Akutno oštećenje bubrega naglo je pogoršanje sposobnosti bubrega da filtriraju metaboličke otpadne tvari iz krvi, koje nastaje tijekom nekoliko dana ili tjedana.
-
Uzroci uključuju stanja koja smanjuju dotok krvi u bubrege, stanja koja oštećuju same bubrege i stanja koja onemogućuju otjecanje mokraće iz bubrega.
-
Simptomi mogu uključivati oticanje, mučninu, umor, svrbež, otežano disanje i simptome poremećaja koji je uzrokovao akutno oštećenje bubrega.
-
Ozbiljne komplikacije uključuju zatajenje srca i visoku razinu kalija u krvi.
-
Dijagnoza se postavlja na temelju pretraga krvi i mokraće, a obično se rade i slikovne pretrage.
-
Liječenje uključuje uklanjanje uzroka akutnog oštećenja bubrega, a ponekad i dijalizu.
(Vidi također Pregled zatajenja bubrega.)
Bubrezi
Akutno oštećenje bubrega može biti posljedica bilo kojeg stanja koje smanjuje dotok krvi u bubrege, bolesti ili otrovne tvari (toksina) koja oštećuje bubrege ili stanja koje ometa otjecanje mokraće bilo gdje duž mokraćnog sustava.
U mnogih osoba nije moguće utvrditi uzrok akutnog oštećenja bubrega.
Ako oba bubrega normalno funkcioniraju, oštećenje samo jednog bubrega, primjerice zbog začepljenja uzrokovanog bubrežnim kamencem, obično ne uzrokuje teški poremećaj jer drugi zdravi bubreg može nadoknaditi izgubljenu funkciju i održavati gotovo normalne laboratorijske pokazatelje bubrežne funkcije. Zbog toga akutno oštećenje bubrega može biti teško dijagnosticirati. Da bi akutno oštećenje bubrega uzrokovalo znatan poremećaj, obično oba bubrega moraju biti oštećena ili slabo funkcionirati.
Glavni uzroci akutnog oštećenja bubrega
|
Uzrok
|
Temeljni problem
|
|---|
|
nedovoljna opskrba bubrega krvlju
|
gubitak krvi
gubitak velike količine natrija i tekućine
ozljede koje začepljuju krvne žile
nedovoljno učinkovito pumpanje srca (zatajenje srca)
izrazito nizak krvni tlak (šok)
zatajenje jetre (hepatorenalni sindrom)
lijekovi koji smanjuju dotok krvi u bubrege
|
|
oštećenje bubrega
|
dotok krvi u bubrege bio je dovoljno dugo smanjen da je došlo do njihova oštećenja
otrovne tvari, primjerice lijekovi, jodna kontrastna sredstva koja se primjenjuju tijekom slikovnih pretraga i otrovi
rabdomioliza (toksično oštećenje bubrega uzrokovano prekomjernom razgradnjom mišića)
alergijske reakcije, primjerice na određene antibiotike
poremećaji koji zahvaćaju bubrežne filtracijske jedinice, odnosno nefrone, primjerice akutni glomerulonefritis, tubulointersticijski nefritis, tumori koji zahvaćaju bubrege ili oštećenje krvnih žila kao kod hemolitičko-uremijskog sindroma, sistemskog eritemskog lupusa (SLE), ateroemboličke bolesti bubrega, Goodpastureova sindroma, granulomatoze s poliangitisom ili mikroskopskog poliangitisa
teška infekcija u tijelu (sepsa)
|
|
onemogućeno otjecanje mokraće
|
začepljenje mokraćnog mjehura, primjerice zbog povećane prostate, suženja mokraćne cijevi (uretre) ili raka mokraćnog mjehura
tumor koji pritišće mokraćni sustav
kamenci u mokraćovodima ili mokraćnom mjehuru
začepljenje unutar bubrega, primjerice kristalima ili kamencima od oksalata ili mokraćne kiseline
|
Simptomi
Glavni uzroci akutnog oštećenja bubrega
Simptomi ovise o:
-
stupnju smanjenja bubrežne funkcije
-
brzini smanjenja bubrežne funkcije
-
uzroku smanjenja bubrežne funkcije.
