Intracerebralno krvarenje je krvarenje unutar mozga.
-
Intracerebralno krvarenje obično je posljedica kroničnog visokog krvnog tlaka.
-
Prvi simptom je često jaka glavobolja.
-
Dijagnoza se temelji uglavnom na rezultatima slikovnih pretraga.
-
Liječenje može uključivati rješavanje uzroka koji mogu doprinijeti krvarenju (kao što je snižavanje krvnog tlaka ako je vrlo visok) i, rijetko, kirurški uklanjanje nakupljene krvi.
(Vidi također Pregled moždanog udara i Pregled hemoragijskog moždanog udara.)
Intracerebralno krvarenje čini oko 10% svih moždanih udara, ali ima znatno veći postotak smrtnih slučajeva zbog moždanog udara. Kod osoba starijih od 60 godina, intracerebralno krvarenje je češće nego subarahnoidalno krvarenje (krvarenje oko, a ne unutar mozga).
Pucanja i prekidi: uzroci hemoragijskog moždanog udara
|
Kada su krvne žile u mozgu slabe, abnormalne ili pod neuobičajenim pritiskom, može doći do hemoragijskog moždanog udara. Kod hemoragijskih moždanih udara može doći do krvarenja unutar mozga - intracerebralno krvarenje. Može doći do krvarenja između unutarnjeg i srednjeg sloja tkiva koje pokriva mozak (u subarahnoidalnom prostoru), kao subarahnoidalno krvarenje.
|
Uzroci
Intracerebralno krvarenje najčešće je posljedica
Čimbenici rizika koje doprinose ovoj vrsti krvarenja uključuju
Kokain ili amfetamini mogu uzrokovati privremeni, ali vrlo visoki krvni tlak i krvarenje. Kod nekih starijih osoba abnormalni protein nazvan amiloid se nakuplja u arterijama mozga. Ova nakupina (nazvana amiloidna angiopatija) slabi arterije i može uzrokovati krvarenje.
Rjeđi uzroci uključuju abnormalnosti krvnih žila pri rođenju, proširenja arterija u mozgu (moždana aneurizma), abnormalna veza između arterija i vena (arteriovenske malformacije) unutar lubanje, ozljede, tumori, upala krvnih žila (vasculitis), krvareći poremećajo i uporaba antikoagulantnih lijekova u previsokim dozama. Poremećaji krvarenja i upotreba antikoagulantnih lijekova povećavaju smrtnost od intracerebralnog krvarenja.
Simptomi
Intracerebralno krvarenje počinje naglo. Česta je glavobolja. Kodmnogih, intracerebralno krvarenje uzrokuje poremećaj stanja svijesti, često u roku od nekoliko sekundi ili nekoliko minuta. Osobe mogu postati manje svjesni svoje okoline i manje sposobne razumjeti, zapamtiti i jasno misliti. Mučnina, povraćanje i epileptički napadaji su česti.
Ako je krvarenje malo, svijest ne mora biti zahvaćena, a glavobolja ili mučnina mogu biti blage ili odsutne.
Simptomi koji upućuju na disfunkciju mozga razvijaju se iznenada i stalno se pogoršavaju kako se krvarenje širi.
Neki simptomi, kao što su slabost, paraliza, gubitak osjeta i ukočenost, često utječu samo na jednu stranu tijela. Osobe možda neće moći govoriti ili će postati zbunjeni. Vid može biti smanjen ili izgubljen. Jedna ili oba oka ne mogu se kretati u određenim smjerovima. Kao rezultat, oči mogu biti usmjerena u različitim smjerovima.
Dijagnoza
-
Kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija
-
Pretrage za mjerenje šećera u krvi
-
Krvne pretrage kako bi se utvrdilo da li se krv normalno zgrušava
Liječnici obično mogu posumnjati na intracerebralno krvarenje na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda.
Razina šećera u krvi odmah se mjeri jer niska razina šećera u krvi može uzrokovati simptome slične onima kod moždanog udara.
