zaliska tijekom kontrakcije lijeve klijetke izbočuju se prema lijevoj pretklijetki. Ako se zalistak pritom ne zatvori potpuno i dio se krvi vraća u lijevu pretklijetku, nastaje mitralna regurgitacija.
-
Prolaps mitralnog zaliska najčešće nastaje zbog promjena vezivnog tkiva od kojeg su građeni listići zaliska i tetivne niti koje ih pridržavaju.
-
Većina ljudi nema simptome i prolaps ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme.
-
Liječnici mogu stetoskopom čuti karakterističan klik, a ako postoji mitralna regurgitacija, i srčani šum.
-
Dijagnoza se potvrđuje ehokardiografijom odnosno ultrazvukom srca.
-
Većini osoba nije potrebno liječenje.
-
Ako prolaps uzrokuje tešku mitralnu regurgitaciju, može biti potrebno popraviti ili zamijeniti mitralni zalistak.
(Vidi Poremećaji srčanih zalistaka.)
Kako rade srčani zalisci?
Srce je mišić koji se ritmički kontrahira i pumpa krv po cijelom tijelu. Unutar srca četiri se zaliska otvaraju i zatvaraju u preciznom redoslijedu kako bi se krv kretala u odgovarajućem smjeru.
Dva srčana zaliska kontroliraju protok krvi iz gornjih srčanih šupljina, odnosno pretklijetki, u donje srčane šupljine, odnosno klijetke. Druga dva zaliska kontroliraju protok krvi iz klijetki prema plućima i ostatku tijela. Otvaranjem i zatvaranjem zalistaka nastaju dva karakteristična srčana tona koja se čuju pri svakom otkucaju srca.
Tijekom normalnog srčanog ciklusa krv siromašna kisikom, koja se vraća iz tijela, ulazi u desnu pretklijetku. Desna se pretklijetka zatim kontrahira i potiskuje krv kroz trikuspidalni zalistak u desnu klijetku. Desna se klijetka kontrahira i pumpa krv kroz plućni zalistak u plućnu arteriju. Plućna arterija prenosi krv u pluća, gdje se krv obogaćuje kisikom.
Istodobno krv bogata kisikom, koja se vraća iz pluća, ulazi u lijevu pretklijetku. Lijeva pretklijetka potiskuje krv kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Kada se lijeva klijetka kontrahira, krv se kroz aortni zalistak pumpa u aortu, kojom se zatim prenosi u ostatak tijela.
Srčani zalisci usmjeravaju protok krvi. Kada se pretklijetke kontrahiraju, atrioventrikularni zalisci, odnosno trikuspidalni i mitralni zalistak, otvaraju se i omogućuju protok krvi u klijetke. Kada se klijetke kontrahiraju, trikuspidalni i mitralni zalistak se zatvaraju, dok se izlazni zalisci klijetki, odnosno plućni i aortni zalistak, otvaraju pod djelovanjem tlaka u klijetkama. Nakon što krv napusti klijetke, aortni i plućni zalistak čvrsto se zatvaraju te sprječavaju povrat krvi. Različiti poremećaji mogu utjecati na funkciju srčanih zalistaka, uključujući regurgitaciju ili insuficijenciju zaliska, pri kojoj se zalistak ne zatvara pravilno, te stenozu zaliska, pri kojoj je otvor zaliska sužen.
Što uzrokuje prolaps mitralnog zaliska?
Prolaps mitralnog zaliska najčešće je posljedica degenerativnih promjena vezivnog tkiva mitralnog zaliska. Listići zaliska mogu postati zadebljani, rastezljivi i suvišni, a tetivne niti koje ih povezuju sa srčanim mišićem mogu se produljiti, stanjiti ili puknuti.
Prolaps se može pojaviti:
-
sporadično, bez pojave bolesti u drugim članovima obitelji
-
obiteljski, zbog nasljedne sklonosti promjenama mitralnog zaliska
-
u sklopu poremećaja vezivnog tkiva, kao što su Marfanov i Ehlers-Danlosov sindrom
U većine osoba prolaps zahvaća samo mitralni zalistak i nije dio nekog općeg nasljednog poremećaja.
Koji su simptomi prolapsa mitralnog zaliska?
Većina ljudi s prolapsom mitralnog zaliska nema nikakve simptome.
Neke osobe mogu imati:
-
osjećaj ubrzanog, snažnog ili nepravilnog rada srca (palpitacije)
-
nelagodu ili bol u prsnom košu
-
umor i smanjenu podnošljivost tjelesnog napora
-
omaglicu ili osjećaj slabosti
Ti su simptomi nespecifični i ne moraju biti izravno uzrokovani prolapsom mitralnog zaliska. Liječnici stoga provjeravaju postoje li mitralna regurgitacija, poremećaj srčanog ritma ili neki drugi uzrok tegoba.
Ako se razvije značajna mitralna regurgitacija, mogu se pojaviti:
U malog broja osoba prolaps mitralnog zaliska povezan je s ozbiljnijim poremećajima srčanog ritma. Neobjašnjiva nesvjestica, dugotrajno lupanje srca ili iznenadna pojava izrazite omaglice zahtijevaju liječničku procjenu.
Kako liječnici mogu znati imam li prolaps mitralnog zaliska?
Liječnici mogu posumnjati na prolaps mitralnog zaliska nakon što stetoskopom poslušaju srce i čuju karakterističan klik tijekom kontrakcije srca. Ako se krv vraća kroz mitralni zalistak, može se čuti i srčani šum.
Dijagnoza se potvrđuje ehokardiografijom odnosno ultrazvukom srca. Ehokardiografijom se prikazuju položaj, građa i pokretljivost listića mitralnog zaliska te se utvrđuje postoji li mitralna regurgitacija i koliko je izražena.
Ako imate palpitacije, omaglice ili nesvjesticu, liječnici mogu učiniti dodatne pretrage kao što su:
-
elektrokardiografija (EKG), kojom se bilježi električna aktivnost srca
-
Holter EKG, kojim se srčani ritam kontinuirano bilježi tijekom jednog ili više dana
-
test opterećenja radi procjene simptoma i srčanog ritma tijekom tjelesnog napora
Magnetska rezonancija srca može se učiniti u odabranih osoba ako ehokardiografija ne pruža dovoljno podataka ili ako postoje obilježja povezana s povećanim rizikom od poremećaja srčanog ritma.
Kako liječnici liječe prolaps mitralnog zaliska?
Većini ljudi s prolapsom mitralnog zaliska nije potrebno liječenje. Ako nema značajne mitralne regurgitacije ni drugih komplikacija, dovoljne su povremene liječničke kontrole.
Učestalost kontrolnih ehokardiografskih pregleda ovisi o tome postoji li mitralna regurgitacija i koliko je izražena. Osobama bez regurgitacije ili samo s blagom regurgitacijom obično nisu potrebni česti pregledi.
Ako osoba ima neugodne palpitacije ili ubrzan rad srca, liječnik može propisati beta-blokator radi ublažavanja simptoma. Prije početka liječenja liječnik treba procijeniti vrstu i značenje poremećaja srčanog ritma.
Ako prolaps uzrokuje tešku mitralnu regurgitaciju, liječnici mogu preporučiti zahvat na mitralnom zalisku. Kada je moguće postići trajan rezultat, prednost se daje popravku vlastitog mitralnog zaliska, a ne njegovoj zamjeni.
Sam prolaps mitralnog zaliska nije razlog za rutinsko uzimanje antibiotika prije stomatoloških ili drugih medicinskih zahvata. Antibiotska profilaksa potrebna je samo određenim osobama s posebno visokim rizikom od infektivnog endokarditisa.