Chédiak-Higashijev sindrom

Autor: James Fernandez, MD, PhD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Filip Mirić, dr. med.

Chédiak-Higashijev sindrom vrlo je rijedak nasljedni poremećaj obilježen ponavljajućim bakterijskim infekcijama, djelomičnim albinizmom i poremećenom funkcijom određenih bijelih krvnih stanica.

  • Osobe s Chédiak-Higashijevim sindromom obično imaju svijetlu kožu, srebrnasto-sivu ili vrlo svijetlu kosu te svijetle oči.

  • Dijagnoza se postavlja pregledom krvnog razmaza i potvrđuje genetskim testiranjem.

  • Liječenje uključuje brzo liječenje i sprječavanje infekcija te, kada je moguće, transplantaciju krvotvornih matičnih stanica.

(Vidi također Pregled poremećaja imunodeficijencije.)

Chédiak-Higashijev sindrom pripada skupini primarnih imunodeficijencija, odnosno prirođenih pogrešaka imunosti. Nasljeđuje se autosomno recesivno, što znači da oboljela osoba nasljeđuje po jednu promijenjenu kopiju gena od svakog roditelja.

Uzrokovan je mutacijama u genu LYST, koji sudjeluje u stvaranju i prijenosu unutarstaničnih granula. Zbog toga u leukocitima, melanocitima i drugim stanicama nastaju neuobičajeno velike granule.

Osobe s Chédiak-Higashijevim sindromom sklonije su infekcijama jer fagociti, uključujući neutrofile, monocite i makrofage, ne mogu normalno uništavati mikroorganizme. Poremećena je i funkcija prirodnih stanica ubojica te citotoksičnih T-stanica.

Simptomi

Chédiak-Higashijev sindrom uzrokuje djelomični okulokutani albinizam. Melanin daje boju koži, kosi i očima, a njegov je prijenos u ovom poremećaju abnormalan.

Koža je obično svijetla, a kosa može biti srebrnasto-siva, svijetlosmeđa ili plavkasto-bijela te na svjetlu imati metalni sjaj. Oči su često svijetle, ali izraženost pigmentacijskih promjena razlikuje se među osobama.

Mogu se pojaviti smanjena oštrina vida, osjetljivost na svjetlost, strabizam i nistagmus. Pri nistagmusu oči izvode ponavljajuće nevoljne pokrete.

Česte su ponavljajuće bakterijske infekcije kože, dišnog sustava, usta i drugih tkiva. Najčešći uzročnici uključuju stafilokoke, streptokoke i druge piogene bakterije.

Mogu se pojaviti čirevi u ustima, upala desni i parodontna bolest.

Krvarenja i lako nastajanje modrica mogu nastati zbog poremećene funkcije trombocita, iako broj trombocita ne mora uvijek biti znatno smanjen.

Ubrzana faza bolesti

U većine oboljelih tijekom djetinjstva razvije se takozvana ubrzana faza, koja nalikuje hemofagocitnoj limfohistiocitozi.

Može biti potaknuta virusnom ili drugom infekcijom, a obilježena je nekontroliranom aktivacijom imunološkog sustava i nakupljanjem limfocita i histiocita u različitim organima.

Simptomi ubrzane faze mogu uključivati:

  • dugotrajnu visoku temperaturu

  • povećanje jetre, slezene i limfnih čvorova

  • žuticu

  • anemiju, smanjen broj trombocita i drugih krvnih stanica

  • krvarenje i lako nastajanje modrica

  • tešku upalu i poremećaj funkcije više organa

Bez liječenja ubrzana faza može brzo postati životno ugrožavajuća.

Neurološki simptomi

Neurološki poremećaji mogu se razviti u djetinjstvu ili kasnije, čak i nakon uspješne transplantacije matičnih stanica.

Mogu uključivati:

  • slabost mišića

  • poremećaj koordinacije i ravnoteže

  • nesiguran hod

  • perifernu neuropatiju

  • tremor ili druge nevoljne pokrete

  • poteškoće s govorom

  • epileptičke napadaje

Neurološke tegobe mogu postupno napredovati jer transplantacija matičnih stanica ispravlja imunološki i hematološki poremećaj, ali ne mora spriječiti sva oštećenja živčanog sustava.

