Dekubitalni vrijedovi

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Marija Delaš Aždajić, dr. med.

Što su dekubitalni vrijedovi?

Dekubitalni vrijedovi su ozljede kože uzrokovane stalnim pritiskom tijela na jedno područje kože. Pritisak smanjuje dotok krvi u to područje, što može oštetiti kožu.

  • Dekubitalni vrijedovi se najčešće događaju na koštanim dijelovima tijela, kao što su trtična kost, bokovi, pete i laktovi

  • Dekubitalni vrijedovi su uobičajeni kod nepokretnih osoba, kod bolesnika koji se ne mogu normalno kretati ili imaju udlagu koja je prejako pritisnuta uz tijelo

  • Promjena položaja pomaže u sprječavanju nastanka dekubitalnih vrijedova

  • Osobe koje se ne mogu kretati trebale bi mijenjati položaj svakih 1 do 2 sata

  • Većina dekubitalnih vrijedova može se spriječiti promjenom položaja i održavanjem kože čistom i suhom

Što uzrokuje dekubitalni vrijed?

Dekubitalne vrijedove uzrokuju:

  • Stalni pritisak na područje kože, osobito na kožu iznad koštanog područja

  • Pritisak koji traje dulje od sat ili dva, koji prekida dotok krvi u kožu

Ljudi koji su budni i sposobni za kretanje stalno nesvjesno mijenjaju svoj položaj tijela. Ako ljudi ne pomaknu položaj, nakon sat ili dva, težina njihovog tijela sprječava dotok krvi u područje kože na kojoj leže. Što se pritisak dulje traje, oštećenje kože je ozbiljnije.

Česta mjesta za nastanak dekubitalnih vrijedova
 

Tko je u opasnosti od nastanka dekubitalnog vrijeda?

Osobe s rizikom od dekubitalnog vrijeda su one koje:

  • Ne mogu promijeniti položaj tijela jer nisu pri svijesti, paralizirani bolesnici ili bolesnici koji imaju demenciju

  • Ne mogu osjetiti bol

  • Imaju udlagu koji pritišće na koščate dijelove tijela kao što su gležnjevi

  • Imaju vlažnu kožu, kao što je ležanje na plahtama koje su mokre od znoja, urina ili stolice

  • Imaju nedostatnu prehranu

Dekubitalni vrijedovi mogu se formirati vrlo brzo, ponekad u roku od nekoliko sati.

Koji su simptomi dekubitalnog vrijeda?

Dekubitalni vrijedovi procjenjuju se od blagog (stupanj I) do teškog (stupanj IV). Neobrađeni vrijedovi s vremenom postaju sve dublji.

  • U početku, koža postaje crvena i boli

  • Tada se u gornjem sloju kože javljaju mjehuri ili se koža počne odvajati

  • Na kraju, vrijed prolazi kroz kožu, ostavljajući rupu (ulkus)

  • Ulkus može biti otvoren ili prekriven debelim slojevima odumrle kože

Ulkusi se mogu inficirati. Ulkus s infekcijom klinički ima okolno crvenilo kože i može se javiti gnoj.

Kako liječnik zna da postoji dekubitalni vrijed?

Ljudi koji su zbunjeni ili nisu u stanju osjetiti bol neće primijetiti da se razvija dekubitalni vrijed. Ako brinete o osobi koja je u opasnosti od razvoja dekubitalnog vrijeda, morate pažljivo promatrati kožu te osobe kako biste vidjeli prvi znak dekubitalnog vrijeda.

Liječnici prepoznaju dekubitalni vrijed na temelju izgleda.

Kada dekubitalni vrijed ne cijeli, liječnici mogu tražiti infekciju:

  • Pomoću MR

  • Ponekad, uzimajući mali komad tkiva i šaljući ga na laboratorijski test

Kako liječnici liječe dekubitalni vrijed?

Liječnici će:

  • Očistiti dekubitalni vrijed sterilnom fiziološkom otopinom (slanom vodom)

  • Ukloniti mrtvo tkivo škarama i skalpelom

  • Pokriti vrijedove posebnim oblogama kako bi ih zaštitili i pomogli im da zarastu

  • Ponekad, učiniti operativni zahvat kako bi zatvorili velike dekubitalne vrijedove

Liječnici će također liječiti i spriječiti pojavu novih vrijedova:

  • Tražiti da bolesnik češće mijenja položaj tijela

  • Napraviti pismeni raspored za skrbnike kada će promijeniti položaj tijela bolesnika

  • Predložiti korištenje obloga i jastuka kako bi bili sigurni da niti jedan dio tijela ne dobiva previše pritiska

  • Predložiti zdraviju prehranu

Kako se može spriječiti pojava dekubitalnog vrijeda?

Liječnici pokušavaju spriječiti nastanak dekubitalnih vrijedova jer ih je teško liječiti.

Za osobu koja je trajno u krevetu ili dugotrajno sjedi, skrbnici trebaju:

  • Pogledati kožu svaki dan

  • Promijeniti položaj osobe svakih 1 do 2 sata

  • Održavati kožu suhom i čistom

  • Pažljivo provjeriti crvenilo ili druge promjene boje na područjima pritiska kože

  • Promijeniti posteljinu čim se namoči

  • Obložiti koščate dijelove tijela zaštitnim oblogama ili jastucima

  • Ponekad koristiti poseban madrac ili jastuk za invalidska kolica koji pruža olakšanje pritiska