Rani simptomi uključuju:
-
zadržavanje vode, koje uzrokuje povećanje tjelesne težine, oticanje stopala i gležnjeva ili natečenost lica i šaka
-
smanjeno stvaranje mokraće.
Količina mokraće, koja u većine zdravih odraslih osoba iznosi između 750 mililitara i 2 litre na dan, često se smanjuje na manje od 500 mililitara na dan ili mokraća potpuno prestane nastajati. Stvaranje vrlo male količine mokraće naziva se oligurija, a potpuni prestanak stvaranja mokraće anurija. Međutim, neke osobe s akutnim oštećenjem bubrega nastavljaju stvarati normalne količine mokraće.
Kasnije, ako akutno oštećenje bubrega potraje i otpadne se tvari počnu nakupljati u tijelu, mogu se pojaviti:
U osoba s akutnim oštećenjem bubrega mogu se razviti ozbiljniji simptomi, poput boli u prsima, trzanja mišića ili čak napadaja. Ako se tekućina nakupi u plućima, može se pojaviti nedostatak zraka.
Mokraća boje Coca-Cole može upućivati na različita stanja koja oštećuju glomerule, odnosno bubrežne filtracijske strukture. Smeđa boja nastaje zbog prolaska krvi kroz glomerule i može biti prvi znak glomerulonefritisa (upale glomerula). Primjeri uključuju postinfektivni glomerulonefritis, glomerulonefritis s protutijelima protiv glomerularne bazalne membrane i lupusni nefritis.
Ako je akutno oštećenje bubrega uzrokovano začepljenjem, zadržavanje mokraće unutar bubrega uzrokuje proširenje sustava za odvodnju mokraće. To se stanje naziva hidronefroza (vidi sliku Hidronefroza – proširen bubreg). Začepljenje mokraćnog sustava često uzrokuje stalnu tupu bol ispod donjih rebara, ali može uzrokovati i grčevitu bol različita intenziteta, najčešće u slabinama. Neke osobe s hidronefrozom imaju krv u mokraći. Ako se začepljenje nalazi ispod mokraćnog mjehura, mjehur će se povećati. Ako se mjehur brzo povećava, pojavljuje se jaka bol u zdjelici iznad stidne kosti. Ako se mjehur povećava polako, bol može biti blaga, ali se donji dio trbuha može izbočiti zbog povećanog mokraćnog mjehura.
Ako se akutno oštećenje bubrega razvije tijekom hospitalizacije, često je povezano s nedavnom ozljedom, operacijom, lijekovima ili bolešću poput infekcije. Simptomi osnovne bolesti koja je uzrokovala akutno oštećenje bubrega mogu biti izraženiji. Primjerice, visoka tjelesna temperatura, životno ugrožavajuće nizak krvni tlak (šok) te simptomi zatajenja srca ili zatajenja jetre mogu se pojaviti prije simptoma zatajenja bubrega te biti uočljiviji i zahtijevati hitnije liječenje.
Neka stanja koja uzrokuju akutno oštećenje bubrega zahvaćaju i druge dijelove tijela. Primjerice, granulomatoza s poliangitisom, koja oštećuje krvne žile u bubrezima, može oštetiti i krvne žile u plućima te uzrokovati iskašljavanje krvi. Osipi su karakteristični za neke uzroke akutnog oštećenja bubrega, uključujući mikroskopski poliangitis, sistemski eritemski lupus (SLE) i izloženost nekim toksičnim lijekovima.
Dijagnoza
Glavni uzroci akutnog oštećenja bubrega
-
pretrage krvi i mokraće
-
slikovne pretrage.
Liječnik procjenjuje ima li osoba akutno oštećenje bubrega i, što je vrlo važno, nastoji utvrditi njegov uzrok.
