Pregled poremećaja povezanih s upotrebom psihoaktivnih tvari

Autori: Coreen B. Domingo, DrPH
Xuefeng Zhang
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: Paula Marinović, dr. med.

Lijekovi su dio svakodnevnice mnogih ljudi, bilo da ih uzimaju iz legitimnih, medicinski opravdanih razloga ili u rekreativne svrhe (vidi tablicu Lijekovi korišteni u medicinske i rekreativne svrhe).

Poremećaji povezani s upotrebom psihoaktivnih tvari mogu se javiti kod korištenja lijekova (tvari) koji izravno aktiviraju sustav nagrađivanja u mozgu kako bi izazvali osjećaj zadovoljstva. Osjećaji ugode variraju ovisno o lijeku. Lijekovi su podijeljeni u 10 razreda na temelju različitih učinaka koje imaju:

  • Alkohol

  • Anksiolitici i sedativni lijekovi

  • Kofein

  • Kanabis (uključujući marihuanu i sintetske kanabinoide)

  • Halucinogeni (uključujući LSD, fenciklidin i psilocibin)

  • Inhalanti (kao što su razrjeđivači boje i određena ljepila)

  • Opioidi (uključujući fentanil, morfij i oksikodon)

  • Stimulansi (uključujući amfetamine i kokain)

  • Duhan

  • Ostalo (uključujući anaboličke steroide i druge uobičajeno zlouporabljivane tvari)

Poremećaji povezani s upotrebom psihoativnih tvari mogu se razviti bez obzira je li lijek legalan, društveno prihvaćen ili ima opravdanu medicinsku svrhu (s receptom ili bez njega). Pojedinosti o određenim lijekovima i njihovim učincima opisane su drugdje u Ovom Priručniku.

Lijekovi s medicinskom i rekreativnom upotrebom

Lijek

Medicinska uporaba

Amfetamini

Liječenje ADHD-a

Anksiolitici i sedativi

Liječenje anksioznosti i nesanice

Kokain

Anestezirati različite površine tijela (kao topikalni anestetik)

Ketamin

Za anesteziju

Marihuana

Liječenje mučnine kod uznapredovale maligne bolesti i pojedinih vrsta napadaja u djece

Opioidi

Za ublažavanje bolova i anesteziju

Vrste poremećaja povezanih s upotrebom psihoaktivnih tvari

Poremećaji povezani s upotrebom psihoaktivnih tvari obično se dijele u dvije skupine:

Poremećaji inducirani supstancama su poteškoće nastale izravnim dijelovanjem lijeka i uključuju:

  • Intoksikaciju

  • Sindrom ustezanja

  • Psihičke poremećaei inducirane supstancama

Poremećaji zloupotrebe supstanci općenito uključuju opetovano korištenje supstance unatoč problemima uzrokovanim njezinom uporabom.

Lijekovi u spomenutih 10 razreda razlikuju se po vjerojatnosti da će uzrokovati poremećaj zloupotrebe. Ta vjerojatnost se naziva potencijal za ovisnost i ovisi o kombinaciji čimbenika:

  • Kako se lijek koristi

  • Koliko snažno lijek stimulira put nagrađivanja u mozgu

  • Brzina djelovanja lijeka

  • Sposobnost lijeka da inducira toleranciju i / ili simptome ustezanja

Definicije

Pojmovi "ovisnost", "zloupotreba" i "ovisnost" obično su korišteni kad se govori o osobama s poremećajima zlouporabe supstanci. Međutim, ti izrazi su poprilično široko i varijabilno definirani te su stoga ograničene korisnosti i često se koriste s osuđujućim tonom. Zbog toga liječnici radije koriste sveobuhvatniji i manje negativan pojam "poremećaj zlouporabe supstanci".

U raspravama o kontroliranim supstancama i lijekovima, često se koristi pojam narkotici. Taj naziv se odnosi na lijekove koji uzrokuju gubitak osjeta, osjećaj umrtvljenosti i opitosti, što se posebno odnosi na opioide (lijekovi koji se vezuju na opioidne receptore na stanicama). Međutim, pojam narkotika također se koristi u širem (i netočnom) smislu za bilo koji lijek koji je ilegalan ili ilegalno korišten.

Klasificirane supstance

The Comprehensive Drug Abuse Prevention and Control Act (Controlled Substances Act) je implementiran u Sjedinjenim Američkim Državama 1970 godine. Kroz godine je modificiran kako bi se regulirala proizvodnja i distribucija određenih razreda lijekova ili kontroliranih supstanci (vidi tablicu Primjeri kontroliranih supstanci*).

Kontrolirane tvari podijeljene su u 5 klasa (ili razreda) na temelju njihovog potencijala za zlouporabu te s obzirom na to koliko su prihvaćeni u medicinskoj upotrebi i koliko su sigurni za korištenje pod medicinskim nadzorom. Lijekovi iz razreda I smatraju se najštetnijim i stoga imaju najjaču kontrolu. Lijekovi iz razreda V smatraju se najmanje štetnim i stoga su široko dostupni. Državne i federalne klasifikacije mogu se razlikovati (vidi također US Administration Enforcement Administration Drug Schedules).

Neki primjeri kontroliranih supstanci*

Razred

Primjeri

I

Cathinone (khat) and methcathinone, GHB, heroin (i neki drugi opioidi), LSD, marihuana, MDMA, psilocibin, sintetski kanabinoidi

II

Amfetamini, barbiturati (kratkodjelujući), kokain, hidrokodon (uključujući i kombinirane pripravke s hidrokodonom), hiodromorfon, metadon, metilfenidat, morfij i drugi jaki opiodini agonisti, oksikodon, hidrokodon, feniciklidin

III

Anabolički steroidi, barbiturati (srednjedugodjelujući), buprenorfin, dihidrokodein, dronabinol, ketamin, paregoric

IV

Barbiturati (dugodjelujući), benzodiazepini, kloral hidrat, modafinil, meprobamat, pentazocin, propoksifen, zolpidem

V

Sredstva za suzbijanje kašlja koja sadrže male količine kodeina, pregabalin

* The Drug Enforcement Administratiom ima potpuni abecedni popis controlled substances.

Ne može se propisati.

GHB = gama hidroksibutirat; LSD = dietilamid lizergične kiseline; MDMA = metilendioksimetamfetamin.

Više informacija

  • Drug Enforcement Administration Diversion Control Division

  • United States Drug Enforcement Administration, Drug Scheduling