Dijagnoza

  • pregled krvnog razmaza

  • genetsko testiranje

  • procjena funkcije imunološkog sustava

Na Chédiak-Higashijev sindrom sumnja se na temelju karakteristične kombinacije djelomičnog albinizma, ponavljajućih infekcija, sklonosti krvarenju i neuroloških simptoma.

Pregledom krvnog razmaza pod mikroskopom u neutrofilima, limfocitima i drugim krvnim stanicama vide se vrlo velike abnormalne granule. Taj je nalaz vrlo karakterističan za bolest.

Pregled vlasi pod mikroskopom može pokazati velike i nepravilno raspoređene nakupine melanina.

Genetskim testiranjem potvrđuju se patogene mutacije u genu LYST.

Dodatne pretrage mogu uključivati kompletnu krvnu sliku, imunološke pretrage, procjenu funkcije trombocita, jetrene pretrage, mjerenje feritina i druge pretrage ako se sumnja na ubrzanu fazu bolesti.

Članovima obitelji može se ponuditi ciljano genetsko testiranje ako je u obitelji utvrđena uzročna mutacija. Genetsko savjetovanje preporučuje se roditeljima i drugim bliskim srodnicima.

Liječenje

  • brzo liječenje i sprječavanje infekcija

  • liječenje ubrzane faze

  • transplantacija krvotvornih matičnih stanica

Infekcije se liječe odgovarajućim antibioticima, a pri čestim ili teškim infekcijama mogu se primjenjivati profilaktički antimikrobni lijekovi.

Interferon gama nije standardno dokazano liječenje Chédiak-Higashijeva sindroma. Može se razmatrati samo u pojedinačnim okolnostima i u specijaliziranom centru.

Ubrzana faza zahtijeva hitno liječenje. Mogu se primjenjivati kortikosteroidi, etopozid, ciklosporin, imunoterapija i drugi lijekovi prema protokolima za hemofagocitnu limfohistiocitozu.

Splenektomija se danas ne smatra uobičajenim liječenjem bolesti jer ne ispravlja temeljni poremećaj i može dodatno povećati rizik od teških infekcija.

Transplantacija krvotvornih matičnih stanica jedino je liječenje koje može ispraviti imunološki i hematološki poremećaj te spriječiti ponavljanje ubrzane faze.

Najbolji se rezultati postižu kada se transplantacija provede rano, prije razvoja teških infekcija, oštećenja organa ili uznapredovale ubrzane faze.

Prije transplantacije primjenjuje se kondicioniranje kemoterapijskim i drugim lijekovima kako bi se smanjio rizik odbacivanja presatka i omogućilo prihvaćanje darovanih matičnih stanica.

Suvremeni rezultati transplantacije znatno su bolji od ranije navođenih stopa preživljenja, osobito kada postoji dobro podudaran darivatelj i kada se zahvat provede prije ozbiljnih komplikacija.

Transplantacija ne mora spriječiti kasniji razvoj ili napredovanje neuroloških simptoma, pa je potrebno dugotrajno praćenje neurologa, imunologa, hematologa i drugih stručnjaka.

Genetsko savjetovanje

Roditelji oboljelog djeteta najčešće su zdravi nositelji po jedne promijenjene kopije gena LYST.

Pri svakoj trudnoći postoji:

  • 25% vjerojatnosti da će dijete imati Chédiak-Higashijev sindrom

  • 50% vjerojatnosti da će dijete biti zdravi nositelj

  • 25% vjerojatnosti da dijete neće naslijediti nijednu promijenjenu kopiju gena

Ako je obiteljska mutacija poznata, moguće je prenatalno ili preimplantacijsko genetsko testiranje.

Više informacija

Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. MANUAL nije odgovoran za njegov sadržaj.

  • Immune Deficiency Foundation – Chronic Granulomatous Disease and Other Phagocytic Cell Disorders: informacije o fagocitnim poremećajima, uključujući Chédiak-Higashijev sindrom, njegovu dijagnozu, liječenje i svakodnevni život s bolešću