Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza je alergijska reakcija pluća na gljivice (najčešće Aspergillus fumigatus) koja se javlja kod nekih osoba s astmom ili cističnom fibrozom.
-
Ljudi mogu kašljati, u plućima se mogu čuti zvižduci, a ponekad imaju vrućicu ili krvav iskašljaj.
-
Kako bi postavili dijagnozu liječnici traže rendgenske snimke prsnog koša, laboratorijske pretrage i kožne testove.
-
Obično se daju lijekovi koji se primjenjuju za liječenje astme, posebno kortikosteroidi.
-
Usprkos uspješnom liječenju, simptomi se mogu povremeno ponovo vratiti.
-
Ako nisu pod kontrolom, može doći do kroničnog oštećenja pluća.
Gljivica Aspergillus fumigatus uspijeva u tlu, vegetaciji koja truli, hrani, prašini i ustajaloj vodi. Kod nekih ljudi koji udahnu ove gljivice može se razviti osjetljivost (senzibilizacija) i kronična alergijska reakcija. I druge vrste gljivica, uključujući Penicillium, Candida, Curvularia i Helminthosporium, mogu uzrokovati identičnu bolest. Kod nekih ljudi učinci alergijske reakcije zajedno s učincima samih gljivica dovode do oštećenja dišnih putova i pluća.
Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza razlikuje se od upale pluća. Pneumonije su infekcije pluća koje obično uzrokuju bakterije, virusi i većina gljivica. Za razliku od alergijske bronhopulmonalne aspergiloze, gljivice zapravo ne prodiru u plućno tkivo niti ga izravno razaraju. Gljivica kolonizira sluz u dišnim putovima pacijenata koji imaju astmu ili cističnu fibrozu (obje bolesti stvaraju povećanu količinu sluzi) i uzrokuju ponavljajuću alergijsku upalu u plućima. Sićušne zračne vrećice u plućima (alveole) ispune prvenstveno eozinofili (vrsta bijelih krvnih stanica). Također se može povećati broj stanica koje stvaraju sluz. Ako je bolest izazvala velika oštećenja, upala može dovesti do trajnog proširenja središnjih dišnih putova, tj. do nastanka bronhiektazija. Na kraju će pluća vjerojatno biti izbrazdana ožiljcima.
Mogući su i drugi oblici aspergiloze. Aspergillus može prodrijeti u pluća i izazvati tešku upalu pluća kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom. Ovo stanje je infekcija, a ne alergijska reakcija. Aspergillus također može tvoriti gljivične lopte (aspergilome) u plućnim šupljinama i cistama koje su posljedica oštećenja nastalih od drugih bolesti, kao što su tuberkuloza, a moguće je i jako krvarenje.
Simptomi
Prve naznake alergijske bronhopulmonalne aspergiloze obično su simptomi kao što su piskanje (zviždanje) u plućima, kašalj i zaduha te blago povišena tjelesna temperatura. Simptomi malo pomalo postaju sve teži, izuzev vrućice. Pacijent se obično ne osjeća dobro. Apetit se može smanjiti. Iskašljaj može biti smeđe boje ili se mogu pojaviti čepovi od guste sluzi.
Dijagnoza
-
rendgenske snimke ili CT prsnog koša
-
pregled iskašljaja (sputuma)
-
laboratorijske pretrage krvi
Liječnik može posumnjati na alergijsku bronhopulmonalnu aspergilozu kod pacijenta koji ima astmu s čestim astmatskim napadima.
Ponavljane rendgenske snimke prsnog koša pokazuju područja s promjenama koje izgledaju kao kod upale pluća, ali te promjene dugo traju ili se sele (migriraju) u nova područja pluća, najčešće u gornje dijelove. Kod osoba s dugotrajnom alergijskom bronhopulmonalnom aspergilozom, rendgenska snimka pluća ili kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša mogu pokazati proširene dišne putove koji su često začepljeni čepovima od guste sluzi.
Sama gljivica, zajedno s prekomjernom količinom eozinofila, može se vidjeti kada se uzorak iskašljaja pregleda pod mikroskopom.
Laboratorijske pretrage krvi otkrivaju visoku razinu eozinofila i protutijela na Aspergillus. Određuje se i razina imunoglobulina E (protutijela) u krvi, jer povišena razina IgE često ukazuje na alergijski odgovor.
Kožnim testom može se utvrditi je li osoba alergična na Aspergillus, ali test ne može razlikovati alergijsku bronhopulmonalnu aspergilozu od obične alergije na Aspergillus. Obična alergija na Aspergillus može se pojaviti kod astmatičara.
Liječenje
Budući se Aspergillus nalazi svuda u okolišu, gljivice je teško izbjeći. Lijekovi koji se koriste za liječenje astme, posebno kortikosteroidi, koriste se i za liječenje alergijske bronhopulmonalne aspergiloze (vidi tablicu Lijekovi za astmu).
Lijekovi (bronhodilatatori) mogu se koristiti za širenje i otvaranje dišnih putova, što olakšava iskašljavanje čepova od guste sluzi i izbacivanje gljivica. Kortikosteroid prednizon, koji se u početku uzima u velikim dozama, a zatim dulje vremensko razdoblje u nižim dozama, može spriječiti progresivno oštećenje pluća. Većina pulmologa preporučuje oralne (na usta) kortikosteroide. Pokazalo se da inhalacijski kortikosteroidi ne djeluju dobro na ovo stanje.
Protugljivični lijek itrakonazol ponekad se daje zajedno s kortikosteroidima da pomogne ukloniti (eliminirati) gljivice iz pluća.
Budući da oštećenje pluća može postupno napredovati bez primjetnog pogoršanja simptoma, treba redovito pratiti promjene na rendgenskim snimkama pluća, kontrolirati rezultate testova za ispitivanje plućne funkcije, razinu eozinofila u krvi i količinu IgE protutijela. Što je kontrola bolesti bolja, to razina eozinofila i protutijela obično opada, ali njihova razina može opet porasti kao rani znak pogoršanja.
Terapijski postupak obuhvaća pažljivo liječenje astme ili cistične fibroze. Osim toga, budući da primjena kortikosteroida tijekom duljeg razdoblja može povećati rizik od nastanka mrene (katarakte), šećerne bolesti (dijabetesa) i osteoporoze (smanjene gustoće kostiju), liječnici pažljivo prate pacijente s alergijskom bronhopulmonalnom aspergilozom kojima su dulje vrijeme potrebni kortikosteroidi.