U angiografiji se rendgenske zrake upotrebljavaju za izradu detaljnih prikaza krvnih žila. Ponekad se naziva konvencionalnom angiografijom kako bi se razlikovala od CT angiografije i MR angiografije. Tijekom angiografije liječnici mogu istodobno liječiti određene poremećaje krvnih žila. Iako je invazivna, angiografija je relativno sigurna.
Angiografijom se može dobiti pojedinačna snimka ili snimka u pokretu, koja se naziva cineangiografijom. Cineangiografija može prikazati brzinu protoka krvi kroz krvne žile. (Vidi također Koronarna angiografija i Pregled slikovnih pretraga.)
Postupak angiografije
Prije angiografije osobi se obično preporučuje da 12 sati ne jede i ne pije.
Tijekom postupka osoba leži na rendgenskom stolu kroz koji rendgenske zrake lako prolaze. Budući da se stol može naginjati, preko prsnog koša i nogu mogu se postaviti sigurnosni remeni. Rendgenske kamere postavljaju se prema potrebi. Na prsni koš postavljaju se elektrode radi praćenja rada srca. Također se prate krvni tlak i razina kisika u krvi.
Nakon primjene lokalnog anestetika liječnik napravi mali rez, obično u preponi, a ponekad na ruci. Zatim uvodi tanku savitljivu cjevčicu (kateter), najčešće u arteriju, i provodi je kroz krvne žile do područja koje se procjenjuje. Kada se kateter postavi na željeno mjesto, ubrizgava se radiokontrastno sredstvo, odnosno tekućina koja sadržava jod i može se prikazati rendgenskim snimanjem. Kontrastno sredstvo protječe kroz krvne žile i ocrtava ih. Snimke se prikazuju na zaslonu i pohranjuju, što liječnicima omogućuje procjenu građe krvnih žila i otkrivanje abnormalnosti.
Prije angiografije često se intravenski daje sedativ kako bi se osoba opustila i ostala mirna, ali tijekom postupka ostaje pri svijesti. Tijekom postupka od osobe se može tražiti da duboko udahne, zadrži dah ili zakašlje. Osoba treba prijaviti svaku nelagodu koju osjeti.
Angiografija može trajati kraće od jednog sata ili nekoliko sati, ovisno o dijelu tijela koji se procjenjuje te vrsti pregleda ili zahvata koji se izvodi. Obično se provodi ambulantno.
Ako je kateter uveden u arteriju, mjesto uvođenja mora se nakon uklanjanja svih instrumenata čvrsto pritiskati tijekom 10 do 20 minuta. Pritiskom se smanjuju krvarenje i nastanak podljeva. Otvor u krvnoj žili može se zatvoriti i posebnim malim uređajem. Osoba će možda morati ležati nekoliko sati nakon postupka kako bi se spriječilo krvarenje. Rijetko je potrebno ostati u bolnici preko noći. Tijekom ostatka dana preporučuju se mirovanje i uzimanje veće količine tekućine kako bi se kontrastno sredstvo izlučilo iz tijela.
Cerebralna angiografija: uvođenje katetera
Angiografija se primjenjuje za dobivanje dijagnostičkih podataka o krvnim žilama koje prenose krv u različite dijelove tijela, osobito kako bi se utvrdilo je li krvna žila začepljena krvnim ugruškom ili sužena zbog ateroskleroze.
Tijekom postupka liječnik uvodi tanki kateter u arteriju u preponi i provodi ga do područja koje se procjenjuje. Kada se procjenjuju krvne žile mozga, što se naziva cerebralnom angiografijom, kateter se provodi u aortu, a zatim u velike arterije koje dovode krv u mozak, odnosno karotidne i vertebralne arterije.
Nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva kroz kateter izrađuju se rendgenske snimke arterija i vena koje se procjenjuju. Pri cerebralnoj angiografiji snimaju se krvne žile glave, koje su istaknute kontrastnim sredstvom.
(Videozapis Centra za biomedicinske komunikacije, College of Physicians and Surgeons, Sveučilište Columbia.)
