Angina

    Autor: The Manual's Editorial Staff
    Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
    Prijevod: Jurica Petranović dr. med.

    Što je angina pektoris?

    Angina pektoris je bol, nelagoda ili pritisak u prsima koji nastaju kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika. Nedostatak kisika najčešće je posljedica suženja ili začepljenja koronarnih arterija (koronarna arterijska bolest). Angina pektoris često je upozoravajući znak da postoji opasnost od srčanog udara.

    • Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako osjetite bol, pritisak ili žarenje u prsima, leđima, ramenima, donjoj čeljusti ili rukama.

    • Angina pektoris obično se javlja tijekom tjelesnog napora i brzo prestaje nakon odmora.

    • Liječnici obično rade EKG i test opterećenja (ergometriju) ili kateterizaciju srca.

    • Angina se liječi lijekovima, a ponekad i postupcima kao što su angioplastika ili operacija ugradnje premosnice.

    Opskrba srca krvlju

    Kao i svako drugo tkivo u tijelu, srčani mišić prima krv bogatu kisikom, a iz njega se uklanjaju otpadne tvari. Desna i lijeva koronarna arterija odvajaju se od aorte neposredno nakon njezina izlaska iz srca te u srčani mišić dovode krv bogatu kisikom. Desna koronarna arterija grana se u marginalnu arteriju i stražnju interventrikularnu arteriju, koja se nalazi na stražnjoj površini srca. Lijeva koronarna arterija, koja se obično naziva glavnom lijevom koronarnom arterijom, grana se u cirkumfleksnu arteriju i lijevu prednju silaznu arteriju. Srčane vene prikupljaju krv s otpadnim tvarima iz srčanog mišića. Ta se krv ulijeva u veliku venu na stražnjoj strani srca, koja se naziva koronarni sinus, a zatim se vraća u desnu pretklijetku.

    Što uzrokuje anginu pektoris?

    Normalna i djelomično začepljena krvna žila

    Kod osoba s aterosklerozom na stijenkama srednje velikih i velikih arterija nastaju mjestimične naslage masnog materijala, koje se nazivaju ateromima ili aterosklerotskim plakovima. One mogu smanjiti ili potpuno blokirati protok krvi.

    Aterosklerotski plak

    Na ovoj je fotografiji prikazan aterosklerotski plak, odnosno aterom, unutar arterije (strelica).

    BSIP VEM/SCIENCE PHOTO LIBRARY

    Najčešći uzrok angine pektoris jest suženje arterija koje dovode krv u srčani mišić, odnosno koronarnih arterija. To suženje najčešće uzrokuje ateroskleroza, koja se često opisuje kao otvrdnuće arterija. Masne se naslage nakupljaju u stijenkama arterija te mogu postupno suziti ili začepiti arterije i usporiti ili zaustaviti protok krvi. Kada srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi, nastaje bol.

    Masne naslage u koronarnoj arteriji

    Koronarne arterije normalno prenose krv bogatu kisikom do srčanog mišića. Kod koronarne arterijske bolesti masne se naslage nakupljaju duž stijenki koronarnih arterija i ometaju protok krvi. Nedostatna opskrba krvlju uskraćuje srčanom mišiću kisik i oštećuje srčano tkivo, koje je na slici prikazano sivom bojom.

    Angina pektoris može biti uzrokovana i spazmom, odnosno iznenadnim grčem koronarne arterije. Neke droge, poput kokaina, mogu izazvati grč arterije.

    Teška anemija također povećava rizik od nastanka anginozne boli. Kod anemije je smanjen broj crvenih krvnih stanica ili količina hemoglobina koji prenose kisik.

    Koji su simptomi angine pektoris?

    Možete osjećati:

    • nelagodu, pritisak ili bol u sredini prsnog koša

    • nelagodu koja se iz prsnog koša može širiti prema ramenima, niz ruku ili prema grlu, donjoj čeljusti ili zubima

    Angina pektoris obično se javlja tijekom tjelesnog napora, primjerice pri penjanju stubama ili hodanju uzbrdo. Obično prestaje nakon nekoliko minuta odmora. Angina se najčešće javlja svaki put pri približno jednakoj razini tjelesnog napora. Primjerice, može se pojaviti svaki put kada se popnete uz određenu uzbrdicu. Kako se koronarne arterije sve više sužavaju, angina se može pojavljivati već pri manjem naporu. Primjerice, ako se u početku javila pri penjanju na drugi kat, poslije se može pojaviti već pri penjanju na prvi kat.

    Angina koja se pojavljuje u mirovanju ili se naglo pogoršava naziva se:

    Nestabilna angina upozoravajući je znak da bi uskoro moglo doći do srčanog udara.

    Kako liječnici mogu utvrditi imam li anginu pektoris?

    Ako imate simptome koji upućuju na anginu pektoris, liječnici mogu napraviti sljedeće pretrage:

    • test opterećenja (ergometriju) – pretragu kojom se utvrđuje dobiva li srce dovoljno krvi tijekom tjelesnog opterećenja, primjerice tijekom vježbanja

    • EKG – pretragu kojom se bilježi električna aktivnost srca, koja može biti abnormalna kod koronarne arterijske bolesti

    • CT koronarografiju – slikovnu pretragu kojom se prikazuju suženja ili začepljenja koronarnih arterija

    Ako je angina teška ili se pogoršava, liječnici mogu napraviti:

    • kateterizaciju srca – invazivnu pretragu koja liječnicima omogućuje da utvrde jesu li koronarne arterije začepljene i gdje se začepljenja nalaze

    Tijekom kateterizacije srca liječnici uvode dugi, tanki kateter, odnosno malu savitljivu cjevčicu, u arteriju ruke ili noge i provode ga do srca te zatim u koronarne arterije.

