Najčešći poremećaji zuba
Slomljeni, rasklimani i izbijeni zubi smatraju se hitnim dentalnim problemima, kao i zubobolje. Kvarenje zuba, koje često dovodi do zubobolje i gubitka zuba, može se u velikoj mjeri spriječiti dobrom oralnom higijenom koja pomaže u uklanjanju plaka i sprječavanju nakupljanja zubnog kamenca.
Plak je biofilm sastavljen od bakterija, sline, ostataka hrane i mrtvih stanica. To se događa svakome. Plak se neprestano stvara na zubima, danju i noću. Nakon što se zub očisti, plak se razvija na površini zuba unutar 24 sata. Nakon otprilike 72 sata plak se počinje stvrdnjavati i postaje kamenac. Budući da plak može potaknuti rast bakterija koje dovode do propadanja zuba, potrebno ga je uklanjati svakodnevnim četkanjem i zubnim koncem.
Kamenac je stvrdnuta (kalcificirana) ploča koja na dnu zuba formira bijeli pokrov, osobito na jezičnom dijelu prednjih donjih zuba i obrazni dio gornjih kutnjaka (zubi u stražnjem dijelu usta). Budući da se kamenac formira od plaka, svakodnevno četkanje i uklanjanje naslaga može značajno smanjiti nakupljanje kamenca. Međutim, kada se kamenac formira, može ga se adekvatno ukloniti samo od strane stomatologa ili zubnog higijeničara.
Iako se zdrava usta mogu održavati s preciznim četkanjem i čišćenjem zubnim koncem, ograničavanje unosa šećera i korištenje fluoridirane vode također pomažu u smanjenju rizika od propadanja zuba.
Riječnik stomatologa
|
Ono kako ga većina ljudi naziva
|
Kako ga stomatolozi nazivaju
|
|---|
|
Odrasli zub
|
Trajni zub
|
|
Dječji zub
|
Mliječni zub
|
|
Stražnji zubi
|
Kutnjaci i pretkutnjaci
|
|
Zagriz
|
Okluzija
|
|
bravice
|
Ortodontske gumice i žice ili naprave
|
|
Kruna
|
Krunica
|
|
šupljine
|
Karijes
|
|
Čišćenje
|
Profilaksa
|
|
Očnjaci
|
Očnjaci ili kanini
|
|
Ispun
|
Restauracija
|
|
Prednji zubi
|
Sjekutići i očnjaci
|
|
Desni
|
Gingiva
|
|
Bolest desni
|
Parodontna bolest, parodontitis, ili gingivitis
|
|
Zečja usna
|
Rascjep usne
|
|
Plin smijavac
|
Dušični oksidul
|
|
Donja čeljust
|
Mandibula
|
|
Ploča
|
Potpuna ili djelomična proteza (koja se može izvaditi iz usta)
|
|
Krov usta
|
Nepce
|
|
Bočni zubi
|
Pretkutnjaci ili premolari
|
|
Srebrno punjenje
|
Amalgamski ispuni
|
|
Kamenac
|
Kamenac
|
|
Neujednačen zagriz
|
Malokluzija
|
|
Gornja čeljust
|
Maksila
|
Simptomi
Bol pojedinačnog zub (zubobolja) je vjerojatno najpoznatiji simptom poremećaja zuba. Zub može biti bolan cijelo vrijeme ili samo pod određenim okolnostima, kao pri žvakanju ili pri kuckanju stomatološkim instrumentom. Bol u zubu sugerira na karijes ili bolesti desni. Međutim, bol može nastati i kada su korijeni izloženi, kada ljudi žvaču prevelikom silom, kada istroše zube (bruksizam), ili kada je zub slomljen. Začepljeni sinusi mogu uzrokovati slične simptome boli u području gornjih zuba.
Istrošeni ili klimavi zubi mogu biti simptom bolesti desni ili bruksizma, poremećaj karakteriziran čestim stiskanjem ili struganjem zuba. Bruksizam se javlja uglavnom tijekom spavanja, tako da ga osoba nije svjesna, ali se može pojaviti i tijekom dana. Ljudi koji imaju bruksizam moraju se usredotočiti na to da ne stišču i ne stružu zubima tijekom dana. Bruksizam može dovesti do atricije. Atricija je trošenje žvačnih površina zuba. Atricija može biti uzrokovana i žvakanjem abrazivnih namirnica ili duhana ili trošenjem koje prati proces starenja. Atricija može učiniti žvakanje manje učinkovitim.