Primjena angiografije
Angiografija se primjenjuje za otkrivanje abnormalnosti krvnih žila, najčešće arterija. Te abnormalnosti mogu uključivati:
-
začepljenja
-
suženja
-
abnormalne veze između arterija i vena (arteriovenske malformacije)
-
upale (vaskulitis)
-
izbočenja oslabljene stijenke krvne žile (aneurizme)
-
rascjep stijenke krvne žile (disekcije)
Tijekom angiografije ponekad se mogu provesti i zahvati za liječenje abnormalnosti:
-
Sužene arterije mogu se proširiti.
-
Začepljenja se mogu ukloniti.
-
U arteriju se može postaviti cjevčica od žičane mrežice (stent) kako bi ostala otvorena.
-
Rascjepi ili oslabljeni dijelovi krvne žile mogu se popraviti.
-
Protok krvi prema tumoru ili arteriovenskoj malformaciji može se zaustaviti.
Vrste angiografije
Arteriografija
Ovaj se izraz odnosi na prikaz arterija. To je najčešća vrsta angiografije.
Venografija
Ovaj se izraz odnosi na prikaz vena. Ultrazvuk je u velikoj mjeri zamijenio venografiju u dijagnosticiranju krvnih ugrušaka u venama (duboka venska tromboza).
Digitalna suptrakcijska angiografija
Rendgenske snimke krvnih žila izrađuju se prije i nakon ubrizgavanja radiokontrastnog sredstva. Računalo zatim oduzima jednu sliku od druge. Na taj se način uklanjaju prikazi drugih struktura, kao što su kosti, pa se arterije mogu jasnije vidjeti.
Vrste angiografije
|
Vrsta
|
Područje koje se procjenjuje
|
Primjena
|
|---|
|
* CT angiografija plućnih arterija u velikoj je mjeri zamijenila konvencionalnu plućnu angiografiju jer je manje invazivna.
|
|
CT = kompjutorizirana tomografija.
|
|
Koronarna angiografija
|
Krvne žile srca
Srce tijekom kateterizacije srca
|
Dijagnosticiranje bolesti koronarnih arterija i drugih srčanih poremećaja
Utvrđivanje je li moguće učiniti angioplastiku ili operaciju koronarne premosnice
Procjena težine srčanog poremećaja
Utvrđivanje uzroka boli u prsima, nedostatka zraka ili drugih simptoma
Detaljniji prikaz određenih srčanih struktura prije operacije zamjene srčanog zaliska
|
|
Aortografija
|
Aorta
|
Procjena:
|
|
Cerebralna angiografija
|
Krvne žile mozga
|
Procjena:
-
suženih ili začepljenih krvnih žila koje mogu uzrokovati moždani udar
-
aneurizmi
-
abnormalnih veza između arterija i vena (arteriovenskih malformacija)
-
upale krvnih žila (vaskulitisa)
|
|
Fluoresceinska angiografija
|
Krvne žile oka
|
Procjena oštećenja mrežnice uzrokovanog dijabetesom (dijabetička retinopatija) ili degeneracijom makule
Procjena mrežnice prije laserskog liječenja
|
|
Periferna arteriografija
|
Arterije ruku, nogu i trupa, osim aorte i koronarnih arterija
|
Procjena:
|
|
Plućna angiografija*
|
Krvne žile pluća
|
Dijagnosticiranje plućne embolije, odnosno začepljenja plućnih arterija krvnim ugrušcima, te otkrivanje abnormalnosti plućnih arterija i vena
|
Nedostaci angiografije
Nekim je osobama postupak neugodan. U manjeg broja osoba pojavljuju se reakcije nalik alergijskima na kontrastno sredstvo. Mjesto uvođenja katetera može krvariti, inficirati se ili biti bolno. Kateter rijetko ošteti krvnu žilu.
Ozbiljne komplikacije, kao što su šok, konvulzije, oštećenje bubrega i iznenadni prestanak rada srca (srčani zastoj), vrlo su rijetke. Tijekom kateterizacije srca ponekad može doći do nepravilnih otkucaja ili kratkotrajnog usporavanja rada srca.
Rizik od komplikacija veći je u starijih osoba, ali je i dalje nizak.
Doza zračenja pri angiografiji razlikuje se ovisno o postupku, ali je obično znatno veća nego pri običnom rendgenskom snimanju. Primjerice, doza zračenja pri koronarnoj angiografiji približno je 350 do 750 puta veća od doze pri jednoj rendgenskoj snimci prsnog koša.
Angiografija nije uvijek lako dostupna i moraju je izvoditi vrlo iskusni liječnici.