Krvne pretrage se također provode kako bi se izmjerio broj trombocita (koji pomažu u stvaranju krvnog ugruška) i kako bi se odredilo koliko je vremena potrebno za zgrušavanje krvi. Broj trombocita može biti nizak iz više razloga. Nizak broj trombocita može povećati rizik od krvarenja. Na zgrušavanje krvi može utjecati previsoka doza varfarina, zatajenje jetre ili drugi poremećaji.
Kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR) se obavlja odmah kako bi se potvrdila dijagnoza. Obje pretrage mogu pomoći liječnicima da razlikuju hemoragijski moždani udar od ishemijskog moždanog udara. Pretrage također mogu pokazati koliko je tkiva mozga oštećeno i da li se povećava pritisak u drugim dijelovima mozga.
Liječnici ponekad rade CT angiografija (CT učinjen nakon što se kontrastno sredstvo ubrizgava u venu) kako bi se utvrdilo da li se krvarenje nastavlja širiti. Ako se širi, izgledi su loši.
Prognoza
Intracerebralno krvarenje je smrtonosnije od ishemijskog moždanog udara. Krvarenje je često veliko i katastrofalno, osobito kod ljudi koji imaju kronični visoki krvni tlak. Oko polovice osoba koji imaju veliko krvarenje umiru za nekoliko tjedana. Oni koji prežive, obično povrate svijest i neke se moždane funkcije oporave tijekom vremena. Međutim, većina ne oporavi sve izgubljene funkcije mozga.
Kada je krvarenje malo, osobe imaju bolji oporavak od onih koji imaju ishemijski moždani udar. Krvarenje je manje destruktivno za moždano tkivo nego nedostatak kisika, što se događa kod ishemijskih moždanih udara.
Liječenje
-
Po potrebi mjere praćenja i podrške
-
Kontrola čimbenika rizika
-
Ponekad liječenje pomaže stvaranju ugruška krvi
-
Ponekad operacija za uklanjanje nakupljene krvi
Osobe s intracerebralnim krvarenjem obično se primaju u jedinicu intenzivnog liječenja (JIL). Tamo se mogu pratiti, pružati podrška vitalnim funkcijama (kao što je disanje) prema potrebi i liječiti od bilo kakvih problema koji se javljaju.
Liječenje intracerebralnog krvarenja razlikuje se od liječenja ishemijskog moždanog udara. Antikoagulantni lijekovi (kao što su heparin i varfarin), trombolitički lijekovi i antiagregacijski lijekovi (kao što je aspirin) se ne daju zato što pogoršavaju krvarenje.
Ako osobe uzimaju antikoagulantne lijekove imaju hemoragijski moždani udar, možda će im trebati liječenje koje pomaže zgrušavanju krvi kao što je
-
Vitamin K, koji se obično daje intravenski
-
Transfuzije trombocita
-
Transfuzije krvi kojima su uklonjene krvne stanice i trombociti (svježa smrznuta plazma)
-
Otopina koja sadrži faktore zgrušavanja i druge proteine koji pomažu stvaranje krvnog ugruška (koncentrat protrombinskog kompleksa)
Visoki krvni tlak tretira se samo ako je vrlo visok. Smanjenje krvnog tlaka prebrzo ili previše može smanjiti dotok krvi u dijelove mozga koji su već lišeni krvi zbog krvarenja. Zatim, nedostatak krvi može dovesti do moždanog udara (ishemijskog moždanog udara) u tim dijelovima mozga.
Operacija za uklanjanje nakupljene krvi i ublažavanje pritiska u lubanji rijetko se radi jer sama operacija može oštetiti mozak. Također, uklanjanje nakupljene krvi može uzrokovati više krvarenja, dodatno oštećujući mozak i dovodeći do teške invalidnosti - onesposobljenosti. Međutim, ova operacija može spasiti život ako osobe imaju veliko krvarenje u malom mozgu (dijelu mozga koji pomaže koordinirati tjelesne pokrete).
Antiepileptici se daju ako su osobe imale epileptičke napadaje.