Liječnički pregled
Nalazi liječničkog pregleda mogu pomoći u utvrđivanju uzroka akutnog oštećenja bubrega. Primjerice, povećani ili na dodir bolni bubrezi mogu upućivati na začepljenje mokraćnog sustava koje uzrokuje hidronefrozu.
Pretrage krvi
Za potvrdu dijagnoze potrebne su krvne pretrage kojima se mjere razine kreatinina i ureje u krvi. Postupan svakodnevni porast razine kreatinina upućuje na akutno oštećenje bubrega.
Razina kreatinina također je najbolji pokazatelj stupnja smanjenja bubrežne funkcije. Što je razina kreatinina viša, to je smanjenje bubrežne funkcije vjerojatno teže.
Drugim se pretragama otkrivaju metabolički poremećaji koji nastaju pri teškom smanjenju bubrežne funkcije, poput povećane kiselosti krvi (acidoze, koja se očituje niskom razinom bikarbonata), visoke razine kalija (hiperkalijemije), niske razine natrija (hiponatrijemije) i visoke razine fosfata (hiperfosfatemije).
Pretrage mokraće
Pretrage mokraće, poput analize mokraće i mjerenja koncentracije određenih elektrolita (natrija, kalija, kalcija i fosfata), pomažu utvrditi je li uzrok oštećenja bubrega nedovoljan dotok krvi u bubrege, oštećenje samih bubrega ili začepljenje mokraćnog sustava.
Slikovne pretrage
Snimanje bubrega ultrazvukom ili računalnom tomografijom (CT) korisno je za postavljanje dijagnoze, primjerice otkrivanjem hidronefroze ili povećanog mokraćnog mjehura. Slikovnim se pretragama također može odrediti veličina bubrega.
Snimanje arterija i vena koje dovode krv u bubrege i odvode je iz njih (angiografija) provodi se ako se sumnja na začepljenje krvnih žila. Međutim, angiografija se izvodi samo kada druge pretrage ne daju dovoljno informacija jer se tijekom nje primjenjuje kontrastno sredstvo koje sadržava jod i može dodatno oštetiti bubrege.
Magnetska rezonancijska angiografija (MRA) može dati istu vrstu informacija kao angiografija. Međutim, pri MRA-u se tradicionalno primjenjuje gadolinij, tvar koja u osoba s teško oštećenom bubrežnom funkcijom rijetko uzrokuje poremećaj obilježen stvaranjem ožiljnog tkiva u tijelu, koji se naziva nefrogena sistemska fibroza. Rizik od tog poremećaja manji je uz novije pripravke gadolinija, pa MRA može biti prikladna mogućnost nakon savjetovanja sa zdravstvenim timom. Ako drugim pretragama nije moguće utvrditi uzrok bubrežnog oštećenja, može biti potrebna biopsija bubrega radi utvrđivanja dijagnoze i prognoze.
Prognoza
Glavni uzroci akutnog oštećenja bubrega
Akutno oštećenje bubrega i njegove neposredne komplikacije, poput zadržavanja vode, visokih razina kiselina i kalija u krvi te povišene razine ureje u krvi, često se mogu uspješno liječiti. Prognoza je obično dobra u osoba kod kojih je akutno oštećenje bubrega posljedica smanjenog protoka krvi zbog gubitka tjelesnih tekućina uzrokovanog krvarenjem, povraćanjem ili proljevom jer se takva stanja mogu liječiti. Prognoza je lošija u osoba u kojih istodobno zatajuju i drugi organi, poput srca, pluća ili jetre. Koliko će dugo biti potrebna dijaliza, primjerice nekoliko dana ili doživotno, ovisi o općem zdravstvenom stanju osobe i funkciji bubrega prije nastanka akutnog oštećenja.
Liječenje
Glavni uzroci akutnog oštećenja bubrega
Neke komplikacije akutnog oštećenja bubrega ozbiljne su i mogu ugroziti život. Ponekad je potrebno liječenje u jedinici intenzivnog liječenja.
