Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Domagoj Butigan, dr. med.
Um i tijelo međusobno djeluju na snažne načine koji utječu na zdravlje osobe. Probavni sustav je kontroliran od strane mozga, a anksioznost, depresija i strah dramatično utječu na funkcioniranje ovog sustava. Socijalni i psihološki stres mogu biti okidač ili mogu pogoršati široku lepezu bolesti i poremećaja kao što su šećerna bolest, povišen krvni tlak i migrenozne glavobolje. Međutim, relativna važnost psiholoških čimbenika uvelike varira među različitim ljudima s istim poremećajem.
Većina ljudi na temelju intuicije ili osobnog iskustva vjeruje da emocionalni stres može uzrokovati ili promijeniti tijek fizičkih bolesti. Nije jasno kako to ovi stresori čine. Emocije očito mogu utjecati na određene tjelesne funkcije kao što su brzina otkucaja srca, krvni tlak, znojenje, obrasci spavanja, izlučivanje želučane kiseline i pokreti crijeva, ali ostali odnosi su manje očiti. Na primjer, putevi i mehanizmi pomoću kojih mozak i imunološki sustav uzajamno djeluju tek počinju biti identificirani. Zanimljivo je da mozak može promijeniti aktivnost bijelih krvnih stanica i samim time imunološki odgovor jer bijele krvne stanice putuju kroz tijelo krvnim ili limfnim žilama i nisu vezane za živce. Ipak, istraživanja su pokazala da mozak komunicira s bijelim krvnim stanicama. Na primjer, depresija može potisnuti imunološki sustav i učiniti osobu prijemčljivijom na infekcije kao što je obična prehlada.
Stres može uzrokovati tjelesne simptome iako fizička bolest ne mora biti prisutna jer tijelo fiziološki reagira na emocionalni stres. Na primjer, stres može uzrokovati anksioznost, koja potom pokreće autonomni živčani sustav i hormone kao što je adrenalin da se ubrza rad srca, povisi krvni tlak i količina znojenja. Stres također može uzrokovati napetost mišića, što dovodi do bolova u vratu, leđima, glavi ili drugdje.
Interakcija uma i tijela je dvosmjerna ulica. Ne samo da psihološki čimbenici mogu doprinijeti nastanku ili pogoršanju raznih fizičkih poremećaja, već i fizičke bolesti mogu utjecati na razmišljanje ili raspoloženje osobe. Osobe s po život opasnim tjelesnim smetnjama, smetnjama koje se ponavljaju ili su kronične često postaju depresivne. Depresija može pogoršati fizičku bolesti i povećati patnju osobe.