Abnormalno oblikovani zubi mogu biti simptom genetskih bolesti, hormonskih poremećaja, ili infekcija stečenih prije izbijanja zuba. Zubi mogu biti deformirani zbog prijeloma ili pukotina uzrokovanih traumom u ustima.
Abnormalna boja zuba nije isto što i tamnjenje ili žutilo zuba koji se javlja kad ljudi stare ili izlažu svoje zube bojama, kao što su kava, čaj i dim cigareta. Tamnjenje zuba može biti simptom prethodne infekcije unutar zuba koja je ozbiljno oštetila pulpu, koja je živi centar zuba. Isto se može dogoditi kada trajni zub zamijeni inficirani mliječni zub. Trajna promjena boje zuba može se pojaviti ako ljudi uzimaju tetraciklin prije dobi od 9 godina ili ako su im majke tijekom druge polovice trudnoće uzimale tetraciklin. Prekomjerno gutanje fluorida tijekom djetinjstva može uzrokovati zamućenja tvrde vanjske površine zuba (cakline).
Abnormalna caklina može biti povezana s manjkom vitamina D, kao i kod rahitisa. Abnormalna caklina također može biti posljedica infekcije u djetinjstvu (kao što su ospice ili vodene kozice) koja se javlja kada se formiraju trajni zubi. Abnormalna caklina također može biti posljedica gastroezofagalnog refluksa i ponavljajućeg povraćanja, kao kod bulimije, jer želučana kiselina nagriza površinu zuba. Plivači koji provode puno vremena u prekomjerno kloriranim bazenima mogu izgubiti zubnu caklinu, kao i ljudi koji rade s kiselinama. Prekomjerno uzimanje fluorida (fluoroza) tijekom djetinjstva može uzrokovati zamućenje cakline. Oštećena zubna caklina omogućuje bakterijama da lakše uđu u zub i formiraju šupljinu.
Estetska stomatologija
Estetska stomatologija može dramatično poboljšati izgled osobe.
Lijepljenje uključuje pričvršćivanje ispuna u boji zuba na prirodne zube uz minimalnu pripremu zuba. Ispun je konzervativan način rekonstrukcije frakturiranih ili otkrhnutih zuba, zatvaranje prostora između zuba ili pokrivanje dijela zuba radi promjene boje ili oblika. Blaga kiselinska otopina koristi se za čišćenje i blago hrapavljenje zubne površine tako da se na ovu površinu može zalijepiti smola boje zuba (obično napravljena od posebne vrste plastike koja se naziva kompozit). Ispuni omogućuju stomatolozima da poboljšaju izgled zuba bez uklanjanja velikih količina zubnih struktura.
Porculanske ljuske slične su ispunima, ali umjesto kompozita koriste keramiku u boji zuba kako bi se prikrila promjena boje ili promijenio oblik zuba. Proces zahtijeva minimalno dva posjeta. Nakon što su zubi pripremljeni, uzima se otisak ili digitalni sken zubi. Keramičke ljuskice se zatim izrađuju u dentalnom laboratoriju. Ljuskice se vežu za zube pomoću tankog cementa od smole.
Bijeljenje, ili izbjeljivanje zubi, je proces koji koriste stomatolozi kako bi zubi postali svjetliji. Učinkovitost izbjeljivanja varira prema izvornoj boji zuba. Proizvodi koji se upotrebljavaju za kućno izbjeljivanje obično sadrže peroksidni gel koji se stavlja u posebno prilagođenu udlagu nalik štitniku za usta koja drži otopinu u blizini zuba. Sredstvo za izbjeljivanje se stavlja u usta nekoliko sati dnevno ili čak preko noći 2 do 4 tjedna, ovisno o koncentraciji sredstva za izbjeljivanje. Izbjeljivanje se također može obaviti u stomatološkoj ordinaciji i tada je sam postupak mnogo brži. Ljudi također mogu primijeniti trake za izbjeljivanje. Te su trake često vrlo učinkovite i sigurne za uporabu kod kuće. Zubna pasta koja sadrži sredstva za izbjeljivanje poput vodikovog peroksida i sode bikarbone dokazano izbjeljuje zube, ali su često manje učinkoviti od proizvoda koji se profesionalno nanose. Najčešća nuspojava izbjeljivanja je preosjetljivost zuba. Izbjeljivanje ne mora biti djelotvorno za osobe čiji su zubi tamni ili diskolorirani zbog kavitacija, zbog nuspojava nekih lijekova ili bolesti ili zbog zuba koji je devitaliziran.