Svaki uzrok akutnog oštećenja bubrega koji se može ukloniti treba liječiti što prije. Primjerice, ako je uzrok začepljenje, potrebno ga je ukloniti postavljanjem katetera, odnosno cijevi koja se uvodi u mokraćni mjehur, endoskopskim zahvatom ili operacijom.
Bubrezi se vrlo često mogu sami oporaviti, osobito ako oštećenje traje samo nekoliko dana i nema komplikacija poput infekcije. Tijekom oporavka poduzimaju se mjere kojima se sprječava da smanjena bubrežna funkcija uzrokuje ozbiljne poremećaje. Te mjere mogu uključivati:
-
ograničavanje primjene određenih lijekova
-
ograničavanje unosa tekućine, natrija, fosfora i kalija
-
odgovarajuću prehranu
-
primjenu lijekova ako su razine kalija ili fosfata u krvi previsoke
-
dijalizu.
Dijetetske mjere
Obično se ograničava unos soli (natrija) i kalija. Unos tekućine ograničava se na količinu potrebnu za nadoknadu tekućine koja se gubi iz tijela, osim ako je protok krvi kroz bubrege smanjen pa je potrebno unijeti više tekućine. Tjelesna se težina mjeri svakoga dana jer njezina promjena dobro pokazuje ima li u tijelu previše ili premalo vode.
Osobama koje mogu jesti potrebna je odgovarajuća prehrana. Prihvatljiv je umjeren unos bjelančevina, obično od 0,8 do 1 grama po kilogramu tjelesne težine na dan. Ograničavanje hrane bogate fosforom, poput mliječnih proizvoda, jetre, mahunarki, orašastih plodova i većine gaziranih pića, smanjuje razinu fosfata u krvi.
Lijekovi
Ponekad se lijekovi za snižavanje razine kalija u krvi primjenjuju kroz usta ili rektalno. Lijekovi za snižavanje razine fosfata, koji se nazivaju veziva fosfata, uzimaju se kroz usta uz obroke kako bi se spriječila ili liječila visoka razina fosfata u krvi.
Dijaliza Zatajenje bubrega: dijaliza
Kada se izgubi od 85 do 90% bubrežne funkcije, govori se o završnom stadiju zatajenja bubrega te postaju potrebne dijaliza ili transplantacija bubrega. Vrsta dijalize pri kojoj uređaj koji se naziva umjetni bubreg zamjenjuje funkciju oštećenih bubrega filtriranjem krvi naziva se hemodijaliza. Tijekom hemodijalize krv se polako odvodi iz tijela i propušta kroz poseban filtar koji se naziva dijalizator, u kojem se uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine. Pročišćena krv zatim se vraća u tijelo.
Ako akutno oštećenje bubrega potraje, možda će biti potrebno uklanjati otpadne tvari i višak vode dijalizom, najčešće hemodijalizom. Ako se očekuje da će gubitak bubrežne funkcije dulje trajati ili ako se procijeni da promjene prehrane i liječenje lijekovima neće biti učinkoviti, započinje se dijaliza. Dijaliza pomaže nadzirati komplikacije akutnog oštećenja bubrega. Može biti potrebna samo privremeno, dok se bubrežna funkcija ne oporavi, obično tijekom nekoliko dana ili tjedana, a ponekad i nakon otpusta iz bolnice. Ako se bubrezi ne oporave, trajno se nastavlja hemodijaliza ili peritonejska dijaliza ili se obavlja transplantacija bubrega.
Liječenje akutnog oštećenja bubrega uzrokovanog začepljenjem
U osoba koje se oporavljaju od akutnog oštećenja bubrega uzrokovanog začepljenjem unos tekućine ne mora se ograničavati. Tijekom oporavka bubrezi ne mogu normalno ponovno apsorbirati natrij i vodu pa se još neko vrijeme nakon uklanjanja začepljenja može izlučivati povećana količina mokraće. Zbog toga tijekom oporavka može biti potrebno nadoknaditi tekućinu i elektrolite, poput natrija, kalija i magnezija.