    Test opterećenja

    Tijekom testa opterećenja osoba hoda na pokretnoj traci koja se postupno sve brže kreće. Osoba nosi manšetu za mjerenje krvnog tlaka, odnosno crnu traku, kojom se krvni tlak prati tijekom cijele pretrage. Monitor prikazuje puls i EKG. Rezultati pomažu u utvrđivanju prisutnosti koronarne arterijske bolesti.

    Videozapis iz videoteke

    Kako liječnici liječe anginu pektoris?

    Liječnici će vas liječiti kako bi:

    • ublažili napadaj angine kada se pojavi

    • spriječili buduće napadaje angine

    • liječili bolest koja uzrokuje anginu

    Kada se pojavi napadaj angine, liječnici će vam dati:

    • tabletu ili sprej nitroglicerina koji se primjenjuje pod jezik

    Nitroglicerin bi trebao početi djelovati u roku od nekoliko minuta.

    Kako bi spriječili napadaje angine, liječnici vam mogu propisati:

    • dugodjelujuće tablete nitroglicerina ili kožne flastere s nitroglicerinom

    • lijekove koji sprječavaju prekomjerno opterećenje srca

    Kako bi liječili bolest koja uzrokuje anginu, liječnici obično propisuju:

    Također ćete morati promijeniti životne navike koje štete srcu, kao što su pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana.

    Ovisno o stupnju začepljenja koronarnih arterija, liječnici mogu napraviti zahvat kojim se arterija ponovno otvara. Mogu napraviti angioplastiku ili operaciju ugradnje koronarne premosnice, koja se naziva i aortokoronarnom premosnicom ili operacijom koronarnih premosnica.

    Stent postavljen tijekom angioplastike

    Tijekom angioplastike:

    • liječnik uvodi malu savitljivu cjevčicu, koja se naziva kateterom, u arteriju u području prepone ili ručnog zgloba

    • kateter se kroz arteriju provodi do srca, a zatim u jednu od koronarnih arterija

    • mali balon na vrhu katetera u početku je ispuhan

    • balon se zatim napuhuje i otvara suženi ili začepljeni dio arterije

    • liječnik potom na mjestu začepljenja postavlja žičanu mrežastu potpornicu, koja se naziva stentom

    • stent održava arteriju otvorenom i omogućuje protok krvi kroz prethodno začepljeno područje

    Angioplastika

    Srce je mišić koji se neprestano steže i pumpa krv u ostatak tijela. Koronarne arterije opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima potrebnima za njegovo pravilno funkcioniranje.

    Tijekom vremena u arterijama se mogu nakupiti masne naslage koje se nazivaju plakom. Plak sužava arterije i smanjuje protok krvi. Ako se plak nakupi u koronarnoj arteriji, opskrba srca krvlju može biti ugrožena.

    Balonska angioplastika postupak je kojim se otvaraju arterije sužene ili začepljene zbog nakupljanja plaka. Tijekom zahvata napravi se mali rez u području prepone kako bi se pristupilo femoralnoj arteriji. Zatim se u femoralnu arteriju uvodi žica vodilica i provodi kroz arteriju do mjesta začepljenja.

    Kateter s ispuhanim balonom provodi se duž žice vodilice do mjesta začepljenja. Kada se balon napuše, pritišće plak uz stijenku arterije i proširuje njezin lumen. Time se omogućuje normalan protok krvi kroz arteriju.

    Tijekom angioplastike na mjestu začepljenja često se postavlja stent kako bi se spriječilo ponovno zatvaranje arterije. Stent je cjevčica od žičane mreže postavljena oko ispuhanog balonskog katetera. Kada se kateter dovede do mjesta začepljenja i balon napuše, stent se širi i prianja uz stijenku arterije. Kateter i žica vodilica zatim se uklanjaju, a stent ostaje na mjestu.

    Angioplastiku i angioplastiku s ugradnjom stenta ponekad je potrebno ponoviti ako ponovno dođe do nakupljanja plaka.

    Aortokoronarna premosnica (CABG)

    Tijekom operacije aortokoronarne premosnice (CABG) liječnici uzimaju arteriju ili venu iz drugog dijela tijela i njome povezuju aortu, glavnu arteriju koja odvodi krv iz srca u ostatak tijela, s koronarnom arterijom iza mjesta začepljenja. Tako se protok krvi preusmjerava i zaobilazi suženi ili začepljeni dio arterije.

    Tijekom operacije ugradnje premosnice:

    • liječnici uzimaju dio zdrave arterije ili vene iz drugog dijela tijela

    • jedan kraj tog dijela arterije ili vene prišivaju na aortu, glavnu arteriju koja odvodi krv iz srca u ostatak tijela

    • drugi kraj prišivaju na začepljenu koronarnu arteriju iza mjesta začepljenja

    • krv zatim teče tim novim putem i zaobilazi začepljenje

    Politika privatnosti